Leteći Nizozemac

Na jugu Afrike, gdje se Atlantski ocean susreće s Indijskim, nalazi se Rt dobre nade. Za jedrenjake na putu prema Istoku bio je to jedan od najtežih dijelova puta: jaki vjetrovi, visoki valovi i nagle oluje. Upravo ondje, kažu mornari, plovi brod koji nikad neće stići kući.

Kapetan koji je izazvao nebo

Postoji mnogo inačica legende, ali jezgra im je slična. Nizozemski kapetan pokušava oploviti Rt dobre nade usred strašne oluje. Posada ga moli da se vrati, ali on odbija i zaklinje se da će oploviti rt makar plovio do Sudnjeg dana. Zbog te oholosti, ili zbog nekog težeg grijeha, kažnjen je: on i njegov brod osuđeni su vječno ploviti bez mogućnosti da pristanu.

U jednoj od najranijih priča, objavljenoj u svibnju 1821. u škotskom časopisu Blackwood's Edinburgh Magazine pod naslovom "Vanderdecken's Message Home", kapetan se zove Hendrick van der Decken. Brod se pojavljuje drugim brodovima i pokušava im predati pisma za ljude kod kuće, koji su odavno umrli. Prema predaji, tko primi takvo pismo ili ugleda brod, navlači nesreću. U drugim inačicama kapetan se zove Bernard Fokke, prema stvarnom nizozemskom pomorcu iz 17. stoljeća, o kojem se pričalo da je sklopio savez s đavlom kako bi plovio nevjerojatno brzo.

Prvi zapisi

Najstariji poznati tiskani spomen nalazi se u putopisu Johna MacDonalda iz 1790., koji bilježi da su mornari kod Rta tvrdili da su vidjeli brod koji ne može naći peljara da ga uvede u luku. Slični se opisi pojavljuju i u knjizi A Voyage to Botany Bay iz 1795., pripisanoj Georgeu Barringtonu, a istraživači smatraju da je dio tih ranih zapisa književno dotjeran.

Pisci početka 19. stoljeća dodali su priči krivnju. Škotski pjesnik John Leyden 1803. piše da je posada kažnjena za zločin, a Walter Scott 1813. naziva brod gusarskim. Legenda je nastala u vrijeme kad je nizozemska Istočnoindijska kompanija bila jedna od najmoćnijih trgovačkih sila na svijetu, a njezini su brodovi redovito plovili oko Rta. Neki autori zato u priči vide i trag tadašnjeg suparništva i zavisti prema Nizozemcima.

Od legende do opere

Njemački pjesnik Heinrich Heine prepričao je legendu 1833. i dodao joj važan obrat: kapetan smije svakih sedam godina sići na kopno, a spasiti ga može samo žena koja mu ostane vjerna do smrti. Na toj je priči Richard Wagner sagradio operu Der fliegende Holländer, praizvedenu 2. siječnja 1843. u Dresdenu. Kod nas je poznata kao Ukleti Holandez. Wagner je radnju prvo smjestio uz obalu Škotske, a tijekom proba premjestio ju je u Norvešku.

Brod duhova nadahnuo je i roman Fredericka Marryata The Phantom Ship (1839.) te brojne slike, među njima i tamno, olujno platno američkog slikara Alberta Pinkhama Rydera, nastalo prije 1887. U 20. i 21. stoljeću Leteći Nizozemac pojavljuje se u filmovima, stripovima i crtićima.

Viđenje s broda Bacchante

Najpoznatiji zapis o susretu s brodom duhova potječe iz knjige The Cruise of Her Majesty's Ship "Bacchante", 1879–1882, objavljene 1886. Knjiga je sastavljena iz dnevnika dvojice mladih britanskih prinčeva, Alberta Victora i Georgea, budućeg kralja Georgea V., koji su kao kadeti oplovili svijet, uz dodatke njihova učitelja Johna Neala Daltona. U srpnju 1881. prinčevi su privremeno plovili na drugom brodu iste eskadre, kod jugoistočne obale Australije, nedugo nakon prolaska kroz Bassov prolaz.

Upis od 11. srpnja 1881. kaže da je u četiri ujutro Leteći Nizozemac presjekao put njihovu brodu. Opisuje neobično crveno svjetlo, kao od broda duhova, u kojem su se jasno vidjeli jarboli i jedra briga udaljenog oko 200 jardi. Vidjeli su ga mornar na straži, časnik na zapovjedničkom mostu i jedan kadet, ali kad je kadet stigao na pramac, nije bilo ni traga od broda, iako je noć bila vedra, a more mirno. Prema zapisu, brod je vidjelo trinaest ljudi, a i s dva druga broda eskadre pitali su jesu li vidjeli čudno crveno svjetlo.

Dnevnik bilježi i tužan nastavak: istoga jutra mornar koji je prvi javio da vidi brod pao je s jarbola i poginuo, a pokopan je u moru. Taj se detalj kasnije često prepričavao kao dokaz da susret s Letećim Nizozemcem donosi nesreću. Nije sasvim jasno tko je od prinčeva, ili njihov učitelj, napisao taj odlomak, jer je dnevnik prije objave uređivan.

Pogled kroz zrak

Znanstvenici kao najvjerojatnije objašnjenje brojnih viđenja navode optičke pojave. Fatamorgana, složeni oblik optičke varke, nastaje kad se svjetlost lomi kroz slojeve zraka različite temperature iznad mora. Brod koji je daleko iza obzora tada se može pojaviti iznad vode, izdužen, preokrenut ili kao da lebdi. Takve su pojave česte upravo u hladnim vodama, gdje je zrak uz površinu hladniji od onoga iznad njega. Mornari koji nisu poznavali tu pojavu lako su mogli vidjeti brod koji "leti" i zatim nestaje.