Planine kao panjevi divovskih stabala

Iz prerije u Wyomingu diže se stijena s okomitim brazdama, nalik na golem odsječen panj. Prema jednoj internetskoj teoriji, to i jest panj, ostatak stabla visokog desetke kilometara iz šume koja je nekoć prekrivala Zemlju.

Ukratko

Internetska teorija proširena od 2016. tvrdi da su stolne planine, osamljene stijene poput Devils Towera u Wyomingu i druga uzvišenja okamenjeni panjevi divovskih stabala, visokih i do šezdesetak kilometara.
Prema teoriji, te su šume uništene u davnoj katastrofi, a znanost to skriva ili ne razumije.
Geolozi odgovaraju da je Devils Tower magmatska stijena, ohlađena pod zemljom prije oko 40 do 50 milijuna godina, a stupovi koji podsjećaju na koru nastaju pucanjem stijene pri hlađenju, kao na Divovskom nasipu u Sjevernoj Irskoj.
Kritičari dodaju da drvo, i kad se okameni, čuva staničnu građu i godove, a da najviša stabla danas imaju oko 116 metara, blizu fizičke granice visine.

Devils Tower, stijena koja se strmo diže iznad šumovitih brežuljaka na sjeveroistoku Wyominga, izgleda kao da ne pripada krajoliku oko sebe. Njezini su bokovi izbrazdani okomitim stupovima, a vrh joj je gotovo ravan. Mnogi je pamte iz filma Bliski susreti treće vrste Stevena Spielberga iz 1977., u kojem se na njezin vrh spušta svemirski brod. Na internetu je u posljednjih desetak godina postala i glavni "dokaz" jedne od najneobičnijih teorija o prošlosti Zemlje.

Medvjeđa koliba

Za indijanske narode ravnica stijena je bila sveto mjesto mnogo prije dolaska Europljana. Lakote je zovu Mato Tipila, Medvjeđa koliba. Prema predaji koju pripovijedaju Kiowe i Lakote, djevojke koje je progonio golem medvjed popele su se na kamen i molile za spas. Kamen je počeo rasti prema nebu, a medvjed je, pokušavajući se popeti, kandžama izgrebao brazde na njegovim stranama. Djevojke su na kraju postale zvijezde Vlašića. Predsjednik Theodore Roosevelt 1906. proglasio je Devils Tower prvim nacionalnim spomenikom u SAD-u.

Šume visoke kao nebo

Teorija o divovskim stablima pojavila se 2016. u videozapisu na YouTubeu koji je objavio korisnik s Krima pod pseudonimom. Izvorni je videozapis kasnije uklonjen, ali su se proširile njegove prerade i prijevodi na engleski. Prema toj priči, Zemlju su nekoć prekrivala "prava" stabla, visoka i do šezdesetak kilometara, s deblima širokim nekoliko kilometara. Neka davna katastrofa uništila je gotovo sav tadašnji život, a od šuma su ostali samo panjevi: stolne planine, osamljena uzvišenja i stijene poput Devils Towera. Prema nekim inačicama, i samo kamenje na Zemlji ostatak je tih stabala.

Pristaše uspoređuju fotografije stijena sa snimkama stabala i biljnih vlakana pod mikroskopom. Okomiti stupovi Devils Towera podsjećaju ih na koru i vlakna drva, kamene gromade u podnožju na otpalu koru, a ravni vrhovi stolnih planina na mjesto gdje je deblo prepiljeno ili slomljeno. Uz Devils Tower navode Uluru u Australiji, stolne planine u Venezueli i Divovski nasip u Sjevernoj Irskoj.

Teorija se s vremenom spojila s drugim internetskim pričama o skrivenoj prošlosti, osobito s pričom o Tartariji i blatnom potopu. Istraživač religije Moritz Maurer navodi je kao primjer kako se takve teorije šire slikama na društvenim mrežama, bez jedne zajedničke priče.

Dio priča nastao je i kao šala. Fotografija "okamenjenog korijenja" ispod Devils Towera, koja je kružila mrežama, potječe sa satirične stranice na Facebooku. Godine 2021. tvrdnja da je Devils Tower drevno "silicijsko stablo" ponovno se proširila Twitterom, a provjeravači činjenica utvrdili su da su na nekim fotografijama u objavama zapravo planine iz Etiopije i Venezuele.

Što o stijeni kaže geologija

Prema geolozima, Devils Tower je magmatska stijena, i to rijetka vrsta zvana fonolitni porfir. Rastaljena stijena utisnula se u slojeve sedimentnih stijena ispod površine i ondje se polako hladila i stvrdnula. Starost se procjenjuje na oko 40 do 50 milijuna godina, ovisno o metodi i izvoru. Mekše sedimentne stijene oko nje, crveni pješčenjaci i sive gline i vapnenci, tijekom milijuna godina erodirale su rijeke i vjetar, pa je tvrda jezgra ostala stršati. Toranj se diže 264 metra od podnožja, a 386 metara iznad rijeke Belle Fourche.

Stupovi koji podsjećaju na koru nastali su pri hlađenju. Kad se velika masa stijene hladi, ona se steže i puca, a pukotine se spajaju u mrežu najčešće šesterokutnih stupova, iako ima i četverokutnih, peterokutnih i sedmerokutnih. Ista se pojava, nazvana stupasto lučenje, vidi na bazaltnim stupovima Divovskog nasipa i na mnogim drugim mjestima. Fizičari su 2009. pokazali da veličina stupova ovisi o brzini hlađenja: što se stijena sporije hladi, stupovi su deblji. Stupovi Devils Towera široki su i do šest metara. Kad ih led i voda odvoje od tornja, padaju i razbijaju se u kameno polje oko podnožja.

Zašto ne stabla

Kritičari ističu i biološke razloge. Drvo se sastoji od stanica s celulozom i ligninom, raste u godovima i ima korijenje. Kad se okameni, minerali zamijene organsku tvar, ali pod mikroskopom se i dalje vide stanice i godovi, kao u okamenjenim šumama Arizone. U stijeni Devils Towera nema ni stanica ni godova, nego kristali minerala. Visina stabala ograničena je i fizikom: voda se kroz deblo mora podići do vrha, a istraživanje iz 2004. procijenilo je da stabla ne mogu narasti mnogo više od 120 do 130 metara. Najviše poznato stablo, obalna sekvoja Hyperion u Kaliforniji, visoko je oko 116 metara.

Pristaše na to odgovaraju da su drevna stabla bila drukčija od današnjih, možda građena od silicija umjesto od ugljika, pa se ne mogu mjeriti današnjim pravilima. Kritičari kažu da za takva stabla ne postoji nijedan fosil, a da su fosili stvarnih drevnih šuma dobro poznati i, kad se pogledaju pod mikroskopom, građom nalikuju drvu.

Kronologija

prije oko 40 do 50 milijuna godina: Magma se utiskuje među sedimentne slojeve i hladi se u stijenu koja će postati Devils Tower.
1906.: Theodore Roosevelt proglašava Devils Tower prvim nacionalnim spomenikom SAD-a.
1977.: Devils Tower se pojavljuje u filmu *Bliski susreti treće vrste*.
2004.: Istraživanje procjenjuje gornju granicu visine stabala na oko 120 do 130 metara.
2009.: Fizičari objašnjavaju kako brzina hlađenja određuje veličinu stupova pri stupastom lučenju.
2016.: Na YouTubeu se pojavljuje videozapis o planinama kao panjevima divovskih stabala.
2021.: Tvrdnja o Devils Toweru kao "silicijskom stablu" širi se Twitterom, a provjeravači činjenica je pobijaju.

Ključne osobe

Theodore Roosevelt: Američki predsjednik koji je 1906. Devils Tower proglasio prvim nacionalnim spomenikom.
Lucas Goehring: Fizičar, glavni autor istraživanja iz 2009. o nastanku stupova pri hlađenju stijene.
George Koch: Biolog, glavni autor istraživanja iz 2004. o granicama visine stabala.
Moritz Maurer: Istraživač religije koji je teoriju povezao s kulturom memova i pričom o Tartariji.

Što se zna

Devils Tower je magmatska stijena, fonolitni porfir, nastala hlađenjem magme ispod površine prije oko 40 do 50 milijuna godina.
Stijena je izašla na površinu jer su mekše sedimentne stijene oko nje erodirale.
Stupovi nastaju pucanjem stijene pri hlađenju, a ista pojava postoji na Divovskom nasipu i drugdje; veličina stupova ovisi o brzini hlađenja.
Okamenjeno drvo čuva staničnu građu i godove, kojih u stijeni Devils Towera nema.
Najviše poznato stablo visoko je oko 116 metara, a procijenjena fizička granica visine stabala je oko 120 do 130 metara.
Teorija o planinama kao panjevima pojavila se na YouTubeu 2016.; neke fotografije koje je prate potječu sa satiričnih stranica ili prikazuju druge planine.

Što tvrde zagovornici

Okomiti stupovi Devils Towera i sličnih stijena izgledaju kao kora i vlakna drva.
Stolne planine imaju ravan vrh, kao da je deblo prepiljeno ili slomljeno.
Slične formacije postoje na mnogim kontinentima, što upućuje na zajednički uzrok.
Drevna stabla mogla su biti građena od drugih tvari, pa ih se ne može suditi prema današnjem drvu.
Službena geologija ne može sa sigurnošću reći kako su neke formacije nastale, jer se geolozi i sami spore oko nekih pojedinosti.

Što kažu kritičari

Stupovi nastaju pri hlađenju magme, što se može pokazati pokusima i promatrati na mnogim mjestima.
U stijeni nema stanica, godova ni korijenja, a okamenjeno drvo ih čuva.
Ravni vrhovi stolnih planina nastaju zato što tvrdi sloj stijene na vrhu štiti mekše slojeve ispod od erozije.
Visina stabala fizički je ograničena, jer se voda ne može podići mnogo više od 120 do 130 metara.
Za divovska stabla ne postoji nijedan fosil, a fosili stvarnih drevnih šuma dobro su poznati.

Otvorena pitanja

Je li izvorni videozapis iz 2016. bio zamišljen ozbiljno ili kao šala koja se otela kontroli?
Kako je točno nastao Devils Tower: kao dio većeg podzemnog tijela magme ili kao ostatak dovoda nekog vulkana?

Teorije

Planine i stijene poput Devils Towera nastale su geološkim procesima, a ne od stabala
Stolne planine i stijene poput Devils Towera okamenjeni su panjevi divovskih stabala
Teorija je nastala kao šala ili provokacija, a dio ljudi ju je shvatio ozbiljno