Nestanak IX. legije

Godine 108. vojnici Devete legije uklesali su u Yorku natpis u čast cara Trajana. To je posljednji siguran trag legije u Britaniji, a nekoliko desetljeća kasnije nema je više ni na jednom popisu rimske vojske.

Ukratko

  • Deveta legija, nazvana Hispana, bila je jedna od rimskih legija koje su osvojile Britaniju, a od 71. bila je smještena u Yorku.
  • Posljednji siguran trag u Britaniji je natpis iz 108., a krajem 2. stoljeća legija se više ne spominje na popisima rimskih legija.
  • Dugo se vjerovalo da je uništena u borbi sa sjevernim britanskim plemenima, a ta je slika postala poznata zahvaljujući romanu Orao Devete iz 1954.
  • Opeke s njezinim žigom iz Nijmegena i podaci o časnicima pokazuju da je postojala i nakon 108., pa se raspravlja je li nestala u Britaniji, na Bliskom istoku ili je jednostavno raspuštena.

Rimska vojska bila je jedna od najbolje dokumentiranih organizacija staroga svijeta. Legije su gradile utvrde, klesale natpise i pečatile opeke svojim brojem, a njihovi su časnici na nadgrobnim spomenicima nabrajali gdje su služili. Zato je neobično kad legija nestane bez ijednog zapisa o tome što joj se dogodilo. Upravo se to dogodilo Devetoj.

Legija s osvajanja Britanije

Deveta legija imala je dugu povijest. Svoj je nadimak Hispana vjerojatno dobila u ratovima u Hispaniji za cara Augusta. Godine 43., za cara Klaudija, sudjelovala je u osvajanju Britanije i zatim gradila utvrdu kod današnjeg Lincolna.

Godine 61., za ustanka Boudike, kraljice plemena Icena, legija je doživjela težak poraz. Dok je pod zapovjedništvom Petilija Cerijala žurila u pomoć napadnutom gradu Camulodunumu, ustanici su joj uništili veći dio pješaštva, a spasila se uglavnom konjica. Legija je nadopunjena novim vojnicima i nastavila službu.

Oko 71. sagradila je utvrdu Eboracum, današnji York, koja joj je postala glavno sjedište. Rimski povjesničar Tacit zapisao je da je preživjela i noćni napad Kaledonaca na sjeveru Britanije u ratovima njegova tasta Agrikole početkom 80-ih.

Posljednji natpis

U Yorku je pronađen kameni natpis koji su vojnici Devete postavili na vrata utvrde u čast cara Trajana. Prema carevim naslovima u tekstu, nastao je 107. ili 108. godine. To je posljednji siguran zapis o legiji u Britaniji. Nešto kasnije u York je stigla druga legija, VI. Victrix, koja je ondje ostala do kraja rimske vlasti.

Krajem 2. stoljeća sastavljeni su popisi rimskih legija, uklesani na stupovima u Rimu. Deveta se na njima ne nalazi. Nije ostao nijedan izvještaj o bitki u kojoj je izginula ni o naredbi kojom je raspuštena.

Priča o izgubljenoj legiji

Njemački povjesničar Theodor Mommsen u 19. je stoljeću pretpostavio da je legija uništena u Britaniji oko 117.–120., u ustanku sjevernih plemena. Pozivao se i na pismo retora Frontona caru Marku Aureliju, u kojem se spominje da su za Hadrijanove vladavine Britanci ubili mnogo rimskih vojnika. Ta se pretpostavka uklapala u odluku cara Hadrijana da 122. počne graditi zid preko sjeverne Britanije.

Slika legije koja je nestala u maglama Škotske postala je slavna zahvaljujući romanu Rosemary Sutcliff Orao Devete, objavljenom 1954. U njemu mladi rimski časnik odlazi na sjever tražiti orla, znamen legije u kojoj je služio njegov otac. Prema romanu su kasnije snimljeni televizijska serija i film.

Tragovi u Nijmegenu

U drugoj polovici 20. stoljeća arheolozi su u Nijmegenu, na Rajni u današnjoj Nizozemskoj, pronašli opeke i crijepove sa žigom Devete legije, kao i druge predmete s njezinim imenom. Dio tih nalaza datira se u vrijeme nakon 108. Uz to su poznata imena nekoliko časnika koji su u Devetoj služili kasnije, primjerice Lucija Emilija Kara, koji je oko 120-ih bio njezin tribun.

To je mnoge povjesničare uvjerilo da legija nije propala u Britaniji, nego je, cijela ili dio nje, premještena na Rajnu. Ostaje pitanje što joj se dogodilo poslije. Jedna mogućnost je židovski ustanak Bar Kohbe u Judeji 132.–135., u kojem je Rim imao teške gubitke. Druga je rat s Partima, u kojem je, prema povjesničaru Kasiju Dionu, 161. kod Elegeje u Armeniji uništena cijela jedna legija čiji broj nije naveden.

Neki istraživači i dalje smatraju da su dokazi iz Nijmegena mogli ostati od manjeg odreda, a da je glavnina legije ostala u Britaniji. U radu objavljenom 2025. u časopisu Britannia, nizozemski arheolog Erik Graafstal povezao je nestanak Devete s drugim događajima iz tog vremena u Britaniji, poput požara u Londonu i prekida radova na Hadrijanovu zidu, i predložio da je nakon careva posjeta 122. izbila velika kriza, o kojoj su rimski izvori možda namjerno šutjeli.

Kronologija

  1. 43.: Deveta legija sudjeluje u rimskom osvajanju Britanije.
  2. 61.: U Boudikinu ustanku gubi veći dio pješaštva.
  3. oko 71.: Gradi utvrdu Eboracum, današnji York.
  4. početak 80-ih: Preživljava noćni napad Kaledonaca u Agrikolinu ratu.
  5. 107.–108.: U Yorku postavlja natpis u čast cara Trajana, posljednji siguran trag u Britaniji.
  6. 122.: Car Hadrijan posjećuje Britaniju i počinje gradnja Hadrijanova zida.
  7. 120-e: Lucije Emilije Kar služi kao tribun Devete legije.
  8. 132.–135.: Ustanak Bar Kohbe u Judeji, jedno od mogućih mjesta propasti legije.
  9. 161.: Prema Kasiju Dionu, kod Elegeje je uništena jedna rimska legija.
  10. 1954.: Rosemary Sutcliff objavljuje roman Orao Devete.
  11. 2025.: Erik Graafstal objavljuje rad o krizi u Britaniji nakon 122.

Ključne osobe

  • Petilije Cerijal: Zapovjednik Devete legije u vrijeme Boudikina ustanka, kasnije namjesnik Britanije.
  • Boudika: Kraljica plemena Icena koja je 61. predvodila ustanak protiv Rima.
  • Hadrijan: Rimski car za čije je vladavine legija nestala iz zapisa.
  • Theodor Mommsen: Njemački povjesničar koji je pretpostavio da je legija uništena u Britaniji.
  • Rosemary Sutcliff: Britanska spisateljica, autorica romana Orao Devete.
  • Erik Graafstal: Nizozemski arheolog koji je 2025. ponovno otvorio pitanje krize u Britaniji.

Što se zna

  1. Deveta legija sudjelovala je u osvajanju Britanije 43. i bila smještena u Yorku od oko 71.
  2. Posljednji siguran zapis o legiji u Britaniji je natpis iz Yorka iz 107. ili 108.
  3. U Nijmegenu su pronađene opeke i drugi predmeti sa žigom Devete legije.
  4. Poznati su časnici koji su u Devetoj služili i nakon 108.
  5. Na popisima legija s kraja 2. stoljeća Deveta se više ne nalazi.

Otvorena pitanja

  • Je li cijela legija premještena na Rajnu ili samo jedan njezin odred?
  • Gdje je i kada legija prestala postojati?
  • Zašto nijedan rimski izvor ne spominje njezinu propast ni raspuštanje?

Teorije

  • Uništena u Britaniji, u ratu sa sjevernim plemenima oko 120-ih
  • Premještena na istok i uništena u ustanku Bar Kohbe u Judeji
  • Uništena u ratu s Partima 161., kod Elegeje u Armeniji
  • Raspuštena ili spojena s drugim jedinicama bez velike bitke

Povezane priče

Za daljnje istraživanje

  • Campbell, D. B. (2018). The Fate of the Ninth: The Curious Disappearance of Legio VIIII Hispana.
  • Sutcliff, R. (1954). The Eagle of the Ninth. Oxford University Press.

Izvori