Vrelo u kanjonu Matka

Turisti u čamcu stižu do špilje Vrelo i vide dva jezerca na dnu pećine. Ronioci su ispod njih spustili više od 200 metara, a dna još nitko nije vidio.

Ukratko

  • Vrelo (makedonski Пештера Врело, "špilja izvor") je krška špilja u kanjonu Matka na rijeci Treski nedaleko od Skopja; do nje se dolazi samo čamcem.
  • Suhi dio otvoren je za posjetitelje od 2000., a pod vodom je potopljen kanal koji vodi duboko u planinu.
  • Talijanski ronilac Luigi Casati dosegnuo je 2009. oko 190 m, a prema drugim izvorima 212 m 2010.; poljski ronilac Krzysztof Starnawski navodno je 2017. stigao do 240 m.
  • Dno nitko nije vidio. Speleolozi procjenjuju da je špilja duboka oko 330 m, ali ta brojka nije potvrđena.

Matka je tjesni kanjon rijeke Treske nedaleko od Skopja, a jezero u njemu, prema Telegrafu, nastalo je pregrađivanjem rijeke polukružnom branom i duboko je oko 40 metara. Na desnoj obali, uz izvore Koritište, otvara se špilja Vrelo. Ime joj dolazi od riječi za izvor, jer iz njezina potopljenog dijela izvire voda.

Turistička špilja

Prema bazi Showcaves, špilju je kao turistički objekt uredilo Speleološko društvo Peoni u sklopu programa Phare Europske unije, a za posjetitelje je otvorena 2000. Imaju je dvije velike dvorane i dva jezera: manje je dugo oko 8 m i duboko oko 15 m, veće 35 m dugo i 18 m duboko. Najpoznatiji je trometarski stalagmit zvan Borova šiška. Do špilje se stiže samo brodicom, oko sat vremena od hotela na kanjonu, a vodič vodi posjetitelje oko 180 metara suhim dijelom.

Showcaves navodi da špilju godišnje posjeti oko 10 000 ljudi (podatak iz 2021.), a obilazak traje oko dvadeset minuta, u skupinama do dvadeset ljudi. Većina posjetitelja vidi samo gornju, suhu razinu, pa se ono po čemu je Vrelo poznato ronilačkom svijetu ne vidi ni iz čamca ni sa staze.

Donja razina špilje ispunjena je vodom. Showcaves opisuje potopljeni dio kao gotovo vodoravan kanal dug 425 m, koji na kraju dosiže 67 metara ispod razine vode, a odatle okno vodi najmanje 330 metara ispod najviše razine rijeke.

Ronioci na rubu mogućnosti

Prvi glasniji naslovi stigli su 2009. Prema Balkan Insightu iz kolovoza te godine, talijanski ronilački tim dosegnuo je u Vrelu dubinu od 190 m, nekoliko metara više od tadašnjeg europskog rekorda (183 m). Ronilac Luigi Casati, prema riječima dužnosnika kluba, pokušao je osvijetliti dno, ali ga nije mogao vidjeti, a klub je najavio da će pokušati dublje. Speleolozi su dubinu špilje procjenjivali na oko 330 m, a ako se potvrdi, to bi bio novi svjetski rekord za ronjenje u slatkovodnim potopljenim špiljama; dotad je rekord držao Nuno Gomes, koji je 1996. u južnoafričkoj špilji Boesmansgat doronio do 282 m.

Showcaves bilježi da je Casati 2010. sišao do 212 m i da je Poljak Krzysztof Starnawski 2017. stigao do 240 m. Srpski Telegraf, u tekstu bez jasno označenog datuma, piše da je Casatiju na 212 m eksplodirala ručna svjetiljka zbog tlaka, pa se morao vratiti, te da se ondje špilja dijeli u dva kraka koja je zbog loše vidljivosti nemoguće bilo pratiti. Starnawski je, prema istom tekstu, s makedonskim roniocima postavio dekompresijsku komoru na 188 m. Showcaves piše da se Casati služi rebreatherima i dekompresijskim linijom s različitim mješavinama plinova te da je pritom postavio rekord za ronjenje s rebreatherom u hladnoj vodi. Vrelo je, prema istoj stranici, još uvijek najdublji izvor na Balkanu.

Rekordi se brzo mijenjaju. Showcaves bilježi da je 2016. najdublja potopljena špilja postala Hranická propast u Češkoj s 404 m, pa je Vrelo otad drugo.

Što se ne zna

Dubine koje spominju mediji dolaze iz izvješća roniočkih klubova i ronilaca. U izvorima koje smo proučili nema znanstvenog rada o potopljenom dijelu Vrela, pa se brojke ovdje navode kao tvrdnje, a ne kao neovisno izmjerene činjenice. Dno je, prema svim tim izvorima, još nepoznato.

Dokazi za i protiv

Dno je na oko 330 metara

  • U prilog: Balkan Insight 2009. navodi da su speleolozi dubinu špilje procjenjivali na oko 330 m.
  • U prilog: Showcaves piše da okno vodi "najmanje 330 metara" ispod najviše razine rijeke.
  • Protiv: Ronioci su 2010. i 2017. javili dubine od 212 i 240 m, a dno nitko nije vidio, pa je brojka od 330 m procjena, a ne mjerenje.
  • Protiv: U izvorima koje smo proučili nema objavljenog znanstvenog mjerenja koje bi tu procjenu potvrdilo.

Špilja je dublja od 330 metara

  • U prilog: Telegraf i Balkan Insight navode da je dno ostalo nevidljivo čak i pri dosegnutim dubinama.
  • U prilog: Na 212 m, prema Telegrafu, špilja se račva u dva kraka koja ronilac nije mogao pratiti, pa je istražen samo dio sustava.
  • Protiv: Nijedan od izvora koje smo proučili ne daje brojku dublju od 330 m.

Kronologija

  1. 1998.: Špilja se uređuje kao turistički objekt.
  2. 2000.: Otvorena za posjetitelje.
  3. Kolovoz 2009.: Talijanski tim javlja dubinu od oko 190 m.
  4. Srpanj 2010.: Casati, prema Telegrafu, silazi do 212 m.
  5. 2016.: Hranická propast u Češkoj (404 m) preuzima prvo mjesto među potopljenim špiljama.
  6. 2017.: Starnawski, prema Showcavesu, dostiže 240 m.

Ključne osobe

  • Luigi Casati: Talijanski ronilac koji je u Vrelu dosegnuo 190 do 212 m dubine.
  • Krzysztof Starnawski: Poljski ronilac koji je, prema Showcavesu, 2017. stigao do 240 m.

Što se zna

  1. Špilja Vrelo nalazi se u kanjonu Matka kraj Skopja i otvorena je za posjetitelje od 2000.
  2. Potopljeni dio čini gotovo vodoravan kanal dug oko 425 m do 67 m ispod razine vode, a od njega okno vodi dublje.
  3. Ronioci su stigli do 190 m (2009.), 212 m (2010.) i 240 m (2017.), ali dno nisu vidjeli.
  4. Dubina od oko 330 m procjena je speleologa.

Otvorena pitanja

  • Koliko je Vrelo doista duboko i gdje je dno?
  • Kamo vode dva kraka koji se račvaju na oko 212 m?
  • Što se nalazi iza račvanja na oko 212 m?

Teorije

  • Dno je na oko 330 metara
  • Špilja je dublja od 330 metara

Povezane priče

Izvori