Trajanova tabla i most u Đerdapu

Rimski natpis u stijeni nad Dunavom ima šest redaka, a čitljiva su samo tri. Nekoliko kilometara nizvodno nekad je stajao most dug više od kilometra, jedan od najvećih u antičko doba. Nitko ne zna kad i zašto je nestao.

Ukratko

Trajanova tabla (Tabula Traiana, Трајанова табла) rimski je natpis u Đerdapskoj klisuri kojim je 100. obilježeno dovršenje ceste koju je car Trajan dao probiti uz Dunav; izvorno je imala šest redaka, a čitljiva su tri.
Tablu su 1969. zajedno s dijelom ceste premjestili zbog dizanja razine Dunava nakon izgradnje hidroelektrane Đerdap I; danas se vidi samo s rijeke.
Nekoliko godina poslije, 103.–105., Trajan je podigao most preko Dunava, prema Apolodoru iz Damaska, dug oko 1079 metara.
Kad je i zašto most izašao iz uporabe, nije utvrđeno: izvori navode tri moguća objašnjenja.

Natpis u stijeni

Na najnepristupačnijem dijelu ceste koju su Rimljani probili u stijeni uz Dunav, kako piše turistički portal Srbije, dovršen je 100. posljednji i najteži dio. Car i njegovi vojnici koristili su je u pohodu protiv Dačana. Za obilježavanje je uklesan natpis u šest redaka, od kojih su čitljiva samo tri. U engleskom prijevodu koji donosi portal počinje riječima: "Imperator Caesar, sin božanskoga Nerve, Nerva Trajan, Augustus", a nabrajaju se i titule: tribunska vlast četvrti put i konzul treći put.

Ostali su i ulomci ukrasa: orao i krilati genijusi. Ispod natpisa kleči lik za koji se pretpostavlja da prikazuje Dunav (Danubius), a iznad je kazetirani nadsvođeni okvir s rozetama. Izvorno je tabla stajala metar i pol iznad rimske ceste, uz samu rijeku.

Dizanje razine Dunava zbog hidroelektrane Đerdap I prijetilo je potapanjem. Zato su tabla i dio ceste premješteni, kako ne bi završili pod vodom. Do nje se danas ne može doći kopnom, a vidi se samo s rijeke. U blizini su utvrde Pontes i Diana te ostaci Trajanova mosta.

Most Apolodora iz Damaska

Prema tekstu Tanje Jovanović u Vremenu iz 2010., most je građen od 103. do 105., dakle oko dvije godine, a rijeka je privremeno skrenuta. Njegov graditelj bio je Apolodor iz Damaska, koga se opisuje kao najvećeg arhitekta toga doba. Dovršeni most bio je dug oko 1079,5 metara i širok 14,5 metara, s 20 stupova, svaki oko 35 metara visok i oko 20 metara širok, na razmaku od oko 50 metara. Lukovi su se dizali oko 20 metara iznad vode. Slika mosta nalazi se na Trajanovu stupu u Rimu, gdje Apolodor Trajanu pokazuje nacrt. Trajan je 105. preko njega poveo legije, a 106. pobijedio je dačkog kralja Decebala i pretvorio Daciju u rimsku provinciju. Prema istom izvoru, most se tisuću godina smatrao najdužim ikad izgrađenim.

Što je ostalo

Ostatci stupova sačuvani su na obje obale. Na srpskoj strani nalaze se u Kostolu, nekoliko kilometara nizvodno od Kladova, blizu rimskog logora Pontes. Dva su stupa srušena 1906. jer su smetala plovidbi. Godine 1932. pronađeno je 16 stupova, a 1982. arheolozi su našli 12; ostale je vjerojatno odnijela rijeka. Posljednja istraživanja bila su 2003.

Zašto je most nestao

Članak u Vremenu donosi tri objašnjenja: da je most srušen oko 20 godina nakon dovršetka po Hadrijanovu nalogu; da se srušio nakon nekoliko desetljeća; ili da ga je srušio Aurelijan (270.–275.) nakon gubitka Dacije. Članak ne rješava koje je točno. Kad je most prestao biti u uporabi, ne zna se.

Dva kamena, dvije države

Filippo Carlà-Uhink u radu objavljenom 2020. povezuje Trajanovu tablu sa spomenikom na rumunjskoj obali, golemim likom dačkog kralja Decebala uklesanim u stijenu, vidljivim od 2004. s Đerdapa i s Dunava. Prema sažetku rada, dva spomenika čine namjerno povezan par, a Rim je u povijesnim kulturama i nacionalnim identitetima obiju zemalja "sporan identitet", što pomaže objasniti zašto je rumunjski nacionalistički milijunaš G. C. Drăgan krajem 20. stoljeća financirao Decebalov lik.

Dokazi za i protiv

Hadrijan je dao srušiti most

U prilog: Vreme navodi inačicu prema kojoj je most srušen oko 20 godina nakon dovršenja, po Hadrijanovu nalogu.
Protiv: Članak ne navodi razlog te naredbe ni izvor tvrdnje.

Most se srušio sam nakon nekoliko desetljeća

U prilog: Vreme navodi i mogućnost da se most urušio nakon nekoliko desetljeća.
Protiv: Izvor ne navodi uzrok urušavanja, pa to nije objašnjenje, nego tek jedna od tri inačice.

Aurelijan ga je srušio nakon gubitka Dacije

U prilog: Inačica povezuje rušenje s gubitkom Dacije u razdoblju Aurelijanove vladavine, 270.–275..
Protiv: Ni za tu inačicu izvor ne donosi dokaz, pa ostaje jedna od tri mogućnosti.

Kronologija

100.: Dovršena cesta u Đerdapu; uklesana Trajanova tabla.
103.–105.: Gradnja Trajanova mosta.
105.: Trajan prelazi most u pohodu na Dačane.
106.: Pobjeda nad Decebalom, Dacija postaje provincija.
270.–275.: Jedno od mogućih razdoblja rušenja mosta pod Aurelijanom.
1906.: Srušena dva stupa mosta zbog plovidbe.
1932.: Pronađeno 16 stupova.
1969.: Tabla i dio ceste premješteni zbog hidroelektrane Đerdap I.
1982.: Arheolozi pronalaze 12 stupova.
2004.: Od ove se godine vidi lik Decebala na rumunjskoj obali.

Ključne osobe

Trajan: Rimski car koji je dao probiti cestu i sagraditi most.
Apolodor iz Damaska: Arhitekt Trajanova mosta.
Decebal: Kralj Dačana, poražen 106.
Filippo Carlà-Uhink: Povjesničar koji je pisao o paru Tabula Traiana i Decebalov lik.

Što se zna

Tabla obilježava dovršenje ceste u Đerdapu 100.; čitljiva su tri od šest redaka.
Tabla je 1969. premještena zbog dizanja razine Dunava.
Most je građen 103.–105., prema Apolodoru iz Damaska, a bio je dug oko 1079,5 metara.
Stupovi mosta pronađeni su na obje obale, ali je većina izgubljena.
Kad je i kako most izašao iz uporabe, nije utvrđeno.