Događaji o kojima izvori šute ili si proturječe. Područje: Povijesne zagonetke.
Bitka kod Murse i biskupov anđeo: Dok su se pod zidinama rimske Murse, današnjeg Osijeka, sukobljavale dvije rimske vojske, car Konstancije II. čekao je ishod u crkvi mučenika. Prvi mu je vijest o pobjedi donio mjesni biskup, a kad su ga pitali tko mu ju je javio, odgovorio je: anđeo.
Bogumili i Crkva bosanska: Pape su ih zvali manihejcima i patarenima, a ugarski kraljevi vodili su protiv njih križarske ratove. U knjigama koje su sami prepisivali ipak se nalaze Raspeće, Bogorodica i proroci, sve ono što bi pravi dualisti odbacili.
Čovjek iz Boskopa: Djelomična lubanja pronađena je 1913. na farmi blizu južnoafričkog Boskopa. Iz skromnog nalaza razvila se priča o zasebnoj, iznimno inteligentnoj ljudskoj vrsti — priča koja više govori o tadašnjoj antropologiji nego o dokazanoj skupini ljudi.
Đavolji tragovi u Devonu: Jednog jutra u veljači 1855. stanovnici južnog Devona pronašli su u snijegu niz otisaka nalik na kopita. Tragovi su, kako su pričali, prelazili preko krovova, zidova i plastova sijena, i to kroz desetke sela u jednoj noći.
Ehnaton, faraon koji je promijenio vjeru Egipta: Jedan je faraon okrenuo leđa bogovima kojima se Egipat klanjao tisućljećima, sagradio novu prijestolnicu u pustinji i dao se prikazivati izduženog lica i oblih bokova. Nakon njegove smrti nasljednici su mu brisali ime s kamena, a grob u kojem je možda pokopan i danas izaziva raspravu.
Grčka vatra: Bizantski su brodovi izbacivali zapaljivu tekućinu koja je gorjela na vodi i pomogla braniti Carigrad. Povijesni zapisi opisuju njezinu uporabu, ali ne otkrivaju točan sastav ni postupak izrade.
Izgubljena Kambizova vojska: Je li pješčana oluja zatrpala perzijsku vojsku koja je krenula preko egipatske pustinje?
Izgubljeni grob Ivana Kapistrana: Sedamdeset godina hodočasnici su dolazili na grob propovjednika koji je obranio Beograd, a zapisivači su bilježili stotine čudesa. Onda su 1526. u Ilok ušli Osmanlije, crkva je postala konjušnica, a tijelu svetca izgubio se svaki trag.
Je li Napoleon otrovan arsenom: Napoleon je u oporuci napisao da umire prerano, ubijen od engleske oligarhije. Stotinu četrdeset godina kasnije švedski zubar dao je ispitati pramen njegove kose i u njoj se našlo višestruko više arsena nego što je uobičajeno.
Jezero kostiju Roopkund: Na pet tisuća metara visine, u malom ledenjačkom jezeru u Himalaji, leže ostaci nekoliko stotina ljudi. Genetske analize pokazale su 2019. da nisu umrli zajedno, nego u razmaku od oko tisuću godina, a dio njih imao je podrijetlo s istočnog Sredozemlja.
Kralj Petar i bitka na Gvozdu: U školskim knjigama zove se Petar Svačić i pogiba 1097. na Gvozdu kao posljednji hrvatski kralj. Prezime mu je, čini se, nastalo zbog pogrešnog čitanja jednog rukopisa, za planinu se ne zna točno koja je, a o ugovoru koji je uslijedio povjesničari raspravljaju od 1844.
Nesreća zračnog broda Hindenburg: Hindenburg se zapalio tijekom pristajanja u Lakehurstu 6. svibnja 1937. Istrage su utvrdile da je gorio vodik pomiješan sa zrakom, ali nisu dokazale kako je došlo do paljenja.
Nestali grob cara Dioklecijana: Car koji je pokrenuo posljednji veliki progon kršćana pokopan je u mauzoleju vlastite palače u Splitu. Taj je mauzolej danas katedrala posvećena jednom od njegovih žrtava, a od careva sarkofaga ostalo je, možda, šezdesetak razbijenih komada porfira.
Nestanak IX. legije: Godine 108. vojnici Devete legije uklesali su u Yorku natpis u čast cara Trajana. To je posljednji siguran trag legije u Britaniji, a nekoliko desetljeća kasnije nema je više ni na jednom popisu rimske vojske.
Potonuće broda Baron Gautsch: Dva tjedna nakon početka Prvoga svjetskog rata putnički parobrod pun obitelji i izbjeglica uplovio je punom brzinom u minsko polje koje je upravo položila mornarica njegove vlastite države. Ni danas se ne zna točno koliko je ljudi te večeri izgubilo život.
Propast Aleksandrijske knjižnice: Najveća knjižnica starog svijeta u popularnoj predodžbi nestaje u jednom velikom požaru. Antički izvori optužuju Cezara, kasniji kalifa Omara, a povjesničari danas misle da je knjižnica umirala polako, stoljećima.
Propast majanskih gradova: Zašto su mnogi veliki gradovi klasičnih Maya oslabjeli ili napušteni, dok su druge zajednice nastavile živjeti?
Rasputinova smrt: Prema priči njegova ubojice, Rasputin je preživio otrov, metak u prsa i bijeg kroz dvorište, a umro je tek pod ledom rijeke. Obdukcija je ispričala drukčiju priču, a stotinu godina kasnije pojavila se tvrdnja da je posljednji hitac ispalio britanski obavještajac.
Salemski procesi vješticama: Počelo je s dvjema djevojčicama u kući seoskog svećenika, koje su u zimu 1692. padale u neobjašnjive napadaje. Do jeseni je u Massachusettsu više od dvjesto ljudi optuženo za vještičarenje, a dvadeset ih je pogubljeno.
Smrt kralja Zvonimira: Hrvatski kralj Dmitar Zvonimir umro je 1089., a nijedan izvor iz njegova vremena ne kaže kako. Priča o ubojstvu na saboru pojavljuje se tek stoljećima kasnije, i to u nekoliko inačica koje se međusobno ne slažu.
Svirač iz Hamelina: Na dan svetih Ivana i Pavla 1284. iz njemačkog grada Hamelina nestalo je, prema starim zapisima, sto trideset djece koja su otišla za šareno odjevenim sviračem. Štakori su u priču stigli tek tri stoljeća kasnije.
Tutankamonovo prokletstvo: Pet mjeseci nakon što je ušao u Tutankamonovu grobnicu, lord Carnarvon umro je u Kairu od zaraženog uboda komarca. Novine su odmah pisale o faraonovoj osveti, a priča o prokletstvu živi i sto godina kasnije.
Ukopi protiv povratnika u Poljskoj: U grobovima u Drawsku pronađeni su srpovi položeni preko tijela, a u Pniu je 2022. otkriven pokop s oštricom uz vrat i lokotom na nozi. Arheolozi istražuju obrede i društvene okolnosti tih ukopa, ne „vampire” kao bića.