Kraljica od Sabe

Biblija ne kaže kako se zvala, Kur'an je naziva samo ženom koja vlada Sabom, a Etiopljani je zovu Makeda i od njezina sina izvode loze svojih careva. Na natpisima iz same Sabe nijedna vladarica nije zapisana.

Ukratko

  • Prva knjiga o kraljevima opisuje kako je kraljica od Sabe došla u Jeruzalem s karavanom deva punih mirodija, zlata i dragoga kamenja da iskuša Salomonovu mudrost.
  • Kur'an pripovijeda kako je pupavac Sulejmanu donio vijest o kraljici Sabe, a kasnija je predaja naziva Bilkis; u Etiopiji je zovu Makeda, a spis Kebra Nagast iz 14. stoljeća čini je majkom prvog etiopskog cara Menelika.
  • Saba je bila stvarno kraljevstvo na jugu Arabije, s prijestolnicom Ma'ribom u današnjem Jemenu, a sabejski utjecaj postojao je i u sjevernoj Etiopiji.
  • Nijedan natpis iz Sabe ne spominje vladaricu, pa se ne zna je li iza priče stvarna kraljica, trgovačko poslanstvo ili lik koji je predstavljao bogatstvo juga.

Malo je likova o kojima pripovijedaju tri vjere i dva naroda koji je smatraju svojom. Za Židove i kršćane kraljica od Sabe je strankinja koja je prepoznala Salomonovu mudrost, za muslimane vladarica koja se s Sulejmanom predala Bogu, za Etiopljane praroditeljica njihove carske loze, a za Jemence kraljica njihove zemlje. Povjesničar ima teži posao, jer u zemlji koju je, prema predaji, vodila, ostali su hramovi, brane i natpisi, ali ne i njezino ime.

Posjet u Jeruzalemu

Prva knjiga o kraljevima, u 10. poglavlju, kaže da je kraljica od Sabe čula za Salomonovu slavu i došla da ga iskuša zagonetkama. Stigla je s velikom pratnjom i devama natovarenim mirodijama, mnogo zlata i dragim kamenjem. Salomon joj je odgovorio na sva pitanja, a kraljica je priznala da je čula tek polovicu istine o njegovoj mudrosti i bogatstvu. Darovala mu je sto dvadeset talenata zlata i toliko mirodija koliko ih više nikad nije stiglo u Jeruzalem. Salomon joj je dao sve što je zaželjela i ona se vratila u svoju zemlju. Ista se priča ponavlja u Drugoj knjizi ljetopisa, a u evanđeljima po Mateju i Luki Isus spominje "kraljicu Juga", koja je došla s kraja zemlje slušati Salomonovu mudrost.

Biblijski tekst ne imenuje kraljicu, ne opisuje njezinu zemlju i ne spominje nikakvu ljubav između nje i Salomona. Riječ kojom se nazivaju njezine zagonetke posuđena je iz aramejskog, pa dio stručnjaka smatra da je priča zapisana mnogo nakon vremena koje opisuje.

Kraljica i pupavac

U 27. suri Kur'ana pupavac se vraća Sulejmanu iz izvidnice i javlja da je u Sabi našao ženu koja vlada narodom, ima veličanstveno prijestolje, a njezin se narod klanja suncu. Sulejman joj šalje pismo s pozivom da se pokori Bogu. Kraljica se savjetuje s velikašima i šalje mu dar, koji Sulejman odbija. Njezino prijestolje doneseno je k Sulejmanu u tren oka, a kad je ušla u njegovu palaču, pomislila je da je pod od stakla duboka voda i zadigla haljinu. Kad je shvatila da se prevarila, rekla je da se predaje, sa Sulejmanom, Bogu, Gospodaru svjetova.

Kur'an je ne imenuje. Ime Bilkis dala joj je kasnija muslimanska predaja, a jemenski učenjak al-Hamdani u 10. stoljeću napisao je da je bila kći sabejskog kralja.

Makeda i Menelik

Najopširniju priču čuva Etiopija. Spis Kebra Nagast, "Slava kraljeva", sastavljen je na jeziku ge'ez početkom 14. stoljeća, a pripisuje se Jeshaku iz Aksuma. U njemu trgovac Tamrin pripovijeda svojoj kraljici Makedi o mudrosti jeruzalemskog kralja. Makeda putuje k Salomonu, prihvaća vjeru u Boga Izraelova i boravi u njegovoj palači. Prije povratka Salomon joj daje prsten, a na putu kući ona rađa sina Menelika. Kad je Menelik s dvadeset i dvije godine posjetio oca, mladići iz njegove pratnje potajno su odnijeli Kovčeg saveza, a čudesna snaga Kovčega prenijela je Menelika i njegovu pratnju u Etiopiju prije nego što ih je Salomon mogao stići.

Za Etiopsku pravoslavnu Tewahedo Crkvu to je sveta predaja: Kovčeg se, prema njezinu nauku, i danas čuva u Aksumu. Za etiopske careve to je bio i temelj vlasti. Dinastija koju je 1270. utemeljio Jekuno Amlak nazvala se Salomonovom, izvodila je svoje podrijetlo od Menelika i vladala sve do svrgavanja cara Hailea Selassieja 1974. Etiopski popis vladara iz 1922. navodi da je Makeda vladala od 1013. do 982. pr. Kr. po etiopskom kalendaru. Dio povjesničara smatra da je Kebra Nagast sastavljen upravo da bi učvrstio pravo nove dinastije na prijestolje.

Hramovi Sabe

Saba je bila kraljevstvo na jugozapadu Arapskog poluotoka, s prijestolnicom Ma'ribom u današnjem Jemenu. Bogatila se trgovinom tamjanom i smirnom, a velika brana kod Ma'riba navodnjavala je polja u pustinji. Natpisi na sabejskom jeziku javljaju se neprekidno od 8. stoljeća pr. Kr., a od istog stoljeća Sabejce spominju i asirski klinasti zapisi. Kad je Saba nastala, stručnjaci se ne slažu: procjene sežu od oko 1200. do 8. stoljeća pr. Kr.

Kraj Ma'riba stoji veliki hram boga Almaqaha, koji mještani zovu Mahram Bilqis, "Bilkisino svetište", a nedaleko je i hram Barran, nazvan "Bilkisino prijestolje". Nijedan sabejski natpis ipak ne spominje vladaricu. Sabejski vladari nosili su naslove mukarrib i malik, a bili su muškarci. Asirski zapisi iz 8. i 7. stoljeća pr. Kr. poznaju arapske kraljice, poput Zabibe i Samsi, ali one su vladale plemenima na sjeveru Arabije.

Saba s druge strane mora

U sjevernoj Etiopiji, u današnjoj pokrajini Tigraj, u prvom tisućljeću pr. Kr. postojala je država D'mt, čiji su se vladari nazivali "mukarrib D'mta i Sabe". Ondje su sagrađeni hramovi sabejskom bogu Almaqahu, među njima i veliki hram u Yehi. Neki istraživači smatraju da je sjećanje na vladaricu Sabe s doseljenicima iz Arabije prešlo preko Crvenog mora i ondje dobilo novi život.

U Aksumu, prijestolnici kasnijeg Aksumskog Carstva, nalaze se ruševine građevine Dungur, koju predaja zove palačom kraljice od Sabe. Francuski arheolog Francis Anfray iskapao ju je od 1966. do 1968. i datirao je u 7. stoljeće po Kr. Bio je to dom aksumskog velikaša, sagrađen otprilike šesnaest stoljeća nakon vremena u koje Biblija smješta Salomona. Etiopist Edward Ullendorff smatrao je da je ime Makeda nastalo od naslova Kandake, kojim su se nazivale kraljice susjednog kraljevstva Meroe.

Kronologija

  1. 10. st. pr. Kr.: Vrijeme u koje Biblija smješta Salomona i posjet kraljice od Sabe.
  2. 8. st. pr. Kr.: Počinju neprekidni sabejski natpisi, a asirski zapisi spominju Sabejce.
  3. 8.-7. st. pr. Kr.: Asirski zapisi spominju kraljice arapskih plemena na sjeveru Arabije.
  4. Prvo tisućljeće pr. Kr.: U sjevernoj Etiopiji postoji država D'mt sa sabejskim hramovima.
  5. 7. st.: Kur'an pripovijeda o Sulejmanu i kraljici Sabe.
  6. 7. st.: U Aksumu je sagrađena građevina Dungur.
  7. 10. st.: Al-Hamdani piše o kraljici Bilkis kao kćeri sabejskog kralja.
  8. 1270.: Jekuno Amlak utemeljuje etiopsku Salomonovu dinastiju.
  9. Početak 14. st.: Sastavljen je Kebra Nagast.
  10. 1966.-1968.: Francis Anfray iskapa Dungur.
  11. 1974.: Svrgnut je car Haile Selassie, posljednji vladar Salomonove dinastije.

Ključne osobe

  • Salomon: Izraelski kralj kojega je, prema Bibliji, posjetila kraljica od Sabe.
  • Menelik I.: Prema Kebra Nagastu sin Salomona i Makede, prvi car Etiopije.
  • Jeshak iz Aksuma: Etiopski svećenik kojemu se pripisuje Kebra Nagast.
  • Jekuno Amlak: Etiopski car koji je 1270. utemeljio Salomonovu dinastiju.
  • Haile Selassie: Posljednji etiopski car Salomonove dinastije.
  • Francis Anfray: Francuski arheolog koji je iskapao Dungur u Aksumu.
  • Edward Ullendorff: Etiopist koji je proučavao predaje o kraljici od Sabe.

Što se zna

  1. Prva knjiga o kraljevima i Druga knjiga ljetopisa opisuju posjet kraljice od Sabe Salomonu, ali je ne imenuju.
  2. Kur'an u 27. suri pripovijeda o Sulejmanu i kraljici Sabe, također bez imena.
  3. Saba je bila južnoarapsko kraljevstvo s prijestolnicom Ma'ribom, s neprekidnim natpisima od 8. stoljeća pr. Kr.
  4. Sabejski natpisi ne spominju nijednu vladaricu.
  5. Kebra Nagast iz 14. stoljeća povezuje kraljicu Makedu i Menelika s etiopskom carskom lozom, koja je vladala do 1974.
  6. Dungur u Aksumu, koji se naziva palačom kraljice od Sabe, potječe iz 7. stoljeća po Kr.

Što tvrde zagovornici

  • Asirski izvori pokazuju da je južna Arabija trgovala na velike udaljenosti već u 9. stoljeću pr. Kr., pa je karavana iz Sabe u Jeruzalemu moguća.
  • Arapske kraljice zapisane su u asirskim spisima, pa vladarica arapskog naroda u to doba nije ništa nezamislivo.
  • Hramovi Almaqaha u Etiopiji potvrđuju da su Saba i Etiopija bile povezane, kako kaže etiopska predaja.
  • Predaja se u Etiopiji i Jemenu prenosi stoljećima i čuva sjećanje koje pisani izvori ne bilježe.

Što kažu kritičari

  • Nijedan sabejski natpis ne spominje vladaricu, a sabejski vladari koje znamo bili su muškarci.
  • Neprekidni sabejski natpisi počinju tek u 8. stoljeću pr. Kr., dva stoljeća nakon Salomona.
  • Biblijski tekst nosi tragove kasnijeg jezika i mogao je nastati dugo nakon opisanih događaja.
  • Kebra Nagast nastao je više od dvije tisuće godina nakon Salomona, u doba kad je nova dinastija trebala potvrdu svoje vlasti.

Otvorena pitanja

  • Je li kraljica od Sabe bila stvarna vladarica i, ako jest, je li vladala u Arabiji ili u Africi?
  • Kada je Saba postala kraljevstvo sposobno za poslanstvo do Jeruzalema?
  • Kako je predaja o kraljici dospjela iz Arabije u Etiopiju?

Teorije

  • Iza priče stoji stvarna vladarica ili poslanstvo iz Arabije, u doba trgovine tamjanom
  • Kraljica je vladala zemljama s obje strane Crvenog mora, kako pamti etiopska predaja
  • Kraljica je lik iz predaje koji predstavlja bogatstvo i mudrost dalekog juga

Povezane priče

Za daljnje istraživanje

Izvori