Sulejmanovo srce u Sigetu

Sultan je umro pod Sigetom 1566., tijelo mu je odnijeto u Carigrad, a srce i utroba, kaže predaja, zakopani su kraj šatora. Mađarski arheolozi tvrde da su pronašli grobnicu, ali srce nitko nije vidio.

Ukratko

  • Sultan Sulejman Veličanstveni umro je 1566. tijekom opsade Sigeta (Szigetvár), koju je branio Nikola Šubić Zrinski.
  • Tijelo mu je preneseno u Carigrad, a srce i utroba, prema predaji, pokopani su na mjestu njegova šatora, gdje je kasnije podignuta turbe (grobnica) i naselje Turbék.
  • Tim Norberta Papa sa Sveučilišta u Pečuhu 2013. pronašao je mjesto, a iskapanja su trajala od 2015. do 2019.
  • Pronađena građevina možda je ta turbe, ali identifikacija nije potvrđena, a zlatna škrinjica koju spominje predaja nije pronađena.

Smrt pod Sigetom

Prema Hrvatskoj enciklopediji, osmanska vojska od približno 100 000 ljudi pod zapovjedništvom Sulejmana II. opsjela je Siget početkom kolovoza 1566., a branio ga je s približno 2500 ljudi grof Nikola Zrinski. Opsada je trajala od 5. kolovoza do 7. rujna, kad je Zrinski s ostatkom branitelja pokušao izvršiti proboj, pri čemu su gotovo svi poginuli. Tijekom opsade umro je i sultan.

Smithsonian Magazine piše da je Sulejman umro u 71. godini, nakon 46 godina vladavine, te da su njegovi savjetnici njegovu smrt skrivali od vojske 48 dana. Medieval Histories to navodi kao legendu. Tijelo je preneseno u Carigrad i pokopano u mauzoleju, a srce i druge organe, prema predaji, pokopali su na mjestu njegova šatora, možda u zlatnoj škrinjici. Nad tim mjestom Osmanlije su kasnije podigli turbe, a oko nje se razvilo naselje Turbék.

Izgubljeno mjesto

Austrijske i mađarske snage razorile su turbe i naselje u 17. stoljeću. Smithsonian navodi 1680-e, a Medieval Histories oko 1692. – 1693., kad su srušeni i džamija, vojarne i palisada. Točno se mjesto izgubilo, a stoljećima se pretpostavljalo da je ono ispod crkve svete Marije sagrađene nakon povratka mađarske vlasti.

Norbert Pap sa Sveučilišta u Pečuhu s timom je tražio mjesto u arhivskoj građi i na terenu. Prema Smithsonianu, Turbék je pronašao 2013. Daljinsko snimanje pokazalo je više građevina, među njima jednu orijentiranu prema Meki i jednu čiji je tlocrt nalikovao carigradskom mauzoleju. Medieval Histories bilježi da je geofizički pregled otkrio zgradu s malim ćelijama, protumačenu kao derviški samostan, kvadratnu građevinu orijentiranu prema Meki te veću sjevernu zgradu od oko 7,8 × 7,8 metara, vjerojatno nadsvođenu, koja bi mogla odražavati carigradsku grobnicu.

Što su arheolozi pronašli

Iskapanja su otkrila zgradu od opeke s pločicama. Smithsonian piše da su je u 17. stoljeću oštetili pljačkaši, ali da su preživjeli ukrasi upućivali na sličnost s Sulejmanovom grobnicom u Carigradu. Medieval Histories navodi nalaze osmanskih opeka, zdjela zelene glazure, balkanske keramike, crveno glazirane posude i nešto kineskog porculana iz razdoblja Ming.

Pap je u prosincu 2015. rekao: "Trenutačno sve upućuje na to da je ova zgrada mogla biti Sulejmanova grobnica." Za potvrdu su bila potrebna daljnja iskapanja okolnih građevina. Prema radu Papa i suradnika iz 2022., građevine grobnog kompleksa iskapane su u Sigetu od 2015. do 2019.

Mjesto s dvije priče

Isti rad bavi se i time kako se lokalno stanovništvo odnosi prema tom mjestu. Autori pišu da su stavovi o muslimanima u Sigetu složeniji nego u široj mađarskoj javnosti te da na njih utječu čin pomirenja i gospodarski razlozi, a a zamisao da se mjesto smrti osmanskog sultana pretvori u hodočasničko i kulturno-turističko odredište vide i kao priliku i kao izazov.

Dokazi za i protiv

Pronađena grobnica

  • U prilog: Geofizički pregled i iskapanja otkrili su građevinu čiji je položaj i tlocrt nalikovao carigradskom mauzoleju, uz derviški samostan i građevinu orijentiranu prema Meki.
  • U prilog: Pap je 2015. rekao da sve upućuje na to da je zgrada mogla biti Sulejmanova grobnica.
  • Protiv: Isti je istraživač naglasio da bi za potvrdu trebalo iskopati i okolne građevine.
  • Protiv: Pronađena građevina bila je oštećena pljačkom u 17. stoljeću, što otežava utvrđivanje njezine prvotne namjene.

Grobnica ispod crkve svete Marije

  • U prilog: Prema Medieval Histories, crkva svete Marije, podignuta nakon povratka mađarske vlasti u kasnom 17. stoljeću, tradicionalno se smatrala mjestom grobnice.
  • U prilog: Nakon rušenja točno je mjesto turbeta bilo izgubljeno, pa se predaja vezala uz crkvu.
  • Protiv: Nova istraživanja smještaju grobnicu bliže Turbéku, sjeveroistočno, na brdu s vinogradom Zsibót.
  • Protiv: Geofizički pregled pronašao je građevine orijentirane prema Meki i derviški samostan kraj Turbéka, ne ispod crkve.

Još nije utvrđeno

  • U prilog: Zlatna škrinjica s utrobom, koju spominje predaja, nije pronađena.
  • U prilog: Medieval Histories opisuje utvrđivanje kao reinterpretaciju ranijih izvora uz novi geofizički i arheološki rad, a ne kao potvrđeno otkriće.
  • Protiv: Iskapanja su pronašla građevinu od opeke s ukrasima i keramiku iz osmanskog razdoblja, što je više od nagađanja.
  • Protiv: Isti izvor bilježi da su iskapanja u ljeto 2016. navodno potvrdila prvotne zaključke.

Kronologija

  1. 5. kolovoza 1566.: Počinje opsada Sigeta.
  2. 7. rujna 1566.: Zrinski izvodi proboj; gotovo svi branitelji poginuli.
  3. 1566.: Umire sultan Sulejman; tijelo se prenosi u Carigrad, a srce i utroba pokapaju kod Sigeta.
  4. 17. stoljeće: Razaranje turbeta i naselja Turbék; Smithsonian navodi 1680-e, Medieval Histories 1692.–1693.
  5. 1687.: Siget oslobođen tijekom Velikog bečkog rata.
  6. 2013.: Pap i suradnici pronalaze mjesto Turbék.
  7. Prosinac 2015.: Izvješća o građevini koja bi mogla biti Sulejmanova grobnica.
  8. 2015.–2019.: Iskapanja grobnog kompleksa.

Ključne osobe

  • Sulejman Veličanstveni: Osmanski sultan koji je umro tijekom opsade Sigeta 1566.
  • Nikola Šubić Zrinski: Zapovjednik obrane Sigeta, poginuo u proboju 7. rujna 1566.
  • Norbert Pap: Mađarski znanstvenik sa Sveučilišta u Pečuhu, voditelj istraživanja grobnice.

Što se zna

  1. Sultan je umro tijekom opsade Sigeta 1566., a tijelo mu je preneseno u Carigrad.
  2. Prema predaji, srce i utroba pokopani su na mjestu šatora, gdje je podignuta turbe.
  3. Mjesto Turbék razoreno je u 17. stoljeću, a iskapanja grobnog kompleksa trajala su 2015.–2019.
  4. Pronađena je građevina čiji tlocrt i ukrasi podsjećaju na carigradski mauzolej.
  5. Zlatna škrinjica koju spominje predaja nije pronađena.

Otvorena pitanja

  • Je li iskopana građevina uistinu Sulejmanova turbe?
  • Leži li srce sultana u tlu ispod ruševina i je li ga moguće pronaći?
  • Kada je točno razorena turbe: u 1680-ima ili oko 1692.?

Teorije

  • Iskopana građevina je Sulejmanova turbe
  • Turbe leži ispod crkve svete Marije
  • Identifikaciju još ne možemo potvrditi

Povezane priče

Za daljnje istraživanje

Izvori