Plave rupe, okomite špilje u moru
Usred tirkiznog grebena otvara se gotovo savršen tamnoplavi krug širok tristo metara. Ispod njega su stalaktiti koji su mogli nastati samo na suhom, a u najdubljoj poznatoj plavoj rupi instrumenti ni na 420 metara nisu dotaknuli dno.
Ukratko
- Plave rupe su okomite morske špilje u vapnencu, čiji se tamnoplavi otvor jasno vidi usred plitkog svijetlog mora.
- Nastale su u ledenim dobima, kad je razina mora bila i do stotinjak metara niža, a kišnica je na kopnu otapala vapnenac; kad je led okopnio, more ih je potopilo.
- Najpoznatije su Velika plava rupa u Belizeu, koju je 1971. istražio Jacques Cousteau, Dean's Blue Hole na Bahamima i Zmajeva rupa u Južnom kineskom moru.
- Najdublja poznata plava rupa, Taam ja' u Meksiku, izmjerena je 2023. na više od 420 metara bez dosegnutog dna, a ne zna se je li podzemno povezana s otvorenim morem.
Kad se nad karipskim grebenima leti malim zrakoplovom, ispod se smjenjuju nijanse tirkizne, zelene i bijele boje plićaka. Usred toga ponegdje se otvori okrugla mrlja tamnoplave, gotovo crne boje. To je plava rupa: okomito okno koje se spušta deset, sto ili više stotina metara u dubinu, dok je more oko njega duboko tek nekoliko metara.
Špilje koje je potopilo more
Plave rupe nastaju u karbonatnim stijenama, ponajprije u vapnencu, koji se polako otapa u kišnici bogatoj ugljikovim dioksidom. Isti proces na kopnu stvara krške jame i ponore, kakvih ima i u Dinaridima. U ledenim dobima velik dio vode bio je zarobljen u ledenim pokrovima, pa je razina mora bila mnogo niža nego danas. Grebeni i plićaci tada su bili suho kopno. Voda je kroz pukotine prodirala u stijenu i stvarala špilje, a kad bi strop špilje popustio, nastajala bi okomita jama.
Kad su se ledeni pokrovi otopili, more se podiglo i ispunilo jame. Dokaz da su nekad bile suhe nalazi se na njihovim zidovima: stalaktiti mogu rasti samo na zraku, kad voda kaplje sa stropa, a ronioci ih nalaze duboko pod morem.
Cousteauova rupa u Belizeu
Velika plava rupa leži usred atola Lighthouse Reef, oko 70 kilometara od obale Belizea. Gotovo je pravilan krug promjera oko 320 metara i duboka je oko 125 metara. Godine 1971. do nje je doplovio francuski istraživač mora Jacques Cousteau sa svojim brodom Calypso. Njegova ekipa izmjerila je dubine i na zidovima pronašla police na nekoliko razina, kao stube koje bilježe faze u kojima je more stajalo na različitim visinama. Neki od stalaktita bili su nagnuti, što je upućivalo na to da se nakon njihova nastanka pomaknulo i samo tlo.
Datiranje stalaktita pokazalo je da je rupa nastajala u više navrata tijekom posljednjih ledenih doba. Danas je dio Sustava rezervata koraljnog grebena Belizea, koji je na UNESCO-ovu popisu svjetske baštine. Na dnu se tijekom posljednjih tisuća godina nakupio mulj u tankim slojevima. Njemački geolog Eberhard Gischler i suradnici izvadili su jezgre tog mulja i u njima prepoznali slojeve krupnijeg materijala koje su donijele oluje, pa se rupa danas koristi kao arhiv uragana na Karibima.
Godine 2018. ekipa s malom podmornicom spustila se u rupu i sonarom snimila njezinu unutrašnjost. Na dubini od oko 90 metara naišla je na sloj sumporovodika ispod kojeg u vodi nema kisika ni vidljivog života.
Najdublje okno Bahama
Na otoku Long Island na Bahamima, u uvali zapadno od Clarence Towna, nalazi se Dean's Blue Hole. Otvor mu je širok tridesetak metara, a ispod se širi u dvoranu promjera oko stotinu metara. Dubok je 202 metra i desetljećima je bio najdublja poznata plava rupa. Mirna voda zaštićena od valova i velika dubina odmah uz obalu učinile su ga mjestom natjecanja u ronjenju na dah. Novozelandski ronilac William Trubridge ondje je organizirao natjecanje Vertical Blue i postavio nekoliko svjetskih rekorda.
Oko Južnog kineskog mora
U otočju Paracel, kojim upravlja Kina, a na koje polažu pravo i Vijetnam i Tajvan, lokalni ribari odavno znaju za okruglu jamu u grebenu koju nazivaju okom Južnog kineskog mora. Prema predaji ondje je Majmunski kralj iz romana Putovanje na Zapad pronašao svoj čarobni štap. Kineski istraživači su je 2016. izmjerili podvodnim robotom i objavili dubinu od 300,89 metara. Rupa je službeno nazvana Sansha Yongle, a u svijetu je poznata kao Zmajeva rupa. Ispod otprilike 90 metara kisika gotovo nema, a u sedimentima na dnu istraživači su pronašli zajednice mikroorganizama prilagođene životu bez kisika.
Rupa bez dna u Meksiku
Zmajeva rupa nije dugo držala rekord. U zaljevu Chetumal na jugu meksičkog poluotoka Yucatána meksički znanstvenici istražili su 2021. plavu rupu Taam ja'. Ehosonder je pokazao dubinu od 274 metra, ali dno nije bilo jasno. U prosincu 2023. spustili su instrument na kabelu od 500 metara i izmjerili više od 420 metara, a dno i dalje nisu dosegnuli. Ispod 400 metara voda je postala toplija i slanija, slična karipskoj vodi. Autori to tumače kao mogući znak da je rupa kroz pukotine ili špilje povezana s otvorenim morem, ali tu vezu još nitko nije pronašao.
Kronologija
- 1971.: Jacques Cousteau s brodom *Calypso* istražuje Veliku plavu rupu u Belizeu.
- 1996.: Sustav rezervata koraljnog grebena Belizea upisan je na UNESCO-ov popis svjetske baštine.
- Travanj 2010.: William Trubridge u Dean's Blue Holeu postavlja svjetski rekord u ronjenju na dah bez peraja.
- 2013.: Gischler i suradnici objavljuju istraživanje mulja Velike plave rupe kao arhiva oluja.
- 2016.: Objavljena je dubina Zmajeve rupe od 300,89 metara.
- 2018.: Ekipa s podmornicom sonarom snima unutrašnjost Velike plave rupe.
- 2021.: Meksički istraživači mjere plavu rupu Taam ja' na 274 metra.
- Prosinac 2023.: Instrument u rupi Taam ja' prelazi 420 metara bez dosegnutog dna.
Ključne osobe
- Jacques Cousteau: Francuski istraživač mora koji je 1971. istražio Veliku plavu rupu u Belizeu.
- William Trubridge: Novozelandski ronilac na dah koji je u Dean's Blue Holeu postavljao svjetske rekorde.
- Eberhard Gischler: Njemački geolog koji je proučavao mulj Velike plave rupe kao zapis oluja.
- Juan Carlos Alcérreca-Huerta: Meksički istraživač koji je s kolegama izmjerio rupu Taam ja'.
Što se zna
- Plave rupe nastale su otapanjem vapnenca u ledenim dobima, kad je razina mora bila niža, a poslije ih je potopilo more.
- Velika plava rupa u Belizeu široka je oko 320 metara i duboka oko 125 metara.
- Dean's Blue Hole na Bahamima dubok je 202 metra.
- Zmajeva rupa u Južnom kineskom moru izmjerena je 2016. na 300,89 metara.
- U rupi Taam ja' instrumenti su u prosincu 2023. prešli 420 metara, a dno nije dosegnuto.
Otvorena pitanja
- Koliko je duboka rupa Taam ja' i gdje joj je dno?
- Jesu li najdublje plave rupe podzemno povezane s otvorenim morem ili s drugim rupama i cenotima?
- Kakvi organizmi žive u dubinama bez kisika i kako su se ondje razvili?
Teorije
- Najdublje rupe povezane su špiljama i pukotinama s otvorenim morem
- Plave rupe su zatvoreni sustavi s vodom koja se gotovo ne izmjenjuje
- Najdublje rupe nastale su uz rasjede, pa su dublje od onoga što bi stvorilo samo otapanje vapnenca
Povezane priče
Za daljnje istraživanje
- Schmitt, D., Gischler, E. i Walkenfort, D. (2021). Holocene sediments of an inundated sinkhole: facies analysis of the "Great Blue Hole", Lighthouse Reef, Belize. Facies, 67(2).
- Li, Q. i sur. (2020). Diversity hotspot and unique community structure of foraminifera in the world's deepest marine blue hole: Sansha Yongle Blue Hole. Scientific Reports, 10.
Izvori
- Gischler, E., Anselmetti, F. S. i Shinn, E. A. (2013). Seismic stratigraphy of the Blue Hole (Lighthouse Reef, Belize), a late Holocene climate and storm archive. Marine Geology, 344.
- Alcérreca-Huerta, J. C. i sur. (2023). First insights into an exceptionally deep blue hole in the Western Caribbean: The Taam ja' Blue Hole. Frontiers in Marine Science, 10.
- Alcérreca-Huerta, J. C. i sur. (2024). Recent records of thermohaline profiles and water depth in the Taam ja' Blue Hole (Chetumal Bay, Mexico). Frontiers in Marine Science, 11.
- Great Blue Hole, Wikipedia
- Dean's Blue Hole, Wikipedia
- Dragon Hole, Wikipedia