Rukopisi, mehanizmi i predmeti koje još ne razumijemo. Područje: Drevni svjetovi.
Apoksiomen: Na pješčanom dnu kraj Lošinja, na 45 metara dubine, dvije je tisuće godina ležao brončani mladić gotovo dva metra visok. Oko njega nije bilo olupine, a u njegovoj unutrašnjosti bilo je mišje gnijezdo.
Bašćanska ploča: Kamena ploča teška oko 800 kilograma stoljećima je ležala u podu male crkve na Krku, a ljudi su po njoj hodali. Kad su je znanstvenici počeli čitati, jedan od njih pomislio je da je riječ o tajnom pismu.
Disk iz Festa: Glinena ploča veličine dlana, pronađena 1908. u minojskoj palači na Kreti, prekrivena je spiralom od 242 znaka utisnuta pečatima. Nijedan drugi predmet s istim pismom nikad nije pronađen, pa je nitko nije uspio pročitati.
Kaptolski kneževi i prazna grobna komora: Pod humcima kraj sela Kaptol na Papuku ležali su ratnici s grčkim kacigama, najsjevernijima takve vrste u Europi. A u najveličanstvenijoj grobnoj komori, s ulaznim hodnikom i krovom na dvije vode, arheolozi nisu našli pokojnika, nego tri prazna lonca.
Likurgov pehar: Rimski stakleni pehar izgleda zeleno kad se promatra izvana, a crveno kad svjetlost prolazi kroz njega. Analiza je pokazala da je boja povezana s vrlo sitnim česticama zlata i srebra u staklu.
Nebeski disk iz Nebre: Dvojica tragača s detektorom metala iskopala su 1999. na brdu u Njemačkoj brončanu ploču sa zlatnim Suncem, Mjesecom i zvijezdama i već sutradan je prodala za 31 000 maraka. Danas se smatra najstarijim poznatim konkretnim prikazom neba.
Olmečke glave: U močvarnim nizinama Meksičkog zaljeva pronađeno je sedamnaest kamenih glava visokih i do tri metra, teških kao kamion. Svaka ima drugačije lice i drugačiju kacigu, a kamen za njih dovučen je iz planina udaljenih i više od stotinu kilometara.
Ötzi, čovjek iz leda: Dvoje planinara pronašlo je 1991. u ledu na alpskom prijevoju tijelo za koje su mislili da pripada nastradalom planinaru. Bio je star više od pet tisuća godina, a deset godina kasnije rendgenska snimka pokazala je u njegovu ramenu kameni vrh strelice.
Podrijetlo glagoljice: Slova s kružićima, trokutima i križićima ne nalikuju nijednom poznatom pismu na svijetu. Zna se tko ih je vjerojatno smislio i kada, ali ne i odakle je uzeo njihove oblike.
Rimski dodekaedri: Brončani predmeti s dvanaest šupljih stranica pronađeni su u sjeverozapadnim rimskim provincijama, ali rimski tekstovi ne govore čemu su služili. Noviji nalazi u dobro istraženim slojevima daju arheolozima bolji kontekst, ne i konačan odgovor.
Rudinske glave: Pod krovom male benediktinske opatije na Psunju nekoć je stajalo dvadesetak kamenih lica, izbuljenih očiju i iskrivljenih usta. Stoljećima su ih seljaci iz okolnih sela ugrađivali u svoje kuće, a povjesničari umjetnosti i danas ne znaju koga prikazuju ni tko ih je isklesao.
Sumerski popis kraljeva: Prvi kralj na svijetu, prema jednom glinenom zapisu starom gotovo četiri tisuće godina, vladao je 28.800 godina. Osam kraljeva prije potopa zajedno je vladalo 241.200 godina, a onda "potop je sve prekrio".
Vela spila: Iznad Vele Luke nalazi se špilja u kojoj su ljudi boravili tijekom više od 30 000 godina. Među nalazima su i rijetke paleolitičke keramičke figurice.
Vinkovačko srebrno blago: Na gradilištu u središtu Vinkovaca arheolozi su 2012. otkopali jamu s više od četrdeset srebrnih pladnjeva, vrčeva i žlica teških oko trideset šest kilograma. Netko ih je krajem 4. stoljeća zakopao i nikad se nije vratio po njih.
Voynichev rukopis: Oko 240 stranica nepoznatog pisma i crteža biljaka kakve nitko ne prepoznaje. Šest stoljeća kasnije, nitko ga nije pročitao.
Vučedolska golubica: Najpoznatija ptica hrvatske prapovijesti možda uopće nije golubica. Glinena posuda iskopana 1938. kraj Vukovara, stara gotovo pet tisuća godina, prikazuje pticu koju arheolozi danas češće zovu jarebicom, a ni njezina namjena nije sasvim jasna.
Zagrebačka mumija i Lanena knjiga: Egipatska mumija u zagrebačkom muzeju bila je omotana trakama najduljeg sačuvanog etruščanskog teksta. Kako je etruščanska knjiga završila u Egiptu, ne zna se.
Žrtve i predmeti u temeljima: U temelje su se doista polagali predmeti, životinjski ostaci, a u rijetkim nalazištima i ljudski ostaci. Njihovo značenje ne može se zaključiti samo iz toga što su pronađeni ispod poda ili zida.