Beli anđeo iz Mileševe i poruka poslana satelitom

Freska iz 13. stoljeća s anđelom u bijeloj haljini, kaže se, prva je slika koju je satelit prenio preko Atlantika, a potom i poruka poslana u svemir. Provjera činjenica pokazuje da je dio priče potvrđen, a dio nije.

Ukratko

  • Beli anđeo (Бели анђео) dio je freske Mironosnice na Kristovu grobu na južnom zidu crkve manastira Mileševa kraj Prijepolja; autor je nepoznat, a nastala je u četvrtom desetljeću 13. stoljeća.
  • Popularna priča tvrdi da je freska bila dio prvog satelitskog prijenosa između Europe i Amerike te da je poslana u svemir, uz slike Kineskog zida i zvukove kitova.
  • Provjera činjenica portala Tragač (FakeNews.rs) iz 2020. navodi da je slika emitirana preko satelita Telstar 23. srpnja 1962., ali da je nema u prvom probnom prijenosu ni na Zlatnom zapisu sondi Voyager.
  • Što je točno bilo u srpanjskom prijenosu, može se provjeriti samo u arhivima; ovdje navodimo ono što izvori kažu.

Na južnom zidu crkve Uznesenja Gospodnjeg u Mileševi anđeo u bijeloj haljini sjedi na kamenu i rukom pokazuje mironosnicama prazan Kristov grob. Prema opisu u Večernjim novostima, riječ je o arkanđelu Gavrilu. Autor je nepoznat. Manastir je zadužbina kralja Vladislava, mlađeg sina Stefana Prvovjenčanog, sagrađena u četvrtom desetljeću 13. stoljeća.

Skrivena freska

Prema članku iz Večernjih novosti (2012.), u 16. stoljeću preko Belog anđela naslikana je druga freska, pa je on do 20. stoljeća bio skriven. Kad je crkva restaurirana, gornji je sloj uklonjen i slika je ponovno otkrivena. Prema Vremenu, manastir je nekoliko puta stradao od kraja 17. do sredine 19. stoljeća, a obnovljen je 1863.

Oko ove freske raširila se i priča o satelitu i svemiru, koju je 2020. provjeravao portal Tragač.

Što se tvrdi

Provjera činjenica Tragača navodi tvrdnju u kojoj se spajaju dvije priče. Prva: freska je bila dio prvog satelitskog video-prijenosa između Europe i Sjeverne Amerike preko satelita Telstar. Druga: slika je zatim poslana u svemir kao simbol mira mogućim izvanzemaljskim oblicima života, uz slike osvajanja Mjeseca, Kineskog zida i zvukove kitova.

Što kaže provjera

Autor provjere Tragača, S. Kosanović (19. srpnja 2020.), navodi da opis svemirske poruke podsjeća na NASA-in Zlatni zapis, koji su nosile sonde Voyager 1 i 2, s 115 slika i zvukovima, među kojima su Kineski zid, astronaut i kitovi. NASA-in glavni povjesničar, dr. William Barry, potvrdio je Tragaču da freska nije u Zlatnom zapisu. Nema ni traga projektu pod nazivom "paket dostignuća zemljana", koji se u priči spominje.

Što se tiče satelitskog prijenosa, Tragač navodi da su arhivi NASA-e, AT&T-a i Bell Labsa neovisno potvrdili da freske nema u prvom prijenosu, 11. srpnja 1962., u kojem su sudjelovale samo zemlje sa zemaljskim postajama za Telstar: SAD, Francuska i Velika Britanija. Zato je tvrdnja o "prvom" prijenosu netočna. No ista provjera tvrdi da je video-umetak iz Srbije s Belim anđelom emitiran u drugom prijenosu, 23. srpnja 1962., što je autor potvrdio preko arhiva Associated Pressa i snimke objavljene na internetu.

Neovisni povijesni opis tog drugog prijenosa potvrđuje barem okvir. Prema HistoryLinku, 23. srpnja 1962. emitiran je dvadesetominutni prijenos "Amerika u Europu", koji je, prema procjeni, vidjelo oko 200 milijuna gledatelja, a iz Europe su se uključile kamere iz Austrije, Britanije, Francuske, Njemačke, Italije, Švedske, Švicarske, Jugoslavije i Vatikana. Što je Jugoslavija pokazala, taj izvor ne navodi. Pritom se izvori razilaze i oko dana probnog prijenosa: HistoryLink ga smješta na dan lansiranja, 10. srpnja, a Tragač na 11. srpnja.

Dokazi za i protiv

Freska je bila u satelitskom prijenosu 1962.

  • U prilog: Tragač navodi umetak iz Srbije s Belim anđelom u prijenosu od 23. srpnja 1962. i kaže da ga je potvrdio u arhivu Associated Pressa.
  • U prilog: HistoryLink potvrđuje da je Jugoslavija 23. srpnja 1962. bila među zemljama koje su sudjelovale u europskom dijelu prijenosa.
  • Protiv: HistoryLink ne opisuje što je Jugoslavija pokazala, pa se tvrdnja oslanja na jednu provjeru činjenica.
  • Protiv: Prema istoj provjeri, freske nema u prvom prijenosu, pa tvrdnja da je bila "prva" slika preko Atlantika ne stoji.

Freska je poslana u svemir

  • U prilog: Tvrdnja je dovoljno raširena da ju je 2020. provjeravao posebni portal za provjeru činjenica.
  • U prilog: Opis sadržaja poruke (Kineski zid, Mjesec, kitovi) podudara se s opisom Zlatnog zapisa, pa je lako povjerovati da je freska bila među slikama.
  • Protiv: Tragač navodi da NASA-in glavni povjesničar potvrđuje da freske nema u Zlatnom zapisu.
  • Protiv: Ni u stranim izvorima ni u stručnoj literaturi nema traga o poruci pod nazivom koji priča spominje.

Kronologija

  1. Oko 1235.: Freska nastaje u Mileševi, zadužbini kralja Vladislava.
  2. 16. stoljeće: Preko freske naslikan je novi sloj.
  3. 1863.: Obnova manastira.
  4. 20. stoljeće: Restauracijom je Beli anđeo ponovno otkriven.
  5. 10./11. srpnja 1962.: Probni prijenos preko Telstara; slike Belog anđela u njemu, prema Tragaču, nema.
  6. 23. srpnja 1962.: Javni prijenos preko Telstara, u kojem sudjeluje i Jugoslavija.
  7. 19. srpnja 2020.: Tragač objavljuje provjeru priče o Belom anđelu.

Ključne osobe

  • Vladislav: Srpski kralj, utemeljitelj manastira Mileševa.
  • S. Kosanović: Autor provjere činjenica u Tragaču.
  • William Barry: NASA-in glavni povjesničar, koji je potvrdio da freske nema u Zlatnom zapisu.

Što se zna

  1. Freska je dio kompozicije Mironosnice na Kristovu grobu u manastiru Mileševa, a nastala je u 13. stoljeću; autor je nepoznat.
  2. U 16. stoljeću bila je prekrivena drugim slojem, a u 20. je stoljeću ponovno otkrivena.
  3. Jugoslavija je sudjelovala u javnom prijenosu preko Telstara 23. srpnja 1962.
  4. Freske nema u NASA-inu Zlatnom zapisu, prema Tragaču i NASA-inu povjesničaru.
  5. Da je freska bila u svemirskoj poruci izvanzemaljcima, nije potvrđeno ni jednim izvorom koji smo pronašli.

Otvorena pitanja

  • Što je točno prikazano u srpanjskom prijenosu 1962. iz Jugoslavije i gdje se čuva snimka?
  • Kako je priča o svemirskoj poruci uopće nastala i kad se prvi put pojavila?
  • Što je u priči o "prvoj slici preko Atlantika" istina, a što priča?

Teorije

  • Freska je bila u drugom javnom prijenosu preko Telstara 1962., ali nije bila poslana u svemir
  • Freska je poslana u svemir kao poruka izvanzemaljskim oblicima života

Povezane priče

Izvori