Izgubljeni grob Ivana Kapistrana

Ilok je najistočniji grad Hrvatske, na brijegu iznad Dunava. U njegovu središtu, uz zidine srednjovjekovnog grada, stoji franjevačka crkva od crvene opeke. Posvećena je talijanskom franjevcu koji je ondje umro prije gotovo šest stoljeća. Njegovo tijelo trebalo bi biti negdje u njoj ili blizu nje. Nitko ne zna gdje.

Propovjednik iz Capestrana

Hrvatska enciklopedija navodi da je Ivan Kapistran rođen 24. lipnja 1386. u gradiću Capestranu u Italiji. Studirao je pravo u Perugi i Napulju, a 1415. postao je franjevac. Kao papinski izaslanik i propovjednik obišao je gotovo cijelu Europu. Bio je zagovornik obnove svojega reda i neumorni organizator borbe protiv Osmanlija.

Kad je sultan Mehmed II. 1456. opsjeo Beograd, tada ugarsku utvrdu, Kapistran je propovijedao križarski rat, skupio dobrovoljce i s vojskovođom Ivanom Hunyadijem obranio grad. Papa Kalist III. u spomen na pobjedu uveo je u cijeloj Crkvi blagdan Preobraženja Gospodnjeg. Ali u logoru se nakon bitke proširila kuga. Od nje je umro Hunyadi, a Kapistran mu je dao posljednje pomazanje. Kuga nije poštedjela ni njega: umro je u Iloku 23. listopada 1456.

Grob koji je liječio

Ilok je tada pripadao Nikoli Iločkom, jednom od najmoćnijih velikaša Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva, banu i poslije bosanskom kralju. Hrvatska franjevačka provincija navodi da je on 1454. obnovio franjevačku crkvu i samostan i dogradio kapelu na sjevernoj strani. U toj je crkvi Kapistran pokopan. Na grob su počeli dolaziti bolesni i nevoljni. Već 1468. crkva je postala premala, pa ju je Nikola Iločki produžio na istok, do današnje duljine.

Nikola Iločki odmah je počeo nastojati da Kapistran bude proglašen svetim. Dao je zapisivati čudesa koja su se pripisivala svetčevu zagovoru. Mađarski povjesničar László Veszprémy piše da zapisi iz razdoblja od 1456. do 1526. sadrže više od pet stotina slučajeva. Hrvatski povjesničar Stanko Andrić 2000. je objavio monografiju o sačuvanim zbirkama tih čudesa, zapisanima u Iloku do oko 1520. Najpoznatiji rukopis, Pariški kodeks, potječe iz 1460. Postupak za proglašenje svetim tada ipak nije završen.

Konjušnica u crkvi

Godine 1526., iste godine kad je ugarska vojska poražena na Mohačkom polju, Osmanlije su zauzele Ilok i postavile u njemu stalnu posadu. Prema povijesti samostana koju objavljuje Hrvatska franjevačka provincija, franjevci i dio stanovnika pobjegli su u šumu Pakledin, a franjevačka crkva pretvorena je u konjušnicu. U tom se razdoblju, navodi isti izvor, izgubio trag Kapistranovu tijelu.

Što se točno dogodilo, izvori ne znaju. Hrvatska katolička mreža piše da su fratri tijelo sakrili ili su ga oteli Osmanlije. Nijedna od tih mogućnosti nije potvrđena nekim zapisom iz toga vremena. Od svetčevih relikvija u Iloku je danas ostao samo dio donjeg dijela njegova redovničkog habita, koji se čuva ispred oltara.

Ilok je bio pod osmanskom vlašću sto šezdeset godina. Oslobođen je 1688., a franjevci su se vratili iz Olova u Bosni. Kapistran je u međuvremenu proglašen svetim: kanonizaciju je 1690. proglasio papa Aleksandar VIII., a bulu je 1724. objavio Benedikt XIII. Provincijski kapitul franjevaca 1700. odredio je da crkva u Iloku nosi njegovo ime.

Grob koji nitko ne zna

Hrvatska enciklopedija u natuknici o Kapistranu kratko navodi da mu grob nije poznat. U Iloku mnogi ipak vjeruju da je tijelo još negdje u gradu. Dan njegove smrti, 23. listopada, od 1969. je i njegov blagdan u općem crkvenom kalendaru.

Paradoks je u tome što su drugi grobovi iz istog razdoblja ostali poznati. Nikola Iločki pokopan je u istoj crkvi 1477., a ondje se čuva i nadgrobna ploča njegova sina Lovre. Grob čovjeka zbog kojega je crkva bila produžena nije pronađen.