Opsada Zadra 1202.: križari koji su napali katolički grad
Četvrti križarski rat trebao je krenuti u Egipat, ali su križari u studenom 1202. najprije osvojili Zadar i predali ga Veneciji kao otplatu duga. Križari su krenuli prema Egiptu, a Svetu zemlju nikad nisu dosegli.
Ukratko
- Četvrti križarski rat (1202.–1204.) trebao je prema Hrvatskoj enciklopediji ići u Egipat, ali su križari prema uputama Mlečana najprije osvojili Zadar, a zatim Carigrad.
- Prema Hrvatskoj enciklopediji, Zadar je 1202. bio gotovo potpuno razoren i opljačkan, a stanovništvo raseljeno.
- Ivan Božilov u radu iz 2009. navodi da križari nisu mogli platiti dug Veneciji i da su pod pritiskom duždea Enrica Dandola napali Zadar i predali ga Veneciji.
- Zimu 1202./1203. francuske i mletačke postrojbe provele su u Zadru.
Zadar prije 1202.
Hrvatska enciklopedija bilježi da su Zadrani 1180. prihvatili vlast hrvatsko-ugarskog kralja Bele III., ali da Mlečani nisu prestali s pokušajima osvajanja grada. Najteži napad pretrpio je 1202., u Četvrtom križarskom ratu, kad je dužd Enrico Dandolo unajmio križare da ga osvoje. Tom je prilikom grad, prema natuknici, bio gotovo potpuno razoren i opljačkan, a stanovništvo raseljeno.
Dug i dužd
Božilov u sažetku rada "Zadar and the Fourth Crusade" (Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 2009.) piše da su 1201. izaslanici vođe planiranog Četvrtog križarskog rata sklopili ugovor s mletačkim duždem po kojem je Venecija trebala prevesti križare u Egipat. Godinu dana poslije križari nisu mogli platiti dug. Pod pritiskom Dandola krenuli su na Zadar, osvojili ga i predali Veneciji. Francuske i mletačke snage provele su ondje zimu 1202.–1203.
Prema Božilovu, križari su zatim dobili oprost od pape Inocenta III. i sklopili ugovor s Aleksijem Angelom, sinom svrgnutog bizantskog cara Izaka II. Angela, koji ih je s puta prema Jeruzalemu preusmjerio prema Carigradu.
Što je bio Zadar u većoj priči
Hrvatska enciklopedija u natuknici o križarskim ratovima kaže da su Četvrti križarski rat vodili pretežito francuski velikaši, uglavnom prema naputcima Mlečana, koje je zastupao Dandolo, da je prvotni cilj bio Egipat i da je "žrtvom tih križara pao, uz pokolj i pljačku, najprije Zadar (1202), a zatim i Carigrad (1204)". Rezultat rata bilo je osnivanje Latinskog Carstva u Carigradu, a križari nisu ni stigli u Svetu zemlju.
Božilov tvrdi i da su hodočasnici bili naivni i da su upali u mletačku zamku, da je Inocent III. te radnje podupirao i usmjeravao vjerujući u jedinstvenu kršćansku zajednicu (Respublica Christiana), a da su križari, umjesto da služe Bogu, vodila pohlepa. Venecijanci su, prema njemu, iskoristili lakovjernost križara za vlastite političke i gospodarske ciljeve.
Poslije
Enciklopedija o Zadru bilježi da je u 13. i 14. stoljeću više puta podignuta pobuna protiv mletačke vlasti, uz potporu hrvatskih velikaša (Bribirskih 1311.) i hrvatsko-ugarskih kraljeva. Ludovik I. Anžuvinac napokon je Zadarskim mirom (1358.) uključio grad u Hrvatsko-Ugarsko Kraljevstvo na pola stoljeća.
Dokazi za i protiv
Venecija je iskoristila križare za osvajanje Zadra
- U prilog: Hrvatska enciklopedija navodi da je dužd Dandolo unajmio križare da osvoje grad, a Božilov da su križari pod njegovim pritiskom, zbog duga, napali Zadar.
- Protiv: Božilov istodobno ističe i križarsku pohlepu i papinu ulogu, pa Venecija nije jedini čimbenik.
Dug i nužda objašnjavaju napad
- U prilog: Prema Božilovu, križari nakon godine dana nisu mogli platiti ugovorenu cijenu prijevoza.
- Protiv: Hrvatska enciklopedija kaže da je dužd križare "unajmio", pa napad prikazuje kao mletački potez, a ne samo kao posljedicu duga.
Kronologija
- 1180.: Zadrani prihvaćaju vlast Bele III.
- 1201.: Ugovor križara s mletačkim duždem o prijevozu u Egipat.
- 1202.: Križari osvajaju Zadar i predaju ga Veneciji.
- 1202.–1203.: Zima u Zadru; ugovor s Aleksijem Angelom.
- 1204.: Pad Carigrada.
- 1358.: Zadarski mir.
Ključne osobe
- Enrico Dandolo: Mletački dužd koji je, prema enciklopediji, unajmio križare.
- Inocent III.: Papa koji je, prema Božilovu, podupirao križare.
- Aleksije Angel: Bizantski prijestolonasljednik čiji je ugovor križare preusmjerio prema Carigradu.
Što se zna
- Križari su 1202. osvojili Zadar i predali ga Veneciji.
- Grad je bio gotovo potpuno razoren i opljačkan, a stanovništvo raseljeno.
- Zimu 1202./1203. francuske i mletačke snage provele su u Zadru.
- Rat je završio 1204. osvajanjem Carigrada i osnutkom Latinskog Carstva.
Otvorena pitanja
- Koliko je Zadrana poginulo ili bilo prognano?
- Je li odluku o napadu na Zadar donijela samo Venecija?
- Kako je papa Inocent III. doista postupio prema napadu na katolički grad?
Teorije
- Venecija je namjerno iskoristila križare za osvajanje Zadra
- Križari su napali Zadar jer nisu mogli platiti dug
- Papa je podupirao i usmjeravao događaje