Hvarska buna 1510.–1514.: pučani protiv plemića
Pučani i seljaci na otoku Hvaru naoružali su 1510. trideset brodova i blokirali otok, a plemiće natjerali u izbjeglištvo. Buna nije bila uperena protiv Venecije, koja ju je ipak ugušila flotom od petnaest galija.
Ukratko
- Hvarska buna bila je sukob pučana i plemića za udio u vlasti hvarske komune; Hrvatska enciklopedija navodi da je započela urotom nekoliko uglednih pučana, a u svibnju 1510. pridružili su im se seljaci pod vodstvom Matije Ivanića.
- Pobunjenici su tražili ravnopravnost u Velikom vijeću i ravnomjernu raspodjelu poreza.
- Mletački providuri ugušili su pobunu 1511.–1514. vješanjima i protjerivanjima; Ivanić je pobjegao najprije na ušće Neretve, a potom u Italiju.
- Pobuna je, prema enciklopediji, potaknula pučke pokrete na Cresu, Krku, u Zadru, Šibeniku, Splitu, Dubrovniku i Starom Baru.
Zašto su se pobunili
Hrvatska enciklopedija o Hvaru ističe da je otok u 16. stoljeću bio jedno od glavnih središta humanizma na istočnojadranskoj obali, gdje su djelovali Hanibal Lucić i Petar Hektorović, a da je opće gospodarsko blagostanje pratio socijalni nemir. Najpoznatiji sukob bila je Hvarska buna iz 1510., kad su se pučani pod vodstvom Matije Ivanića sukobili s privilegiranim plemstvom.
U natuknici o buni stoji da su zahtijevali da pučani budu ravnopravni članovi Velikog vijeća i da se porez ravnopravno podijeli na sve članove hvarske komune.
Od 1510. do 1514.
Prema Hrvatskoj enciklopediji, buna je započela kao urota nekoliko uglednih pučana u gradu Hvaru, kojima su se u svibnju 1510. pridružili seljaci iz unutrašnjosti otoka pod vodstvom Ivanića. Starogradske plemiće prisilili su da prihvate njihove uvjete, upali su u Hvar i predali kneževu zahtjev. Istodobno su naoružali trideset brodova i blokirali cijeli otok, surovo se obračunali s plemićima uništavajući njihovu imovinu i većinu ih natjerali u izbjeglištvo na Brač i Korčulu.
Venecija je u svibnju 1511. organizirala pokušaj mirenja, jer ustanak nije bio uperen protiv mletačke vlasti. Nakon dogovora na otok je poslan providur Sebastian Giustiniani, ali je njegova osvetnička politika osudila 69 pučkih vođa na vješanje i sakaćenje, što je ponovno potaknulo pobunu. Godine 1512. osvojio je Vrbosku i dio pučana uvjerio da prestanu s oružanim akcijama.
U ljeto 1514. pobuna je ponovno buknula pod vodstvom Ivanića, Jakova Blaškovića i Ivana Surele. U kolovozu su pobunjenici osvojili Hvar i pobili velik broj plemića. Venecija je poslala flotu od petnaest galija pod providurom Vincenzom Capellom, koji je od 15. rujna do 16. listopada 1514. uništio pobunjeničku mornaricu, potopio sve brodice pučana u Hvaru, Visu, Starom Gradu, Vrboskoj i Jelsi, uveo pomorsku blokadu i, iskrcavši se, vojno porazio pučane. Dao je objesiti dvadeset istaknutih vođa, a ostale tjelesno kazniti ili protjerati. Ivanić je pobjegao na ušće Neretve, a potom u Italiju.
Druga strana
Natuknica o obitelji Hektorović bilježi da se Marin, vjerojatno najmlađi sin Hektora Hektorovića, u hvarskom pučkom ustanku 1510.–14. istaknuo kao branitelj plemićkih povlastica. Njegov je sin bio književnik Petar Hektorović. Plemići su, prema natuknici o buni, bili među onima koji su bježali na Brač i Korčulu, a poslije su, kad su Mlečani i dalje podržavali njihova stečena prava, bili i žrtve pobune 1514.
Dokazi za i protiv
Buna je bila socijalna borba za udio u vlasti komune
- U prilog: Pobunjenici su, prema Hrvatskoj enciklopediji, tražili ravnopravnost u Velikom vijeću i ravnomjernu raspodjelu poreza.
- Protiv: Enciklopedija ne navodi koliko je pučana bilo među vođama, ni koliko su seljaci bili zainteresirani za pravo u Velikom vijeću.
Buna je bila uperena protiv Venecije
- U prilog: Mletačka je vlast na kraju ugušila pobunu flotom, a Mlečani su i dalje podržavali plemiće u čuvanju prava.
- Protiv: Enciklopedija izričito navodi da ustanak nije bio uperen protiv vlasti Mletačke Republike, nego protiv plemića.
Kronologija
- 1510.: Seljaci pod Ivanićem pridružuju se pučanima; blokada otoka.
- 1511.: Mirenje u Veneciji; providur Giustiniani osuđuje 69 vođa na vješanje i sakaćenje.
- 1512.: Giustiniani osvaja Vrbosku.
- 1514.: Ponovna pobuna, osvajanje Hvara; flota pod Capellom ugušuje ustanak od 15. rujna do 16. listopada.
Ključne osobe
- Matija Ivanić: Vođa pobune; nakon poraza pobjegao u Italiju.
- Jakov Blašković: Vođa pobune 1514.
- Ivan Surela: Vođa pobune 1514.
- Sebastian Giustiniani: Mletački providur poslan 1511.
- Vincenzo Capello: Providur koji je 1514. ugušio pobunu.
Što se zna
- Buna je trajala od 1510. do 1514. i dva puta je gušena.
- Pobunjenici su tražili ravnopravnost u Velikom vijeću i pravedniju raspodjelu poreza.
- Ivanić je pobjegao u Italiju; dvadeset vođa obješeno je 1514.
Otvorena pitanja
- Koliko je plemića poginulo 1514.?
- Koliki je bio udio seljaka u odluci o početku bune?
- Što se zbilo s Ivanićem nakon bijega u Italiju?
Teorije
- Buna je bila borba pučana za udio u vlasti komune
- Buna je bila uperena i protiv mletačke vlasti
- Socijalni i politički razlozi isprepleli su se tijekom godina