Ukradena remek-djela, sporovi o autorstvu i zagonetne smrti umjetnika, skladatelja i pisaca.
Beethovenova "Besmrtna ljubljena": Nakon Beethovenove smrti u njegovim je stvarima pronađeno strastveno ljubavno pismo na deset malih listova, bez imena primateljice i bez godine. Već dva stoljeća istraživači pokušavaju otkriti kome ga je napisao.
Codex Gigas, "Vražja Biblija": Najveći sačuvani srednjovjekovni rukopis težak je oko 75 kilograma, a na jednoj njegovoj stranici nalazi se vrag visok pola metra. Legenda kaže da ga je redovnik napisao u jednoj noći, uz vražju pomoć.
Codex Seraphinianus: Enciklopedija svijeta koji ne postoji, s biljkama koje krvare i parom koji se pretvara u aligatora, napisana pismom koje nitko ne zna pročitati. Njezin je autor živ, odgovara na pitanja i kaže da tu nema što pročitati.
Homersko pitanje: Ilijada i Odiseja stoje na početku europske književnosti, a nitko ne zna tko ih je napisao. Odgovor je dijelom pronađen tek u 20. stoljeću, u kavanama i na sijelima zapadnog Balkana, gdje su guslari pjevali pjesme dulje od Odiseje.
Krađa Mona Lise: U ponedjeljak 21. kolovoza 1911. iz Louvrea je nestala Mona Lisa, a na zidu su ostale samo četiri kuke. Dvije godine kasnije pojavila se u Firenci, u kovčegu čovjeka koji je nekoć radio u muzeju.
Mozartova smrt: Wolfgang Amadeus Mozart umro je u 35. godini, dok je pisao misu za mrtve koju mu je naručio nepoznati naručitelj. Sam je, kažu, vjerovao da je otrovan.
Odakle su došli bogovi iz Priča iz davnine: Stribor, Svarožić, Regoč, Kitež-planina: generacije djece upoznale su staru slavensku vjeru kroz bajke koje je Ivana Brlić-Mažuranić napisala u Slavonskom Brodu. Tek je nedavno u arhivu pronađena bilješka koja otkriva iz kojih je knjiga crpila svoje bogove.
Robert Johnson i raskrižje: Stari bluesmen pamtili su ga kao mladića koji loše svira gitaru. Nakon što je nestao na godinu-dvije, vratio se kao majstor, a priča kaže da je za to dušu ostavio vragu na raskrižju. Umro je u 27. godini, a ni danas se ne zna od čega ni gdje mu je grob.
Sedamdeset i jedna glava šibenske katedrale: Oko apsida šibenske katedrale niže se vijenac od 71 kamene glave: starci i djeca, žene u maramama, namršteni i nasmijani muškarci. Prije gotovo šest stoljeća isklesao ih je Juraj Dalmatinac sa suradnicima, a nitko ne zna koga prikazuju.
Skrivene poruke Posljednje večere: Lik s Isusove desne strane ima nježno lice, duge kose i sklopljene ruke. Roman iz 2003. tvrdio je da je to Marija Magdalena, a povjesničari umjetnosti odgovaraju da je riječ o apostolu Ivanu, kakvog je Firenca slikala već stotinu godina.
Smrt Christophera Marlowea: Najslavniji engleski dramatičar prije Shakespearea proveo je 30. svibnja 1593. cijeli dan u jednoj kući u Deptfordu s trojicom ljudi iz svijeta tajnih službi. Navečer je bio mrtav, a prema mrtvozorniku zbog svađe oko računa.
Smrt Edgara Allana Poea: Pisac jezovitih priča pronađen je na dan izbora u baltimorskoj gostionici, smeten i u tuđoj odjeći. Četiri dana kasnije bio je mrtav, a nikad nije rekao što mu se dogodilo.
Strossmayer i govor koji mu je pripisan: Protestantski letci na engleskom dugo su tiskali govor u kojem đakovački biskup na Prvom vatikanskom koncilu niječe papin primat. Strossmayer je tvrdio da ga nikad nije održao, a katolički izvori za krivotvorenje su optužili bivšeg augustinca iz Meksika.
Tko je napisao Shakespearea?: Od njega nije sačuvan nijedan rukopis drame ni pismo, a u oporuci ne spominje nijednu knjigu. Već više od 150 godina neki tvrde da se iza imena William Shakespeare krije netko drugi.
Ukradeni Caravaggio iz Palerma: U noći s 17. na 18. listopada 1969. netko je iz okvira izrezao Caravaggiovu oltarnu sliku visoku gotovo tri metra. Pokajnici mafije od tada pričaju sasvim različite priče o tome što se s njom dogodilo.
Umjetnost fuge: Posljednja fuga Johanna Sebastiana Bacha prekida se usred takta, upravo nakon što je u glazbu upisao vlastito ime. Ispod je njegov sin dopisao da je otac nad tom fugom umro. Bachovi istraživači danas u to sumnjaju.
Uplakani dječak, "prokleta" slika: U rujnu 1985. britanski tabloid objavio je da iz izgorjelih kuća neoštećena izlazi uvijek ista slika uplakanog dječaka. Do kraja godine čitatelji su poslali tisuće primjeraka da ih se spali.
Vražja sonata: Violinist Giuseppe Tartini ispričao je da mu je u snu vrag zasvirao sonatu ljepšu od svega što je ikad čuo. Ono što je zapisao nakon buđenja postalo je njegovo najslavnije djelo, a on je tvrdio da nije ni sjena onoga iz sna.