Tuneli ispod Gornjeg grada

Ispod zagrebačkog Gradeca prolazi tunel dug 350 metara koji je desetljećima bio zaključan. Zagrepčani su u međuvremenu ispod istog brijega smjestili čitav podzemni grad, s hodnicima do Kaptola, Medvedgrada i Maksimira.

Ukratko

  • Tunel Grič ispod Gornjeg grada izgrađen je od 1943. do 1945. kao sklonište od savezničkog bombardiranja; dug je oko 350 metara i od 2016. otvoren je za javnost.
  • Ispod Gradeca postoje još najmanje dva manja ratna tunela i nekoliko skloništa, ali oni nisu otvoreni za posjetitelje.
  • Uz Gornji grad vežu se i priče o tajnim hodnicima prema Kaptolu, Medvedgradu i nekadašnjem isusovačkom samostanu, za koje nije pronađen materijalni dokaz.
  • Istraživači zagrebačke prošlosti smatraju da su te priče velikim dijelom potaknute romanima Marije Jurić Zagorke i otkrićima starih podruma.

Tko prolazi Mesničkom ulicom, može ući u brijeg na kojem stoji stari Gradec i izaći tri stotine metara dalje, u Radićevoj ulici, nedaleko od Kamenitih vrata. Tunel Grič danas je osvijetljena pješačka prečica. Dugo je, međutim, bio zatvoren, a ono što se ne vidi uvijek potiče maštu.

Sklonište od bombi

Saveznički zrakoplovi počeli su bombardirati Zagreb 1943. Iste godine vlasti Nezavisne Države Hrvatske dale su projektirati sklonište ispod Gradeca, koje je trebalo poslužiti i kao prometni prolaz. Gradnja je potrajala dulje nego što je planirano i dovršena je 1945., pred sam kraj rata.

Tunel je dug oko 350 metara i uglavnom širok 3,2 metra, a u središnjem dijelu proširuje se na 5,5 metara. Glavni ulazi su u Mesničkoj i Radićevoj ulici, a okomiti izlazi vode na tri mjesta u Ilicu i na jednom u Tomićevu ulicu. U kasnijim pričama ponavlja se tvrdnja da su se u tunelu 1944. tajno sastali Ante Pavelić i Josip Broz Tito, ali povjesničari zagrebačke prošlosti to drže gradskim mitom, jer je Tito tada bio daleko od Zagreba.

Pola stoljeća bez namjene

Poslije rata vlasti su godinama tražile namjenu za tunel. Predlagalo se da postane garaža ili atomsko sklonište, ali ništa od toga nije ostvareno. Tijekom Domovinskog rata ponovno je služio kao sklonište, a ondje su se održavala i kulturna događanja. Devedesetih je u njemu priređen veliki plesni tulum, a 2009. odlučeno je da postane Muzej dodira, što nije ostvareno. Za javnost je otvoren u srpnju 2016. i od tada služi kao pješački prolaz i prostor za izložbe i blagdanske priredbe.

Drugi tuneli ispod Griča

Tunel Grič nije jedini. Branimir Špoljarić u knjizi o starom Zagrebu opisuje i drugi tunel, od bunkera na Dubravkinu putu do izlaza u Tkalčićevoj ulici. Dug je oko 190 metara, ima betonska skloništa i dva ventilacijska okna i nije otvoren za javnost. Prema nekim opisima, u njemu je na početku Domovinskog rata bio smješten Glavni stožer Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Gradski povjesničari spominju i manje prolaze: privatni hodnik od palače u Visokoj ulici do garaže na Tuškancu, te sklonište izgrađeno 1941. u palači Bužan. Pri gradnji tržnice Dolac 1929. otkrivena je grobnica iz 18. stoljeća s podzemnim hodnikom prema kripti crkve sv. Marije, što je, prema nekima, dodatno potaknulo priče o podzemnom Zagrebu.

Grad ispod grada

Uz te stvarne tunele živi i druga, nevidljiva karta. Prema pričama koje se prenose usmeno i po internetskim forumima, ispod ulica starog Zagreba prolazi čitava mreža hodnika: od Markove crkve do isusovačkog samostana, današnjih Klovićevih dvora, od Gradeca do Kaptola, pa sve do Medvedgrada, gdje bi trebalo biti zakopano blago, i do Maksimira.

Restaurator Silvije Novak, koji je radio na obnovi mnogih zgrada u starom Zagrebu, izjavio je da nikad nije naišao ni na jedan od tunela iz legendi. Za hodnike ispod Kaptola i isusovačke prolaze nije pronađen dokaz, a navodne "katakombe" u Maksimiru vjerojatno su zapravo dvanaest napuštenih bunkera iz Drugog svjetskog rata. Neki autori podrijetlo tih priča traže u romanima Marije Jurić Zagorke o gričkoj vještici, u kojima tajni prolazi i podzemne tamnice imaju važnu ulogu.

S druge strane, stari podrumi i prolazi ispod Gradeca i Kaptola postoje, a dio njih danas je nedostupan. Zato tvrdnja da ispod Gornjeg grada "nema ničega" nije točnija od tvrdnje da je ondje čitav grad.

Dokazi za i protiv

Samo skloništa i podrumi

  • U prilog: Restaurator Silvije Novak, koji je radio na obnovi mnogih zgrada u starom Zagrebu, izjavio je da nikad nije naišao na tunele iz legendi.
  • U prilog: Navodne maksimirske "katakombe" vjerojatno su dvanaest napuštenih bunkera iz Drugog svjetskog rata.
  • Protiv: Stari podrumi i prolazi ispod Gradeca i Kaptola postoje, a dio njih danas je nedostupan.

Neotkriveni stariji hodnici

  • U prilog: Pri gradnji tržnice Dolac 1929. otkrivena je grobnica iz 18. stoljeća s podzemnim hodnikom prema kripti crkve sv. Marije.
  • Protiv: Za hodnike ispod Kaptola, prema Medvedgradu i isusovačkom samostanu nije pronađen materijalni dokaz.

Zazidani i zaboravljeni prolazi

  • U prilog: Poznati su privatni hodnik od palače u Visokoj ulici do garaže na Tuškancu i sklonište iz 1941. u palači Bužan.
  • Protiv: Neki autori podrijetlo priča o tajnim prolazima traže u romanima Marije Jurić Zagorke o gričkoj vještici.

Kronologija

  1. 1929.: Pri gradnji tržnice Dolac otkrivena je grobnica iz 18. stoljeća s podzemnim hodnikom.
  2. 1941.: U palači Bužan na Gornjem gradu uređeno je sklonište.
  3. 1943.: Počinju savezničko bombardiranje Zagreba i projektiranje tunela ispod Gradeca.
  4. 1945.: Tunel Grič je dovršen.
  5. 1991.: Tuneli ispod Griča služe kao skloništa i vojni prostori u Domovinskom ratu.
  6. 2009.: Odlučeno je da tunel Grič postane Muzej dodira; zamisao nije ostvarena.
  7. srpanj 2016.: Tunel Grič otvoren je za javnost.

Ključne osobe

  • Marija Jurić Zagorka: Novinarka i spisateljica, autorica ciklusa romana Grička vještica.
  • Branimir Špoljarić: Pisac knjige o starom Zagrebu koji je opisao dva tunela ispod Griča.
  • Silvije Novak: Restaurator koji na obnovama u starom Zagrebu nije naišao na tunele iz legendi.

Što se zna

  1. Tunel Grič projektiran je 1943., dovršen 1945. i dug je oko 350 metara.
  2. Ulazi su mu u Mesničkoj i Radićevoj ulici, a okomiti izlazi u Ilici i Tomićevoj ulici.
  3. Tijekom Domovinskog rata tunel je služio kao sklonište, a za javnost je otvoren u srpnju 2016.
  4. Postoji i drugi, zatvoreni tunel od Dubravkina puta do Tkalčićeve ulice.
  5. Za hodnike prema Kaptolu, Medvedgradu i isusovačkom samostanu nije pronađen materijalni dokaz.

Otvorena pitanja

  • Koliko je starih podruma i prolaza ispod Gradeca i Kaptola danas nedostupno ili zazidano?
  • Postoje li ratna skloništa koja nisu ušla u objavljene popise?
  • Koliko su priče o podzemnom Zagrebu starije od Zagorkinih romana?

Teorije

  • Ispod Gornjeg grada postoje samo ratna skloništa i stari podrumi, a sve ostalo je mašta.
  • Postoje stariji, srednjovjekovni ili barokni hodnici koji još nisu pronađeni.
  • Priče se temelje na stvarnim prolazima koji su zazidani i zaboravljeni, ali nisu bili tajna mreža.

Povezane priče

Za daljnje istraživanje

  • Špoljarić, B. Stari Zagreb od vugla do vugla.
  • Jurić Zagorka, M. Grička vještica (ciklus romana).

Izvori