Kamene kugle iz Kostarike

U delti rijeke Diquís na jugu Kostarike stotine gotovo savršeno okruglih kamenih kugli, nekih viših od čovjeka i teških i po petnaest tona, ležale su stoljećima zatrpane muljem. Tko ih je i zašto izradio, nitko ne zna reći sa sigurnošću, a tvrdnje o njihovoj savršenosti i tajanstvenom podrijetlu daleko nadilaze ono što su mjerenja pokazala.

Ukratko

  • U delti rijeke Diquís (Térraba) i na otoku Isla del Caño u Kostarici pronađeno je više od 300 kamenih kugli, od nekoliko centimetara do preko dva metra u promjeru, teških do petnaest tona.
  • Većina je isklesana od gabra, a izrađene su udaranjem prirodnih gromada drugim kamenjem i poliranjem pijeskom. Kamen je donesen iz brda udaljenih nekoliko kilometara.
  • Pripisuju se kulturi Diquís; u sklopu naselja poglavica datiraju se otprilike u razdoblje od 600. do 1500. godine, a UNESCO ih je 2014. upisao na popis svjetske baštine.
  • Tvrdnje da su savršeno okrugle, da dolaze iz Atlantide ili da je kamen bio omekšan biljnim sredstvom stručnjaci ne prihvaćaju; čemu su točno služile, ostaje nepoznato.

Nalaz u bananskim plantažama

Kugle su za znanost otkrivene tridesetih godina 20. stoljeća, kad je tvrtka United Fruit Company krčila prašumu u delti rijeke Térraba za plantaže banana. Radnici su ih strojevima gurali u stranu, a neke su oštećene. Poticani pričama o skrivenom zlatu, bušili su ih i raznosili dinamitom, pa je nekoliko kugli uništeno prije nego što su se umiješale vlasti. Neke od raznesenih kugli kasnije su sastavljene i izložene u Nacionalnom muzeju Kostarike u San Joséu, a mnoge su postale ukras u vrtovima i dvorištima.

Prvo znanstveno izvješće sastavila je Doris Stone, kći jednog direktora kompanije, a objavljeno je 1943. u časopisu American Antiquity. Njezin je rad privukao pozornost Samuela K. Lothropa s Peabody muzeja na Harvardu, koji je krajem četrdesetih istražio delu i 1963. objavio monografiju Archaeology of the Diquís Delta, Costa Rica. Lothrop je nastojao zabilježiti sve kugle in situ, njihove mjere, raspored i smjerove.

Što su kugle

Kugle variraju od nekoliko centimetara do više od dva metra. UNESCO za kugle na upisanim nalazištima navodi promjere između 0,7 i 2,57 metara, a najteže teže oko petnaest tona. Većina je od gabra, krupnozrnate magmatske stijene srodne bazaltu; desetak ih je od vapnenca bogatog školjkama, a još desetak od pješčenjaka.

Arheolozi smatraju da su ih izradili udaranjem prirodnih gromada drugim kamenjem, a zatim poliranjem pijeskom. Stupanj završne obrade i točnost oblika vrlo se razlikuju. Gabro dolazi s brdskih nalazišta udaljenih nekoliko kilometara od mjesta na kojem su gotove kugle pronađene, a u brdima su ostale i neke nedovršene.

Datacija i smisao

Datiranje je teško jer je većina kugli premještena i nije ostala u izvornom sloju. Nalazište Finca 6 pripada razdobljima Aguas Buenas (oko 300.–800.) i Chiriquí (800.–1550.). Smatra se da su prve kugle nastale oko 600. godine, a većina nakon 1000., prije španjolskog osvajanja. Kugle su bile dio naselja poglavica, uz nasipe, popločane površine i grobove, a na nekim su mjestima nađene u nizovima, pa se pretpostavlja da su označavale prilaz kućama poglavica. Smisao im se, međutim, može samo naslutiti.

Predloženo je da predstavljaju sunce ili mjesečeve mijene, odnosno da su znak statusa, ili da imaju vezu s kozmologijom domorodačkih naroda. Kostarikanska arhitektica Melissa Rudin Hernández predložila je da su umjetnički, simbolični i duhovni izraz duhovnosti prethodnika Brunka. Nijedna od tih hipoteza nije dokazana.

U predaji naroda Bribri kugle su "Tarini topovi": Tara, bog groma, ispucao ih je iz goleme puhaljke u božanstva vjetrova i uragana.

Što tvrde zagovornici neobjašnjivosti

Popularni tekstovi često tvrde da su kugle matematički savršene, da ih je bilo nemoguće izraditi alatom koji je domorodačkim narodima bio dostupan i da potječu iz potonule Atlantide. Prema jednoj lokalnoj predaji, domoroci su znali pripraviti napitak koji omekšava kamen. Francuski kemičar Joseph Davidovits sa Geopolymer Instituta predložio je sličnu ideju o umjetno oblikovanom kamenu, no većina kugli načinjena je od gabra, stijene otporne na kiseline.

Što su pokazala mjerenja

Tvrdnja o savršenoj okruglosti ne drži. Neke kugle odstupaju u promjeru i više od pet centimetara, a erozija i oštećenja onemogućuju utvrđivanje izvornog oblika. Pregled Lothropovih mjerenja pokazuje da su njegove tablice s promjerima na tri decimale zapravo prosjeci mjerenja trakom koja nije bila toliko precizna, pa je "preciznost" posljedica pogrešnog čitanja načina mjerenja. Neke su nedovršene kugle ostale u brdima, što pokazuje da su ih klesari oblikovali na mjestu vađenja kamena.

Nacionalni muzej Kostarike od 2002. godine, pod vodstvom arheologa Francisca Corralesa i Adriana Badille, istražuje četiri nalazišta s kuglama (Grijalba-2, Batambal, El Silencio i Finca 6) koja su 2014. upisana kao "Pretkolumbovska naselja poglavica s kamenim kuglama Diquísa". Dio nalazišta zaštićen je upravo time što su kugle stoljećima bile zatrpane nanosima rijeke. Kugle su danas državni simbol Kostarike, a sedam ih je 2019. izloženo u zgradi Zakonodavne skupštine.

Kronologija

  1. Oko 300.–800.: Razdoblje Aguas Buenas u delti Diquísa.
  2. Oko 600.: Smatra se da nastaju prve kugle.
  3. 800.–1550.: Razdoblje Chiriquí; većina kugli nastaje nakon 1000.
  4. 1930-ih: United Fruit Company krči prašumu i otkriva kugle.
  5. 1943.: Doris Stone objavljuje prvo znanstveno izvješće.
  6. 1963.: Samuel K. Lothrop objavljuje monografiju o delti Diquísa.
  7. 2002.: Nacionalni muzej Kostarike počinje istraživati nalazišta s kuglama.
  8. 2014.: Nalazišta upisana na UNESCO-ov popis svjetske baštine.

Ključne osobe

  • Doris Stone: Istraživačica koja je objavila prvo znanstveno izvješće o kuglama.
  • Samuel K. Lothrop: Arheolog s Harvarda koji je kugle izmjerio i opisao.
  • Francisco Corrales: Arheolog Nacionalnog muzeja Kostarike koji vodi istraživanja od 2002.
  • Adrian Badilla: Arheolog Nacionalnog muzeja Kostarike, suradnik na istraživanju.
  • Joseph Davidovits: Kemičar koji predlaže umjetno oblikovan kamen.

Što se zna

  1. Pronađeno je više od 300 kugli, od nekoliko centimetara do preko dva metra u promjeru.
  2. Većina je od gabra, a izrađene su udaranjem i poliranjem pijeskom.
  3. Kamen je donesen iz brda udaljenih nekoliko kilometara.
  4. Datiraju se otprilike u razdoblje od 600. do 1500. godine, u naselja poglavica kulture Diquís.
  5. Savršena okruglost nije potvrđena; neke se kugle razlikuju u promjeru za više od pet centimetara.
  6. Od 2014. nalazišta su na UNESCO-ovu popisu svjetske baštine.

Što tvrde zagovornici

  • Kugle su toliko pravilne da ih je bilo nemoguće izraditi ručnim alatom.
  • Nastale su u potonuloj Atlantidi ili ih je izradila nepoznata napredna civilizacija.
  • Kamen je omekšan biljnim sredstvom ili je umjetno oblikovan, što bi objasnilo oblik.
  • Kugle predstavljaju sunčev sustav ili faze Sunca i Mjeseca, što bi upućivalo na naprednu astronomiju.

Što kažu kritičari

  • Mjerenja ne pokazuju savršenu okruglost; odstupanja su veća od pet centimetara, a Lothropove brojke bile su prosjeci.
  • Gabro je otporan na kiseline, pa ga biljni napitak ne može omekšati, a nedovršene kugle u brdima pokazuju postupak klesanja.
  • Kugle su pronađene u naseljima poglavica Diquísa, a ne u izvanzemaljskom ni atlantskom kontekstu.
  • Većina kugli premještena je s izvornih mjesta, pa se tvrdnje o njihovu rasporedu ne mogu provjeriti.

Otvorena pitanja

  • Čemu su kugle služile: kao znak statusa, svetište ili kozmološki prikaz?
  • Koliko su točno stare, kad je većina premještena iz izvornog sloja?
  • Koliko je kugli uništeno ili odneseno prije zaštite?

Teorije

  • Kugle su označavale prilaz domovima poglavica i njihov društveni položaj
  • Kugle prikazuju sunce, mjesec ili druge vidove kozmologije naroda Diquís
  • Kugle potječu iz Atlantide ili od drevne napredne civilizacije
  • Kugle su lijevane ili omekšane posebnim postupkom, a ne klesane

Povezane priče

Za daljnje istraživanje

Izvori