Blago Zrinskih

U travnju 1670. carska vojska ušla je u Čakovec, najbogatiji dvor hrvatskih velikaša, i počela ga prazniti prije nego što je itko stigao napisati popis. Što je točno nestalo u tih deset dana, nikad se nije do kraja utvrdilo.

Ukratko

  • Zrinski su u 17. stoljeću bili najbogatija hrvatska velikaška obitelj, s dvorovima u Čakovcu i Ozlju, riznicom, oružjem i jednom od najvrjednijih knjižnica u ovom dijelu Europe.
  • Nakon otkrića urote car je u proljeće 1670. odredio zapljenu njihove imovine, a carska vojska zauzela je Čakovec i počela pljačku prije nego što je sastavljen službeni popis.
  • Dio imovine kasnije je vraćen i popisan, imanja su prešla pod upravu dvorske komore, a knjižnica je nakon dva stoljeća izvan Hrvatske otkupljena i vraćena u Zagreb.
  • Koliko je dragocjenosti nestalo bez traga, ne zna se, pa uz stare gradove Zrinskih i danas žive priče o skrivenom blagu, za koje nema materijalnog dokaza.

Sredinom 17. stoljeća Međimurje je bilo u rukama Zrinskih već više od sto godina. Ban Nikola Zrinski upravljao je posjedima iz Čakovca, a njegov brat Petar iz Ozlja. Obitelj je imala vlastitu vojsku, trgovišta i luke, a na dvoru u Čakovcu čuvali su se umjetnine, oružje, dragocjenosti i knjige. Upravo zato je pitanje što se s tim bogatstvom dogodilo nakon pada obitelji ostalo otvoreno više od tri stoljeća.

Bogatstvo jednog dvora

Najpoznatiji dio imovine Zrinskih nije bilo zlato, nego knjige. Nikola Zrinski skupio je u Čakovcu knjižnicu, poznatu kao Bibliotheca Zriniana, s djelima o povijesti, vojnoj vještini, politici i književnosti, mnoga s njegovim bilješkama na marginama. Nikola je bio i vojskovođa i pisac, autor epa na mađarskom jeziku, a knjige je nabavljao iz raznih europskih središta.

Uz knjižnicu, dvor je imao riznicu, zbirke oružja i gospodarske zgrade sa zalihama. Petar Zrinski i njegova supruga Ana Katarina vodili su u Ozlju živ kulturni krug, a ondje su se također čuvali obiteljski dragocjeni predmeti i spisi.

Deset dana u travnju

Krajem ožujka 1670. car Leopold I. objavio je proglas protiv Petra Zrinskog i njegovih suradnika, kojim je određena i zapljena njihove imovine. Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan tada su već bili na putu prema Beču, gdje su uhićeni. Istodobno je carska vojska krenula na njihove posjede.

Postrojbe generala Spankaua ušle su u Međimurje 14. travnja 1670. i zauzele Čakovec. Carski povjerenik pokušao je odmah popisati imovinu, ali mu je, prema sačuvanim izvorima, zapovjednik to onemogućio. Popis je sastavljen tek 24. travnja. Između ta dva datuma vojnici i časnici razgrabili su dobar dio pokretne imovine. Slično se dogodilo i u Ozlju.

Pljačka nije prošla nezapaženo ni na dvoru. Car je naredio istragu protiv nekoliko zapovjednika, ali ju je u rujnu 1670. obustavio, jer je, prema izvorima koje navodi pravni povjesničar Henrik-Riko Held, Spankau vratio gotovo sve što je odnio. Što znači "gotovo sve" i koliko je predmeta usput završilo u privatnim rukama, iz sačuvanih spisa ne može se točno izračunati.

Popisi i komora

Imanja Zrinskih prešla su pod upravu dvorske komore, koja je od njih ubirala prihode. Popisi koje su sastavili službenici ugarske dvorske komore sačuvani su i danas su glavni izvor o tome što se nalazilo na dvorovima. Oni bilježe pokretna dobra, zalihe i opremu, ali ne pokrivaju ono što je odneseno prije popisa ni ono što je obitelj eventualno sklonila na vrijeme.

Obitelj je nakon presude 1671. raseljena. Ana Katarina Zrinski umrla je 1673. u samostanu u Grazu, a sin Ivan Antun umro je 1703. u zatočeništvu, s kojim je izumrla muška loza obitelji.

Knjižnica koja se vratila

Jedno blago Zrinskih ipak je pronađeno. Knjižnica Nikole Zrinskog dugo je bila izvan Hrvatske i nekoliko je puta mijenjala mjesto, a krajem 19. stoljeća našla se u Beču. Hrvatska zemaljska vlada otkupila ju je 1892., pa se od tada kao zasebna cjelina čuva u Zagrebu, danas u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici. Sačuvana je uglavnom cijela, što je rijetkost za imovinu jedne zaplijenjene obitelji.

Priče ispod zidina

Jaz između opisanog bogatstva i onoga što su popisi zabilježili ostavio je prostor mašti. Uz Stari grad u Čakovcu veže se predaja o zmaju Pozoju koji spava ispod grada, a u novijim pričama i romanima pojavljuju se i skriveni prolazi ispod zidina. U popularnim tekstovima ponavlja se i misao da su Zrinski dio dragocjenosti sakrili prije dolaska carske vojske.

Za takvo skrivanje nema dokumenta, a ni jedan poznati arheološki nalaz u Čakovcu ili Ozlju nije povezan s nekim skrivenim blagom obitelji. S druge strane, ni sami popisi ne mogu dokazati da ničega nije bilo: oni bilježe ono što je službenik zatekao, a ne ono što je nestalo prije njegova dolaska.

Kronologija

  1. 1546.: Zrinski dobivaju Međimurje s Čakovcem.
  2. 1662.: Godina koja se uzima kao početak knjižnice Nikole Zrinskog u Čakovcu.
  3. ožujak 1670.: Carski proglas protiv Petra Zrinskog određuje zapljenu imovine.
  4. 14. travnja 1670.: Carska vojska ulazi u Međimurje i zauzima Čakovec; počinje pljačka.
  5. 24. travnja 1670.: Sastavljen je popis imovine u Čakovcu.
  6. rujan 1670.: Car obustavlja istragu o pljački jer je većina odnesenog vraćena.
  7. 30. travnja 1671.: Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan pogubljeni su u Bečkom Novom Mjestu.
  8. 1703.: U zatočeništvu umire Ivan Antun Zrinski, posljednji muški član obitelji.
  9. 1892.: Hrvatska zemaljska vlada otkupljuje knjižnicu Zrinskih u Beču.

Ključne osobe

  • Petar Zrinski: Hrvatski ban od 1665., jedan od vođa urote, pogubljen 1671.
  • Nikola Zrinski: Hrvatski ban i vojskovođa, stariji brat Petra Zrinskog, osnivač čakovečke knjižnice.
  • Ana Katarina Zrinski: Supruga Petra Zrinskog i Frankopanova polusestra, pjesnikinja.
  • Ivan Antun Zrinski: Sin Petra Zrinskog, umro 1703. u zatočeništvu.
  • Leopold I.: Car Svetoga Rimskog Carstva i ugarsko-hrvatski kralj koji je odredio zapljenu.

Što se zna

  1. Zapljena imovine Zrinskih određena je carskim proglasom krajem ožujka 1670., a potvrđena presudom 1671.
  2. Carska vojska zauzela je Čakovec 14. travnja 1670., a popis imovine sastavljen je tek 24. travnja, nakon pljačke.
  3. Car je u rujnu 1670. obustavio istragu jer je većina odnesenog vraćena.
  4. Imanja su prešla pod upravu dvorske komore, a sačuvani su popisi ugarske dvorske komore.
  5. Knjižnica Nikole Zrinskog otkupljena je 1892. i čuva se u Zagrebu.

Otvorena pitanja

  • Koliko je pokretne imovine nestalo u Čakovcu i Ozlju prije nego što je sastavljen popis?
  • Gdje su završili predmeti koji nisu vraćeni nakon istrage?
  • Je li obitelj, sluteći zapljenu, išta sklonila na vrijeme?

Teorije

  • Dragocjenosti su razgrabili vojnici i službenici 1670. i razišle su se po privatnim rukama.
  • Gotovo sve je vraćeno, popisano i prodano ili preuzeto preko komore, pa skrivenog blaga nema.
  • Obitelj je dio dragocjenosti sakrila prije dolaska vojske i one nikad nisu pronađene.

Povezane priče

Za daljnje istraživanje

  • Posljednji Zrinski i Frankopani (1907). Matica hrvatska.
  • Bibliotheca Zriniana u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Izvori