Lukina jama, najdublja jama Hrvatske

U osamnaestom stoljeću ljudi su vjerovali da bura izlazi iz velebitskih jama. Dvije stotine godina poslije speleolozi su u jednu od njih sišli više od kilometra i našli bijelu pijavicu koja živi u vodi od četiri stupnja.

Ukratko

  • Lukina jama–Trojama jamski je sustav u strogom rezervatu Hajdučki i Rožanski kukovi u Sjevernom Velebitu; Hrvatska enciklopedija navodi da je duboka 1 431 metar i da je 14. najdublja na svijetu.
  • Jamu su 1992. pronašli slovački speleolozi, a hrvatska ekipa 1993. stigla je do dna; nazvana je po speleologu Ozrenu Lukiću, koji je poginuo u Domovinskom ratu.
  • U velebitskim jamama živi endemska špiljska pijavica, otkrivena devedesetih godina.
  • Stara narodna vjerovanja govorila su da jake sjeveroistočne vjetrove stvaraju velebitske jame.

Sjeverni Velebit je krš: kamen se otapa, a voda i snijeg ponirući stvaraju okomite jame, često duboke stotine metara. Nacionalni park Sjeverni Velebit bilježi da je do 2020. u parku otkriveno i istraženo 617 podzemnih objekata. Najpoznatiji među njima je sustav Lukina jama–Trojama.

Jame iz kojih puše bura

Prema povijesti istraživanja koju donosi Nacionalni park, velebitske jame prvi su put ucrtane u topografske karte u 18. stoljeću. Tada se vjerovalo da jake sjeveroistočne vjetrove stvaraju upravo one. Hrvatska enciklopedija objašnjava buru drukčije: hladan zrak s kopna ubrzava se preko planinskih lanaca, osobito kroz snižene gorske prijevoje poput Senjskih vrata, i pada prema moru. Senj je jedno od najjačih mjesta bure.

Prvi opis velebitskih jama u planinarskom vodiču potječe iz 1929., a sustavno istraživanje počelo je tek pred kraj 20. stoljeća. Krajem šezdesetih speleolozi Željezničara istražili su Ledenu jamu u Lomskoj dulibi do čepa leda na 58 metara. Godine 1980. udruga Ursus spelaeus pronašla je Jamu 22, tada najdublju na Velebitu, duboku 143 metra.

Od Manuela do Lukine jame

Slovački speleolozi sa Sveučilišta Comenius u Bratislavi 1990. pronašli su jamu Punoleda i došli do 157 metara. Godine 1992. pronašli su na Hajdučkim kukovima jamu nazvanu Manuel I i spustili se do 190 metara, dok ih kiša i podzemni slapovi nisu zaustavili.

Godine 1993. hrvatska ekipa Branka Jalžića nastavila je do 600 metara i jamu preimenovala u Lukinu jamu, po geologu Ozrenu Lukiću "Luki", članu Željezničara, poginulom u Domovinskom ratu. Damir Lacković, Siniša Rešetar i Robert Dado iste su godine stigli do 1 355 metara i našli sifonsko jezero.

Prema Hrvatskoj enciklopediji, Trojama je pronađena 1993. i spaja se s Lukinom jamom na dubini od 558 metara. Ulaz Lukine jame je na 1 438, a Trojame na 1 475 metara nadmorske visine. Ronioci Zoran Stipetić "Patak" i Teo Barišić zaronili su u sifon, dugačak 57 i dubok šest metara, u vodu od 4 °C. Dubina sustava revidirana je na 1 392 metra. Sifon je poslije nazvan Patkov sifon, po Patku, koji je poginuo 1996. dok je ispitivao ronilačku opremu.

Pijavica iz dubine

Nacionalni park bilježi da je u Lukinoj jami otkrivena endemska pijavica Croatobranchus mestrovi. Scientific American piše da je pronađena i u Slovačkoj jami, drugom velebitskom jamskom sustavu, oko 1 320 metara ispod površine. Duga je oko 4,5 centimetara i široka 1,2, bez vidljivih očiju, mliječnobijela, žuta ili blijedoružičasta, s neobično širokim ustima okruženima kratkim ticalima. U vodi je od četiri do šest stupnjeva. U Slovačkoj jami speleolozi su 1999. postavili najdublji podzemni logor, na 1 254 metra.

Koliko je zapravo duboko

Brojke o dubini mijenjale su se kako se istraživalo. Godine 1993. izmjereno je 1 355 metara, a nakon ronjenja u sifon i spajanja s Trojamom Nacionalni park navodi 1 392. Hrvatska enciklopedija navodi 1 431 metar i ne kaže kad je ta posljednja brojka izmjerena.

Dokazi za i protiv

Bura izlazi iz jama

  • U prilog: Prema Nacionalnom parku Sjeverni Velebit, tako se vjerovalo u 18. stoljeću, kad su jame prvi put označene na kartama.
  • Protiv: Hrvatska enciklopedija opisuje buru kao hladan zrak s kopna koji se ubrzava preko planinskih lanaca i prijevoja i pada prema moru.

Bura nastaje u atmosferi, a jame s njom nemaju veze

  • U prilog: Prema Hrvatskoj enciklopediji, bura nastaje kad hladan zrak kreće prema moru i ubrzava se kroz gorske prijevoje, poput Senjskih vrata.
  • Protiv: Nacionalni park spominje samo staro vjerovanje, bez ikakvog objašnjenja kako bi jame stvarale vjetar.

Kronologija

  1. 18. stoljeće: Jame se prvi put javljaju na topografskim kartama Velebita.
  2. 1929.: Planinarski vodič opisuje Varnjaču, Crikvenu i Hajdučku špilju.
  3. 1980.: Jama 22, 143 metra.
  4. 1990.: Slovaci pronalaze Punoledu, 157 metara.
  5. 1992.: Pronađen Manuel I, 190 metara.
  6. 1993.: Jama dobiva ime Lukina; 1 355 metara.
  7. 1993.: Pronađena Trojama, spaja se s Lukinom jamom na 558 metara.
  8. 1996.: Poginuo ronilac Zoran Stipetić "Patak".
  9. 1999.: Postavljen podzemni logor u Slovačkoj jami na 1 254 metra.
  10. 2020.: U parku je istraženo 617 podzemnih objekata.

Ključne osobe

  • Ozren Lukić: Geolog i speleolog Željezničara, poginuo u Domovinskom ratu; po njemu je jama nazvana.
  • Branko Jalžić: Voditelj hrvatske ekipe koja je 1993. nastavila istraživanje do 600 metara.
  • Zoran Stipetić: Ronilac i speleolog zvan Patak, poginuo 1996.
  • Damir Lacković: Speleolog koji je 1993. stigao do 1 355 metara.

Što se zna

  1. Sustav Lukina jama–Trojama dubok je 1 431 metar, prema Hrvatskoj enciklopediji, i u strogom je rezervatu.
  2. Ime jama dobiva po Ozrenu Lukiću, geologu i speleologu koji je poginuo u ratu; Trojama se spaja s njom na 558 metara.
  3. Sifon je dug 57 i dubok 6 metara, a temperatura vode 4 °C.
  4. U velebitskim jamama živi endemska špiljska pijavica.
  5. Do 2020. istraženo je 617 podzemnih objekata u parku.

Otvorena pitanja

  • Kolika je danas točna dubina sustava i kad je izmjerena?
  • Što se nalazi iza istraženih sifona?

Teorije

  • Jake sjeveroistočne vjetrove stvaraju velebitske jame, kako se vjerovalo u 18. stoljeću.
  • Bura nastaje kad hladan zrak s kopna prelazi gorske prijevoje, bez veze s jamama.

Povezane priče

Izvori