Bobovac, kraljevski grad koji je pao bez borbe
Jedan od najutvrđenijih gradova srednjovjekovne Bosne, sjedište kraljeva, a prema pretpostavci i njihovo grobno mjesto, pao je u svibnju 1463. u ruke Osmanlija, a da, prema izvorima, nije naišao na organizirani otpor. Hrvatska enciklopedija spominje izdaju Radaka patarena.
Ukratko
- Bobovac (Бобовац), srednjovjekovni kraljevski grad sjeverno od Kraljeve Sutjeske, bio je jedna od najutvrđenijih i najvažnijih bosanskih tvrđava i česta rezidencija vladara.
- Osmanlije su ga zauzele 20. ili 21. svibnja 1463. kao prvu bosansku tvrđavu u pohodu sultana Mehmeda II.; Hrvatska enciklopedija u dvjema natuknicama navodi dva različita datuma.
- Prema istoj enciklopediji, osvajači nisu naišli na organizirani otpor, a uz pad grada spominje se izdaja Radaka patarena.
- Zašto je grad pao tako brzo, izvori ne objašnjavaju do kraja.
Grad kraljeva
Prema Hrvatskoj enciklopediji, osim manje citadele Bobovac je imao bedemima opasano naselje s posebnim vladarskim dvorom i sakralnim građevinama. Prvi put se spominje 1349./1350. u vezi s pohodom srpskog kralja Dušana na Bosnu. Bosanski vladari, među njima Tvrtko I., Ostoja, Tvrtko II. i Tomaš, često su u njemu boravili i izdavali isprave. Na početku 15. stoljeća osvojila ga je vojska hrvatsko-ugarskog kralja.
Eva-Elvira Konowski, forenzična antropologinja, u izvješću iz Glasnika Zemaljskog muzeja navodi da je grad izgrađen u prvoj polovici 14. stoljeća, za namjesnika Stjepana II. Kotromanića, a da je do 1463., kad su ga zauzeli Osmanlije, vjerojatno bio kraljevska rezidencija. U kraljevskoj kapeli, prema njezinoj pretpostavci, pokopani su četiri kralja i jedna kraljica: Ostoja, Stjepan Ostojić, Tvrtko II., njegova žena Doroteja Gorjanska i Tomaš.
Pohod 1463.
Stjepan Tomašević, posljednji bosanski kralj, 1461. je zatražio pomoć od pape, a 1462. priznao je vrhovnu vlast Ugarske i odbio plaćati danak sultanu. Početkom 1463. obratio se Mlečanima, upozoravajući da Osmanlije namjeravaju te godine zauzeti cijelu Bosnu i Hercegovinu. Prema Hrvatskoj enciklopediji, pomoć nije dobio. Velika osmanska vojska pod sultanom Mehmedom II. napala je Bosnu, a prva tvrđava koja je pala 20. svibnja bio je Bobovac. Osmanlije, navodi se, nisu naišle na organizirani otpor i stigle su do Ključa, gdje se Stjepan Tomašević predao uz obećanje da će mu poštedjeti život; ipak je ubrzo pogubljen u Jajcu.
Radak
U natuknici o Bobovcu Hrvatska enciklopedija bilježi da su ga Osmanlije zauzele 21. svibnja 1463. i da se "s tim u svezi spominje izdaja Radaka patarena". To je sve što ta natuknica kaže. Izvori koje smo pronašli ne objašnjavaju tko je Radak bio, koju je službu imao ni što je točno učinio. Zato je teško ocijeniti je li izdaja bila presudna ili je predaja grada imala drugačije razloge.
Kasnija sudbina grada poznata je bolje. U mirovnim ugovorima iz 1503. i 1519. Bobovac se navodi među gradovima koji su pod sultanovom vlašću, a napušten je prije 1626.
Grobovi
Konowski piše da je pod okriljem Zemaljskog muzeja u Sarajevu 1963. započelo sustavno iskapanje, pri čemu je otvoreno devet grobova unutar kapele i izvan nje. Prema istom izvješću, u osmansko je doba kapela srušena, a lokalitet pretvoren u ruševine, a grobove su poslije opljačkali pljačkaši. Zapisi iz 1963. bilježe nepotpune ostatke 14 osoba (13 odraslih i jedno dijete), dok su analize iz 2007. pokazale ostatke 13 osoba. Većina kostiju bila je slabo očuvana, a mnoge su nedostajale. O sudbini krune i kostiju posljednjeg kralja pišemo u člancima o izgubljenoj kruni bosanskih kraljeva i kostima kralja Tomaševića.
Dokazi za i protiv
Grad je predan izdajom Radaka
- U prilog: Hrvatska enciklopedija u natuknici o Bobovcu bilježi da se uz osvajanje grada spominje izdaja Radaka patarena.
- U prilog: Grad je pao prvi, već 20. ili 21. svibnja, a osvajači nisu naišli na organizirani otpor.
- Protiv: Ista natuknica ne navodi pojedinosti o Radaku ni kako je izdaja izvedena.
- Protiv: Natuknica o Stjepanu Tomaševiću ne spominje izdaju nego samo izostanak organiziranog otpora.
Obrana je propala jer pomoć nije stigla
- U prilog: Kralj je 1461. i početkom 1463. tražio pomoć od pape i Mlečana, ali je, prema Hrvatskoj enciklopediji, nije dobio.
- U prilog: Osmanlije su prema istom izvoru došle do Ključa bez organiziranog otpora.
- Protiv: Takvo objašnjenje ne razjašnjava zašto je baš Bobovac, jedna od najutvrđenijih bosanskih tvrđava, pao bez otpora.
- Protiv: Natuknica o Bobovcu spominje i izdaju, pa objašnjenja ne isključuju jedno drugo.
Kronologija
- 1349./1350.: Bobovac se prvi put spominje.
- Početak 15. stoljeća: Grad osvaja vojska hrvatsko-ugarskog kralja.
- 1461.: Stjepan Tomašević traži pomoć od pape.
- 1462.: Kralj priznaje vrhovnu vlast Ugarske.
- 20. ili 21. svibnja 1463.: Osmanlije zauzimaju Bobovac.
- 1463.: Kralj se predaje u Ključu i biva pogubljen u Jajcu.
- 1503. i 1519.: Bobovac se u mirovnim ugovorima navodi među gradovima pod sultanovom vlašću.
- 1963.: Počinje sustavno iskapanje.
- Prije 1626.: Grad je napušten.
Ključne osobe
- Stjepan Tomašević: Posljednji bosanski kralj, 1463. se predao Osmanlijama.
- Mehmed II.: Osmanski sultan koji je vodio pohod na Bosnu.
- Radak: Pataren čija se izdaja spominje uz pad Bobovca.
- Eva-Elvira Konowski: Forenzična antropologinja koja je pregledala kosti iz Bobovca.
Što se zna
- Bobovac je bio česta rezidencija bosanskih vladara; prvi put se spominje 1349./1350.
- Osmanlije su ga zauzele u svibnju 1463. kao prvu bosansku tvrđavu u pohodu.
- Hrvatska enciklopedija navodi da su osvajači stigli do Ključa bez organiziranog otpora.
- Iskapanja iz 1963. otvorila su devet grobova u kapeli i oko nje.
- Grad je napušten prije 1626.
Otvorena pitanja
- Tko je bio Radak i što je točno učinio u svibnju 1463.?
- Je li grad predan bez borbe zbog izdaje ili zbog drugih razloga?
- Čiji su točno ostaci u grobovima kraljevske kapele?
Teorije
- Grad je predan zbog izdaje zapovjednika Radaka
- Obrana je propala jer pomoć nije stigla, pa Osmanlije nisu naišle na organizirani otpor