Gamzigrad (Felix Romuliana) i grob cara Galerija
Rimski car Galerije dao je u zabačenom selu u kojem je rođen sagraditi utvrđenu palaču i nazvati je po majci. Umro je 311., prije nego što je dovršena, a pokopan je na brežuljku nedaleko od zidina. Što je Romuliana zapravo bila: palača, vila ili hram posvećen vlastitom obožavanju?
Ukratko
- Romuliana (Felix Romuliana), danas Gamzigrad (Гамзиград) kraj Zaječara, sagrađena je oko 300. za cara Galerija na mjestu njegova rodnog sela u rimskoj provinciji Dacia Ripensis.
- Galerije je umro 311. prije dovršetka graditeljskog programa, a prema arheolozima pokopan je i obožen na obližnjem brdu Magura, gdje su 1993. otkrivena dva nasipa i dva mauzoleja.
- Opisi mjesta razlikuju se: izvori ga nazivaju utvrđenom palačom, utvrđenom vilom ili sakralno-memorijalnim kompleksom.
- Od 2007. Romuliana je na UNESCO-ovu popisu svjetske baštine.
Galerije je rođen oko 258. u malom selu u provinciji Dacia Ripensis, a majka mu se zvala Romula, navodi Dēmētrios Christodoulou. Postavši član tetrarhije, vlasti koju su dijelila četvorica careva, pokrenuo je graditeljski program u rodnom selu i pretvorio ga u monumentalnu utvrđenu palaču. Majci u čast dao joj je novo ime, Felix Romuliana, "sretna Romuliana".
Zidine u dvije faze
Hrvatska enciklopedija opisuje da je palača sagrađena oko 300. na mjestu koje je bilo naseljeno već od sredine 3. tisućljeća pr. Kr. Christodoulou razlikuje dvije faze gradnje. Prvi zid s malim pravokutnim ili osmerokutnim kulama datira u prvih pet godina 4. stoljeća; Hrvatska enciklopedija govori o 12 četvrtastih kula, a Christodoulou o 16, pa se broj kula u izvorima razlikuje. Oko 305. taj je sustav djelomično srušen, a izvan njega podignut je veći zid s 20 golemih kula (16-, 12- ili 10-strana), datiran u razdoblje 306. do 311.
Unutar zidina stajala su dva hrama s oltarima, dva palačna kompleksa, kupalište i skladište žita (horreum). Podovi su bili prekriveni mozaicima, a zidovi skupocjenom kamenom oplatom, freskama i štukaturama. Mladenović u Encyclopedia of Ancient History nalazi i stariju vilu iz 3. stoljeća, ispod monumentalne faze.
Brežuljak Magura
Otprilike tisuću metara istočno od zidina, na brdu Magura, ostatci su bili vidljivi još u 19. stoljeću. Prema Arheološkom institutu u Beogradu, iskapanja su uz dva nasipa (tumula) i dva mauzoleja otkrila i tetrapilon, čime je, kaže institut, slika dopunjena: to je grob Galerija i Romule, "uzdignutih u rang božanstava". Christodoulou piše da su dva velika "konsekracijska" nasipa i dva mauzoleja iskopana 1993., te da je iz nalaza i opće naravi građevina utvrđeno da su ondje Galerije i njegova majka pokopani i obožavani. Hrvatska enciklopedija također navodi da je u jednom mauzoleju sahranjen Galerije, a u drugom njegova majka.
Antički pisci, kako piše Arheološki institut, bilježe Romulianu kao Galerijevo rodno mjesto i mjesto pokopa. Natpis Felix Romuliana, pronađen 1983., povezao je lokalitet s tim imenom. Dragoslav Srejović, voditelj istraživanja, povezao je Mali hram s kultom božice Kibele, u kojoj se štovala i Romula kao oboženo biće.
Istraživanja
Prva iskapanja počela su 1953., a vodio ih je Đorđe Mano-Zisi. Dragoslav Srejović preuzeo je projekt 1970. Godine 1993. pronađena je porfirna skulptura Galerija, vjerojatno prvotno postavljena uz kip Heraklea u Velikom hramu, a istodobno su počela iskapanja na Maguri. Međunarodni istraživački program, koji su vodile Sofija Petković i Stefan Pop-Lazić, trajao je do 2012. Geofizičko snimanje obuhvatilo je više od 40 hektara i pokazalo građevine i izvan bedema, među ostalim kompleks veći od šest hektara na sjevernoj padini.
Što je Romuliana bila
Izvori ne opisuju istu stvar. Christodoulou govori o utvrđenoj palači, Mladenović o utvrđenoj vili, a Hrvatska enciklopedija o sakralno-memorijalnom kompleksu, čiju utvrđenu palaču čine samo dio cjeline. Zajedničko im je da komplet nastaje oko 300., a da je Galerije umro prije nego što je dovršen. Izvori koje smo pronašli ne opisuju što je točno nađeno u mauzolejima, pa je to ostalo izvan priče.
Dokazi za i protiv
Palača i rezidencija
- U prilog: Zidine, dvije palače, kupališta i skladište žita pokazuju da je riječ o naselju s razvijenom infrastrukturom, kako navodi Mladenović.
- U prilog: Mozaici, freske i štukature unutar zidina pokazuju raskošno uređene prostore.
- Protiv: Hrvatska enciklopedija ističe da je otkriven i sakralno-memorijalni kompleks s dva hrama i konsekracijskim spomenicima, što upućuje na više od stanovanja.
- Protiv: Galerije je umro prije nego što je graditeljski program dovršen, pa se ne zna koliko je boravio u palači.
Sakralno-memorijalni kompleks
- U prilog: Na Maguri su otkrivena dva mauzoleja i dva konsekracijska nasipa, što je, prema Christodouluu, mjesto gdje su Galerije i njegova majka pokopani i obožavani.
- U prilog: Srejović je Mali hram povezao s kultom božice Kibele i oboženom Romulom.
- Protiv: Christodoulou i Mladenović opisuju kompleks prvenstveno kao palaču, odnosno vilu, a ne kao svetište.
- Protiv: Izvori koje smo pronašli ne opisuju sadržaj grobova, pa je pitanje o točnom obliku obožavanja nedovršeno.
Kronologija
- Oko 258.: Rođen Galerije u selu u provinciji Dacia Ripensis.
- 300.–305.: Prva faza zidina.
- 306.–311.: Druga, veća faza zidina s 20 kula.
- 311.: Galerije umire prije dovršetka.
- 1953.: Počinju iskapanja pod vodstvom Đorđa Mana-Zisija.
- 1970.: Projekt preuzima Dragoslav Srejović.
- 1983.: Pronađen natpis *Felix Romuliana*.
- 1993.: Pronađena porfirna skulptura Galerija; iskapanja na Maguri.
- 2007.: Romuliana upisana na UNESCO-ov popis svjetske baštine.
Ključne osobe
- Galerije: Rimski car, rođen oko 258., umro 311.
- Romula: Galerijeva majka, po kojoj je Romuliana dobila ime.
- Dragoslav Srejović: Arheolog koji je od 1970. vodio iskapanja.
- Đorđe Mano-Zisi: Arheolog koji je 1953. započeo prva iskapanja.
- Sofija Petković: Voditeljica međunarodnog istraživačkog programa do 2012.
Što se zna
- Romuliana je identificirana natpisom iz 1983. kao Felix Romuliana, Galerijevo rodno mjesto.
- Galerije je umro 311., prije dovršetka graditeljskog programa.
- Na Maguri su 1993. otkrivena dva nasipa i dva mauzoleja, u kojima se prema arheolozima nalazio grob Galerija i njegove majke.
- Zidine su izgrađene u dvije faze; izvori se razilaze oko broja kula prve faze.
- Od 2007. lokalitet je na UNESCO-ovu popisu svjetske baštine.
Otvorena pitanja
- Zašto je Galerije graditeljski program usmjerio na zabačeno rodno selo?
- Je li kompleks prije svega bio rezidencija ili spomenik obožavanju?
- Što je poslije Galerijeve smrti bilo s grobovima i njihovim sadržajem?
Teorije
- Romuliana je bila carska palača i rezidencija
- Romuliana je prvenstveno sakralno-memorijalni kompleks za obožavanje cara i njegove majke
Povezane priče
Za daljnje istraživanje
Izvori
- Romuliana, Hrvatska enciklopedija
- Christodoulou, D. N. (2002). Galerius, Gamzigrad, and the Fifth Macedonian legion. Journal of Roman Archaeology 15, 275–281.
- Mladenović, D. (2012). Romuliana (Gamzigrad, Serbia). The Encyclopedia of Ancient History.
- Gamzigrad / Felix Romuliana, Arheološki institut Beograd