Katzianerov pohod 1537. i vojska koja se raspala

Carska vojska krenula je iz Koprivnice osloboditi Slavoniju od Osmanlija, a nekoliko tjedana poslije bila je uništena kod Gorjana. Zapovjednik je preživio, optužen za veleizdaju, a godinu i pol poslije ubijen je na gozbi u Kostajnici.

Ukratko

  • Ivan Kacijaner (Hans Katzianer), vrhovni zapovjednik Hrvatske i Slavonske krajine, 1537. je vodio pohod kojim je kralj Ferdinand I. htio osloboditi Slavoniju od Osmanlija, s ciljem zauzimanja Osijeka.
  • Vojska je krenula iz Koprivnice, nije zauzela Osijek, a na povlačenju je uništena kod Gorjana; datumi se u izvorima razlikuju.
  • Kacijaner je optužen za veleizdaju i zatvoren, pobjegao je i našao utočište kod Zrinskih u Kostajnici, gdje je 1539. ubijen.
  • Nije jasno koliko je bio kriv za poraz, jer ga je njemački leksikon opisao kao zapovjednika kojemu su ratni savjetnici sputavali odluke.

Koprivnica je sredinom 16. stoljeća bila snažna granična utvrda. Hrvatska enciklopedija bilježi da se tvrđava u to doba gradila kao četverostrana utvrda pod nadzorom talijanskog vojnog inženjera D. dell'Allija, a da je 1537. iz nje krenula vojska Ivana Kacijanera i bila poražena kod Gorjana.

Zapovjednik s dugim stažem

Ivan Kacijaner rođen je 1491. ili 1492. kod Begunja u Gorenjskoj, u današnjoj Sloveniji. Prema Hrvatskoj enciklopediji, 1523. postao je vrhovni zemaljski kapetan unutarnjoaustrijskih zemalja, a od 1524. do 1526. zapovijedao je vojskom u Hrvatskoj protiv Osmanlija. Godine 1525. ugušio je seljačku bunu u Štajerskoj, Koruškoj i Kranjskoj, 1527. porazio je kod Tokaja vojsku Ivana Zápolye, a 1529. pomagao je u obrani Beča. Od 1530. do 1537. bio je kranjski kapetan i vrhovni zapovjednik Hrvatske i Slavonske krajine.

Pohod 1537.

Njemačka biografija (NDB, 1977.) piše da je Kacijaner u svibnju 1537. dobio zadatak pripremiti pohod na Osijek. Prema istoj bilješci nije se uspio nametnuti kao zapovjednik ratnim savjetnicima koje mu je Ferdinand I. dodijelio. Hrvatska enciklopedija o Koprivnici bilježi samo da je iz tvrđave krenula vojska pod Kacijanerom i da je poražena kod Gorjana.

Pohod nije zauzeo Osijek. Kacijaner se povukao, a vojska je uništena. Datum se navodi različito: Hrvatska enciklopedija navodi 9. rujna kod Gorjana, njemačka biografija poraz kod Osijeka smješta između 21. i 30. rujna 1537., a dio literature spominje 9. listopada. Nijedna od ovih bilješki ne daje broj poginulih.

Optužba i bijeg

Ferdinand I. odbio je Kacijanerovu obranu u Kremsu u prosincu 1537., a on je zbog uvrede veličanstva (crimen laesae maiestatis) odveden u bečki Hofburg. Prema njemačkom leksikonu pobjegao je 31. siječnja 1538. i našao utočište kod grofova Zrinskih u Kostajnici. Hrvatska enciklopedija dodaje da je ondje dobio upravu nad Kostajnicom.

Optužen da planira predati Kostajnicu Osmanlijama, Kacijaner je ubijen 27. listopada 1539. po nalogu Nikole Zrinskog. Njemački leksikon navodi da je on planirao prijeći Osmanlijama, što je dovelo do sukoba sa Zrinskima, a prema starijem leksikonu ubijen je na gozbi.

Dokazi za i protiv

Kacijaner je odgovoran za poraz

  • U prilog: Prema njemačkoj biografiji, Ferdinand je krivio njega za neuspjeh i za napuštanje vojske, a kralj nije prihvatio njegovu obranu.
  • Protiv: Ista bilješka smatra ga samo djelomično odgovornim i navodi da se nije mogao nametnuti ratnim savjetnicima koje mu je kralj dodijelio.

Poraz je posljedica loše zapovjedne strukture

  • U prilog: Prema njemačkoj biografiji, Kacijaner se nije uspio nametnuti kao zapovjednik savjetnicima koje je odredio sam kralj.
  • Protiv: Hrvatska enciklopedija ne navodi ništa o savjetnicima, a Kacijanerova dugogodišnja iskustva (Tokaj 1527., Beč 1529.) upućuju na to da je znao voditi vojsku.

Izdaja u Kostajnici

  • U prilog: Hrvatska enciklopedija bilježi da je optužen da je htio predati Kostajnicu Osmanlijama, a njemački leksikon kaže da je doista planirao prijeći na osmansku stranu.
  • Protiv: Optužbu je izrekla ista strana koja ga je ubila, a nijedan od ovih izvora ne navodi dokaz osim same optužbe.

Kronologija

  1. 1530.: Kacijaner postaje vrhovni zapovjednik Hrvatske i Slavonske krajine.
  2. svibanj 1537.: Dobiva zadatak pripremiti pohod na Osijek.
  3. rujan 1537.: Vojska je poražena; datum se u izvorima razlikuje.
  4. prosinac 1537.: Ferdinand I. odbija njegovu obranu u Kremsu.
  5. 31. siječnja 1538.: Bijeg iz Beča.
  6. 27. listopada 1539.: Smrt u Kostajnici.

Ključne osobe

  • Ivan Kacijaner: Vrhovni zapovjednik Hrvatske i Slavonske krajine, vođa pohoda.
  • Ferdinand I.: Kralj koji je naredio pohod i optužio zapovjednika.
  • Nikola Zrinski: Plemić kod kojeg se Kacijaner sklonio i koji ga je dao ubiti.

Što se zna

  1. Pohod je 1537. krenuo iz Koprivnice, nije zauzeo Osijek i završio porazom kod Gorjana.
  2. Kacijaner je optužen za veleizdaju, pobjegao iz zatvora u Beču i ubijen u Kostajnici 27. listopada 1539.
  3. Datum poraza u izvorima se razlikuje, a broj poginulih nije naveden.

Otvorena pitanja

  • Kada je točno vojska uništena i koliko je ljudi poginulo?
  • Koliko je Kacijaner bio kriv, a koliko je bio sputan savjetnicima?
  • Je li doista planirao predati Kostajnicu Osmanlijama?

Teorije

  • Poraz je ponajprije posljedica Kacijanerovih odluka i njegova napuštanja vojske
  • Poraz je posljedica podijeljenog zapovjedništva i savjetnika koje je Ferdinand nametnuo
  • Kacijaner je u Kostajnici doista planirao prijeći Osmanlijama

Povezane priče

Za daljnje istraživanje

  • Klaić, V. (1988). Povijest Hrvata. Zagreb: Matica hrvatska.
  • Tracy, J. D. (2016). Balkan Wars: Habsburg Croatia, Ottoman Bosnia, and Venetian Dalmatia, 1499–1617. Rowman & Littlefield.

Izvori