Izgubljena Kambizova vojska

Je li pješčana oluja zatrpala perzijsku vojsku koja je krenula preko egipatske pustinje?

Ukratko

  • Herodot piše da je perzijska vojska poslana protiv Amonova proročišta u oazi Siwa nestala u pustinji.
  • Prema njegovu izvještaju, snažan južni vjetar zatrpao je vojsku pijeskom.
  • Nije pronađen općeprihvaćen arheološki dokaz koji bi potvrdio točnu lokaciju i sudbinu vojske.

Pohod perzijskog kralja Kambiz II., sin Kira Velikog, vladao je Perzijskim Carstvom u 6. stoljeću prije Krista. Nakon osvajanja Egipta usmjerio je pozornost prema zapadnoj pustinji i Amonovu proročištu, koje se obično povezuje s oazom Siwa. Prema grčkom povjesničaru Herodotu, vojska je krenula iz Tebe prema oazi, ali nakon što je prošla dio puta, nestala je i nikad nije stigla do cilja.

Herodotov opis, napisan desetljećima nakon navodnog događaja, kaže da je vojska zastala kako bi jela, a zatim ju je pogodio silan južni vjetar koji je nosio pijesak. Vojska je navodno bila zatrpana. Herodot pritom navodi da su o njezinoj sudbini znali govoriti stanovnici oaze, ali ne pruža izravno svjedočanstvo o samom događaju.

Povijesni izvor i njegove granice Herodot je ključan izvor za mnoge priče o staroj Grčkoj, Egiptu i Perziji, no njegovi su zapisi spoj putovanja, usmenih predaja i izvještaja drugih ljudi. Njegov tekst važan je dokaz da je priča postojala u antici, ali nije sam po sebi arheološka potvrda da se događaj zbio upravo tako.

Vojska koja bi prelazila pustinju bila bi izložena žeđi, vrućini, dezorijentaciji i pješčanim olujama. Takvi uvjeti mogu izazvati katastrofu, ali pitanje je li određena ekspedicija potpuno nestala i gdje se to dogodilo ostaje otvoreno. Pustinjski okoliš može zatrpati tragove, no to ne znači da je svaka potraga ili tvrdnja o pronađenim ostacima vjerodostojna.

Navodna otkrića Povremeno se pojavljuju izvještaji o pronalasku oružja, kostiju ili drugih predmeta za koje se tvrdi da pripadaju Kambizovoj vojsci. Neki od tih navoda nisu objavljeni u recenziranim arheološkim radovima ili su ih egipatske vlasti osporile. Bez dokumentiranog iskapanja, precizne datacije i objavljenog konteksta, pojedinačni predmeti ne mogu potvrditi priču.

Da bi se slučaj razriješio, trebalo bi pronaći skup nalaza koji se može pouzdano datirati u perzijsko razdoblje, povezati s vojnom ekspedicijom i smjestiti na putanju koja odgovara povijesnim izvorima. Zasad se priča nalazi na granici između antičkog izvještaja i neriješene povijesne zagonetke.

Što se zna

  1. Herodot je zabilježio priču o vojsci koja je nestala na putu prema Amonovu proročištu.
  2. Njegovo je objašnjenje pješčana oluja, ali suvremeni istraživači ne mogu potvrditi točnu lokaciju ili opseg događaja.
  3. Tvrdnje o pronalasku ostataka treba prihvatiti tek uz provjerljive arheološke podatke.

Teorije

  • Vojsku je zatrpala pješčana oluja, kako piše Herodot.
  • Vojsku je porazio egipatski pobunjenik, a priča o oluji prikrila je poraz, kako je predložio egiptolog Olaf Kaper.
  • Pohod nikad nije nestao, nego je priča nastala u predaji.

Izvori