Mata Hari

Plesačica koja je osvojila Pariz strijeljana je u listopadu 1917. kao njemačka špijunka. Stotinu godina kasnije povjesničari se još spore je li bila opasna agentica ili žrtva rata kojemu je trebao krivac.

Ukratko

  • Mata Hari bila je umjetničko ime Nizozemke Margarethe Zelle, plesačice i kurtizane koja je prije Prvog svjetskog rata postala slavna u Parizu.
  • Tijekom rata primila je novac od njemačkog konzula, a zatim je ponudila usluge i francuskoj obavještajnoj službi.
  • Francuzi su je uhitili 13. veljače 1917., vojni sud osudio ju je za špijunažu, a strijeljana je 15. listopada 1917. kraj Pariza.
  • Kasnije otvoreni britanski i francuski spisi pokazuju da je s Nijemcima doista bila u vezi, ali i da protiv nje nije bilo čvrstih dokaza o šteti kakvu joj je pripisala optužnica.

Margaretha Geertruida Zelle rođena je 7. kolovoza 1876. u nizozemskom gradu Leeuwardenu, u imućnoj obitelji trgovca. Kad je otac napustio obitelj, a majka ubrzo umrla, djetinjstvo se raspalo. S osamnaest godina javila se na novinski oglas časnika nizozemske kolonijalne vojske Rudolfa MacLeoda, koji je tražio ženu. Vjenčali su se 1895. i otišli u Nizozemsku Istočnu Indiju, današnju Indoneziju. Brak je bio nesretan, a sin im je ondje umro u djetinjstvu. Nakon povratka u Europu razišli su se.

Plesačica s Istoka

Godine 1905. u Parizu se pojavila nova plesačica. Na prvom velikom nastupu, u Muzeju Guimet, predstavila se kao Mata Hari, što na malajskom znači sunce ili "oko dana". Tvrdila je da izvodi svete hramske plesove s Istoka, nastupala je u gotovo prozirnim kostimima i ubrzo postala jedna od najpoznatijih žena u Europi. Nastupala je u velikim gradovima, a uz nju su bili bogati i utjecajni muškarci: diplomati, bankari i visoki časnici.

Kad je izbio Prvi svjetski rat, kao državljanka neutralne Nizozemske mogla je putovati između zaraćenih zemalja, ali su njezina putovanja zanimala obavještajne službe obiju strana.

Agentica H-21

U jesen 1915., u Haagu, posjetio ju je Karl Kroemer, njemački počasni konzul u Amsterdamu, i ponudio joj 20.000 franaka da radi za Njemačku. Novac je primila. Prema nekim povjesničarima smatrala ga je naknadom za krzna i nakit koje su joj Nijemci zadržali na početku rata, a stvarno špijuniranje nije namjeravala. Nijemci su je u svojim spisima vodili pod oznakom H-21.

U Parizu se 1916. zaljubila u ruskog časnika Vadima Maslova, koji je ranjen na bojištu. Da bi ga mogla posjetiti u bolnici u zabranjenoj zoni, trebala joj je dozvola, a kapetan Georges Ladoux iz francuske obavještajne službe ponudio joj je posao: trebala je zavesti visoke njemačke osobe i doznati njihove planove, za što joj je navodno obećan milijun franaka. Pristala je.

U studenome 1916. Britanci su je skinuli s broda u luci Falmouth, jer su je zamijenili s drugom osumnjičenom ženom. Ispitivali su je u Londonu i, bez dovoljno dokaza da je zadrže, poslali natrag u Španjolsku. U Madridu se zbližila s njemačkim vojnim atašeom, bojnikom Arnoldom Kalleom, i, prema francuskim tvrdnjama, nudila mu podatke. U siječnju 1917. Kalle je u Berlin poslao radijske poruke o agentu H-21, a Francuzi su ih presreli i zaključili da je riječ o njoj. Neki povjesničari smatraju da je Kalle poruke poslao šifrom za koju su Nijemci znali da je provaljena, upravo da bi se otkrila.

Suđenje i smrt

Mata Hari uhićena je 13. veljače 1917. u hotelu Elysée Palace u Parizu. Ispitivao ju je kapetan Pierre Bouchardon, koji je utvrdio da je velik dio njezine priče o istočnjačkom podrijetlu izmišljen. Priznala je da je od Kroemera uzela novac, ali je tvrdila da Nijemcima nikad nije dala ništa vrijedno.

Proljeće 1917. bilo je za Francusku teško razdoblje: ofenziva na Chemin des Damesu završila je golemim gubicima, a u vojsci su izbile pobune. Pred vojnim sudom, 24. srpnja 1917., optužena je da je špijunirala za Njemačku i da je time skrivila smrt desetaka tisuća vojnika. Branitelj Édouard Clunet nije mogao unakrsno ispitati svjedoke optužbe. Sud ju je proglasio krivom i osudio na smrt. Strijeljana je u zoru 15. listopada 1917. u jarku tvrđave Vincennes. Imala je 41 godinu. Tijelo nitko iz obitelji nije preuzeo, pa je predano medicinskom fakultetu.

Spisi nakon stotinu godina

Britanska služba MI5 pratila je Matu Hari od 1916., a njezini su spisi kasnije predani britanskom Nacionalnom arhivu. Pokazuju da su je Britanci sumnjičili, ali da ni oni nisu imali čvrste dokaze. Godine 2001., na godišnjicu smaknuća, izaslanstvo iz Leeuwardena i nizozemska Zaklada Mata Hari zatražili su od francuskog ministarstva pravosuđa da se slučaj ponovno otvori, tvrdeći da je presuda počivala na manjkavom spisu. Do toga nije došlo.

Francuska vojska otvorila je 2017., stotinu godina nakon smaknuća, spise o slučaju, ukupno oko 1275 stranica. Većina povjesničara danas se slaže da Mata Hari nije bila velika špijunka kakvom ju je prikazala optužnica, ali i da nije bila posve nedužna, jer je od Nijemaca primila novac i s njima održavala vezu.

Kronologija

  1. 7. kolovoza 1876.: Margaretha Zelle rođena je u Leeuwardenu u Nizozemskoj.
  2. Srpanj 1895.: Udaje se za časnika Rudolfa MacLeoda i odlazi u Nizozemsku Istočnu Indiju.
  3. 1905.: Prvi put nastupa kao Mata Hari u Muzeju Guimet u Parizu.
  4. Jesen 1915.: Prima 20.000 franaka od njemačkog konzula Karla Kroemera.
  5. 1916.: Pristaje raditi za francusku obavještajnu službu kapetana Georgesa Ladouxa.
  6. Studeni 1916.: Britanci je zadržavaju i ispituju u Falmouthu i Londonu.
  7. Siječanj 1917.: Francuzi presreću njemačke poruke o agentu H-21.
  8. 13. veljače 1917.: Uhićena je u Parizu.
  9. 24. srpnja 1917.: Vojni sud osuđuje je na smrt.
  10. 15. listopada 1917.: Strijeljana je u Vincennesu.
  11. 2001.: Iz Leeuwardena se traži ponovno otvaranje slučaja.
  12. 2017.: Francuska vojska otvara spise o slučaju.

Ključne osobe

  • Mata Hari: Nizozemska plesačica osuđena i strijeljana 1917. kao njemačka špijunka.
  • Rudolf MacLeod: Nizozemski časnik, njezin suprug.
  • Karl Kroemer: Njemački počasni konzul koji joj je ponudio novac za špijuniranje.
  • Georges Ladoux: Kapetan francuske obavještajne službe koji ju je zaposlio, a zatim optužio.
  • Arnold Kalle: Njemački vojni ataše u Madridu čije su poruke dovele do uhićenja.
  • Vadim Maslov: Ruski časnik u kojeg je bila zaljubljena.
  • Pierre Bouchardon: Kapetan koji ju je ispitivao nakon uhićenja.

Što se zna

  1. Mata Hari, rođena kao Margaretha Zelle, uhićena je u Parizu 13. veljače 1917.
  2. Priznala je da je primila novac od njemačkog konzula Karla Kroemera.
  3. Radila je i za francusku obavještajnu službu kapetana Georgesa Ladouxa.
  4. Vojni sud osudio ju je 24. srpnja 1917., a strijeljana je 15. listopada 1917. u Vincennesu.
  5. Francuska vojska otvorila je 2017. spise o slučaju.

Otvorena pitanja

  • Je li Nijemcima dala ijedan podatak koji je doista imao vojnu vrijednost?
  • Je li bojnik Kalle namjerno poslao poruke koje će je razotkriti?
  • Koliko je na presudu utjecalo teško stanje Francuske u proljeće 1917.?

Teorije

  • Mata Hari doista je špijunirala za Njemačku i bila je opasna za Francusku.
  • Bila je žrtveni jarac kojeg je francuska vlast trebala nakon vojnih neuspjeha 1917.
  • Uzimala je novac od obje strane, ali nikome nije dala ništa važno.

Za daljnje istraživanje

  • Shipman, P. (2007). Femme Fatale: Love, Lies, and the Unknown Life of Mata Hari. Weidenfeld & Nicolson.

Izvori