Brodovi duhova, zvukovi iz dubina, bića koja su tek nedavno snimljena i potopljeni svjetovi.
Anne Bonny i Mary Read: U studenome 1720. na Jamajci su na smrt osuđene dvije žene gusari. Obje su izbjegle vješala jer su rekle da su trudne. Mary Read umrla je u zatvoru nekoliko mjeseci kasnije, a za Anne Bonny ne postoji ni jedan siguran zapis o tome što se s njom dogodilo.
Anomalija u Baltičkom moru: Švedski ronioci koji su tražili stari brodolom 2011. su na zaslonu sonara ugledali gotovo savršen krug od šezdesetak metara, s tragom iza sebe poput piste. Jedni su u njemu vidjeli potonulu letjelicu, drugi samo kamen koji je ostavio led.
Barbarski korzari: U ljeto 1627. brodovi iz sjeverne Afrike doplovili su do Islanda i odveli gotovo četiri stotine ljudi. Četiri godine poslije ispraznili su irsko selo Baltimore. Koliko je Europljana tako završilo u ropstvu, povjesničari se ni danas ne slažu.
Blago kapetana Kidda: William Kidd isplovio je s kraljevim dopuštenjem da lovi gusare, a 1701. obješen je u Londonu kao gusar. Jedan dio njegova blaga doista je zakopan na otoku Gardiners i iskopan, a priča o ostatku trajala je toliko da su se u 20. stoljeću pojavile i karte s njegovim imenom.
Blago otoka Cocos: Na nenaseljenom otoku u Tihom oceanu, petsto kilometara od obale Kostarike, navodno leži crkveno blago iz Lime, s dva kipa Bogorodice od punog zlata. Više od tristo ekspedicija tražilo ga je, a jedan je tragač ondje proveo gotovo dvadeset godina i našao nekoliko novčića.
Bloop, zvuk iz dubina Tihog oceana: Godine 1997. podvodni mikrofoni udaljeni tisućama kilometara zabilježili su isti snažan zvuk iz južnog Tihog oceana. Nitko nije znao što ga je proizvelo, a mašta je brzo ponudila čudovište.
Brod u plamenu u zaljevu Chaleur: Jedni su u svjetlu nad zaljevom Chaleur vidjeli brod s jedrima u plamenu, a drugi samo bljesak nad vodom prije oluje. Prirodoslovac William Francis Ganong pokušao je provjeriti priču na samome mjestu.
Caleuche, brod vještaca s Chiloéa: Kad bi se na otočju Chiloé trgovac naglo obogatio, susjedi bi šaptali da noću pod njegovom kućom zveckaju lanci. Bio je to, govorili su, Caleuche, svijetli brod vještaca, koji mu potajno iskrcava robu.
Carroll A. Deering, brod duhova s rta Hatteras: Jedrenjak s pet jarbola nasukao se na plićine kod Sjeverne Karoline s razvijenim jedrima. Na njemu nije bilo nikoga, a istraga pet američkih ministarstava nije otkrila kamo je nestala posada.
Ching Shih: Početkom 19. stoljeća udovica jednog kineskog gusara zapovijedala je savezom stotina brodova i desetaka tisuća ljudi. Godine 1810. sama je otišla pregovarati s carskim namjesnikom, zadržala brodove i ljude i umrla u miru, gotovo trideset i pet godina kasnije.
Crnobradi: Za Crnobradog se priča da je u bitku ulazio s upaljenim fitiljima pod šeširom, da je imao četrnaest žena i da je blago zakopao ondje gdje ga zna samo vrag. Njegov zapovjedni brod pronađen je 1996. na dnu kod Sjeverne Karoline, a o blagu ni traga.
Crnomorski potop, hipoteza Ryana i Pitmana: Dva geologa s njujorškog sveučilišta Columbia tvrde da je Sredozemno more prije više od sedam tisuća godina provalilo kroz Bospor i u kratkom vremenu potopilo kopno veće od Hrvatske i Slovenije zajedno. Drugi geolozi u istom mulju na dnu čitaju posve drukčiju priču.
Divovska lignja, od krakena do prve snimke: Stoljećima su mornari pričali o krakenu, čudovištu s krakovima koje vuče brodove na dno. Životinja koja je možda stajala iza priče prvi je put snimljena živa u svom okolišu tek 2004.
Funayūrei, duhovi japanskih mora: U jednoj japanskoj predaji posada duhova traži posuđenu grabilicu, a zatim njome pokušava napuniti brod morskom vodom. U drugim krajevima funayūrei se pojavljuju kao svjetla ili fantomski brodovi.
Henry Every: Godine 1695. engleski gusar Henry Every opljačkao je brod mogulskog cara pun hodočasnika i blaga i izazvao prvu svjetsku potjeru za jednim čovjekom. Nikad nije uhvaćen, a nakon lipnja 1696. nestaje iz svih zapisa.
Kraken, neman koju su ribari smatrali otokom: Norveški ribari pričali su da ponekad na pučini nađu more pliće nego što bi trebalo biti, a ribe toliko da se udice pune same. Tada su znali da moraju bježati, jer se ispod njih diže kraken, životinja tako velika da je mornari zamijene za otočje.
Kriptogram La Buse: Francuski gusar Olivier Levasseur, zvan La Buse, obješen je 1730. na otoku Réunionu. Prema legendi, s vješala je u gomilu bacio šifrirani zapis i doviknuo da će njegovo blago pripasti onome tko ga razumije, ali taj se prizor ne spominje ni u jednom zapisu iz njegova vremena.
Lady Lovibond: brod koji nije pronađen u zapisima o olupinama: Prema priči, schooner Lady Lovibond potonuo je 1748. i vraćao se svakih pedeset godina. Najraniji poznati novinski prikaz pronađen u kasnijim istraživanjima pojavio se tek 1924., a navodio je drukčiju godinu.
Leteći Nizozemac: Kapetan se zakleo da će oploviti Rt dobre nade makar mu trebalo do Sudnjeg dana. Prema legendi, njegov brod i danas plovi olujama, a mornari koji ga ugledaju ne vraćaju se kući.
Libertalia: Knjiga o gusarima iz 1724. opisuje republiku na Madagaskaru u kojoj su gusari birali vođe, sve dijelili i govorili vlastitim jezikom. Nitko nikad nije pronašao ni njezine zidine ni ijedan zapis izvan te knjige.
Maelstrom i Corryvreckan, vrtlozi koji gutaju brodove: Na staroj karti iz 1539. kod Lofota zjapi golem vrtlog s natpisom "Ovo je strašna Haribda", a učenjaci su vjerovali da voda ondje ponire kroz Zemlju. Edgar Allan Poe i Jules Verne poslali su u njega svoje junake. Pravi uzrok krije se u plimi i obliku dna.
Megalodon, živi li još najveći morski pas?: Njegovi su zubi nekoliko puta veći od zuba velikog bijelog morskog psa, a cijela je životinja mogla biti duga i 16 metara. Televizijski film iz 2013. uvjerio je milijune gledatelja da megalodon još pliva oceanima. Fosili govore drukčije.
Mitovi o gusarima: Zakopane škrinje, karte s križićem i zarobljenici koji hodaju po dasci u more. Velik dio onoga što svi znamo o gusarima zapisao je škotski pisac 1883., a neke od tih slika u povijesnim izvorima gotovo i ne postoje.
Morska zmija s broda Daedalus: U kolovozu 1848. kapetan britanske ratne korvete napisao je Admiralitetu službeno izvješće o "golemoj zmiji" dugoj najmanje osamnaest metara koja je dvadeset minuta plovila uz njegov brod. Nitko od posade nikad nije povukao svoje svjedočanstvo, a stručnjaci se ni danas ne slažu što su vidjeli.
MV Joyita, brod koji nije htio potonuti: Brod je isplovio sa Samoe s 25 ljudi na putovanje od dva dana. Pet tjedana kasnije pronađen je kako pluta, napola potopljen, gotovo tisuću kilometara daleko. Nitko od njih nikad nije pronađen.
Neretvanski gusari: Godine 887. mletački dužd isplovio je s flotom protiv Neretvana i poginuo kraj Makarske. Venecija je zatim desetljećima plaćala za siguran prolaz njihovim vodama, a sve što o njima znamo zapisali su upravo Mlečani i Bizantinci.
Octavius, brod zaleđen u vremenu: Prema priči, kitolovci su 1775. kod Grenlanda naišli na brod okovan ledom, a u kabini je kapetan još sjedio za stolom s perom u ruci. Zadnji zapis u dnevniku nosio je datum od prije trinaest godina. Za taj brod nema ni jednog zapisa izvan priče.
Omiški gusari: U 13. stoljeću papa je protiv malog grada na ušću Cetine poslao svog izaslanika i pozvao dalmatinske gradove na pohod. Danas Omiš svakog kolovoza slavi pobjedu nad tim istim čovjekom, ali u predaji on više nije papin izaslanik nego mletački zapovjednik.
Ourang Medan, brod mrtve posade: Radiotelegrafist javlja da su kapetan i časnici mrtvi, a onda šalje posljednje dvije riječi: "Umirem." Spasioci navodno nalaze posadu bez ijedne rane. Broda s tim imenom nema ni u jednom registru.
Palatinsko svjetlo: Godinu dana nakon brodoloma njemačkih iseljenika počela je kružiti priča o svjetlećem brodu kraj Block Islanda. Povijesni brod zvao se Princess Augusta, a ne Palatine.
Pavlopetri i Thonis-Heracleion, gradovi koje je progutalo more: Kod juga Grčke, samo tri do četiri metra pod površinom, kupači plivaju iznad ulica grada starog pet tisuća godina. Kod Aleksandrije ronioci su iz mulja izvukli kipove visoke pet metara iz luke koju je opisao Herodot. Oba su grada potonula, ali kako, i danas se raspravlja.
Senjski uskoci: Za jedne su bili branitelji kršćanstva na granici s Osmanskim Carstvom, za Veneciju gusari koje treba istrijebiti. Njihov rat zapalio je sukob dviju velikih sila, a mirom sklopljenim u Madridu 1617. njihova je flota spaljena, a oni raseljeni sa Senja.
Spomenik Yonaguni, potopljeni grad ili djelo prirode?: Pod morem kod najjužnijeg japanskog otoka uzdižu se goleme kamene stepenice, ravne terase i oštri pravi kutovi. Jedan je geolog u njima vidio ostatke drevnog grada, drugi samo kamen koji puca po svojim zakonima.
SS Baychimo, brod duhova arktičkog leda: Posada je 1931. napustila teretni parobrod zarobljen u ledu kod Aljaske, uvjerena da će potonuti. Brod je, prema svjedočanstvima, sam plutao Arktikom još 38 godina.
Upsweep i Julia, zvukovi koje su čuli NOAA-ini hidrofoni: Od 1991. negdje na jugu Tihog oceana nešto ponavlja isti niz uzlaznih tonova, glasno toliko da se čuje preko cijelog oceana. Zvuku nazvanom Julia znanstvenici su s vremenom našli vjerojatan izvor, a Upsweepu ni nakon trideset godina.
Whydah i Samuel Bellamy: Whydah je sagrađen za prijevoz porobljenih Afrikanaca, a na prvom putovanju oteo ga je gusar Samuel Bellamy. Dva mjeseca kasnije potonuo je u oluji kod Cape Coda, a ronilac ga je pronašao tek 1984., pod nekoliko metara pijeska.