Nikola Tesla, Wardenclyffe i "zraka smrti"

Na Long Islandu podigao je toranj visok pedeset sedam metara koji je trebao bežično prenositi energiju preko oceana, a u 78. godini najavio je zraku koja bi rušila zrakoplove na stotine kilometara. Kad je umro, vlada je zaplijenila njegove papire.

Ukratko

  • Nikola Tesla, izumitelj rođen 1856. u Smiljanu u Lici, od 1901. gradio je na Long Islandu postaju Wardenclyffe, kojom je htio bežično prenositi poruke i energiju preko Atlantika. Novac je presušio, a toranj je srušen 1917.
  • Godine 1934. Tesla je novinarima opisao oružje koje je nazvao teleforce, a tisak "zrakom smrti": snop čestica koji bi mogao srušiti tisuće zrakoplova na udaljenosti od oko 320 kilometara. Uređaj nikad nije izgrađen niti javno prikazan.
  • Nakon njegove smrti u siječnju 1943. američki Ured za stranu imovinu zaplijenio je njegove stvari, a inženjer John G. Trump zaključio je da u papirima nema ničeg opasnog ni izvedivog.
  • Ostavština je 1952. otpremljena u Beograd, u Muzej Nikole Tesle, a sumnja da je dio papira ostao u tajnim arhivima traje i danas.

Nikola Tesla rođen je 10. srpnja 1856. u Smiljanu kraj Gospića, u obitelji pravoslavnog svećenika. Studirao je u Grazu, radio u Budimpešti i Parizu, a 1884. stigao u New York. Do kraja stoljeća bio je slavan: njegov sustav izmjenične struje, motori i patenti koje je otkupio Westinghouse pokretali su prve velike elektrane. U laboratoriju u Colorado Springsu 1899. pokušavao je stvoriti umjetne munje i proučavao kako struja putuje kroz Zemlju i atmosferu.

Iz tih pokusa izrasla je njegova najveća zamisao: svjetski sustav koji bi bez žica prenosio vijesti, slike, glas i, na kraju, samu energiju, tako da bi se struja mogla uzimati iz tla bilo gdje na planetu.

Toranj na Long Islandu

U ožujku 1901. bankar J. P. Morgan pristao je uložiti 150.000 dolara u bežičnu postaju, u zamjenu za većinski udio. Tesla je dobio zemljište u mjestu Shoreham na Long Islandu, a glavnu zgradu projektirao je arhitekt Stanford White. Gradnja je počela u rujnu 1901. Krajem 1902. drveni toranj dosegnuo je punu visinu od oko 57 metara, s kupolom na vrhu i oknom koje se spuštalo duboko u tlo.

Tesla je od početka trošio više nego što je bilo dogovoreno. Proširio je planove i tražio još novca, a Morgan je to odbijao. U prosincu 1901. Guglielmo Marconi objavio je da je prenio radijski signal preko Atlantika, s mnogo skromnijom opremom. Za ulagače je to bio dokaz da se bežična telegrafija može raditi jeftinije. U srpnju 1903. Morgan je konačno odbio dati išta više.

Tesla je pokušavao pronaći druge ulagače, ali bez uspjeha. Postaju je založio kod Georgea Boldta, vlasnika hotela Waldorf-Astoria u kojem je živio, a oko 1906. rad je praktično prestao. Godine 1917. Boldt je preuzeo imanje, a toranj je od srpnja do rujna srušen i prodan kao staro željezo. U ratnoj atmosferi pronosile su se glasine da su ga koristili njemački špijuni. Tesla je to doživio kao uvredu.

Je li Teslin sustav uopće mogao raditi kako je zamislio, i danas se raspravlja. Bežični prijenos energije na kratke udaljenosti danas je svakodnevica, ali prijenos velikih snaga na tisuće kilometara kroz Zemlju nitko nije pokazao.

Snop koji ruši zrakoplove

Tesla je stario u hotelskim sobama, sve siromašniji, ali i dalje sklon velikim najavama. Svake godine na rođendan primao je novinare. Dana 11. srpnja 1934. New York Times i New York Sun objavili su da je izumio "zraku mira", koju je tisak odmah prozvao zrakom smrti. Prema Teslinim riječima, uređaj bi izbacivao uski snop sićušnih čestica velikom brzinom i mogao bi oboriti flotu od 10.000 neprijateljskih zrakoplova na udaljenosti od 200 milja, oko 320 kilometara, od granice zemlje koja ga posjeduje. Tvrdio je da bi takvo oružje učinilo rat nemogućim, jer bi svaka zemlja mogla zaštititi svoje granice.

Godine 1937. napisao je raspravu o "projiciranju koncentrirane neraspršene energije kroz prirodne medije" i, prema dokumentima koje navode njegovi biografi, ponudio zamisao Sjedinjenim Državama, Velikoj Britaniji, Kanadi, Francuskoj, Jugoslaviji i Sovjetskom Savezu. Nijedna vlada nije financirala gradnju. Ta se rasprava danas čuva u Beogradu, ali nacrti cijelog uređaja nisu poznati, a Tesla nikad nije javno pokazao nijedan njegov dio.

Što je ostalo u hotelskoj sobi

Nikola Tesla umro je 7. siječnja 1943. u sobi 3327 hotela New Yorker, u 87. godini. SAD su bile u ratu. Iako je Tesla bio američki državljanin od 1891., Ured za stranu imovinu (Office of Alien Property) već je nekoliko dana nakon smrti preuzeo njegove kovčege i papire, uključujući i stvari koje su godinama ležale u skladištima hotela.

Vlada je zatražila mišljenje Johna G. Trumpa, inženjera elektrotehnike s MIT-a. Trump je pregledao papire i zaključio da su Tesline zamisli posljednjih petnaestak godina bile pretežno spekulativne, filozofske i promidžbene, bez novih, provedivih načela, te da ne predstavljaju opasnost u tuđim rukama. U jednoj kutiji za koju se pričalo da krije dio oružja našao je, prema izvješćima, staru mjernu napravu s otpornicima.

Dokumenti FBI-ja, koji su danas javni, pokazuju da se slučajem bavila i ta služba, ali i da su se uredi međusobno dopisivali tko je zapravo odgovoran za stvari. Godine 1952. ostavština je predana Kosanoviću i otpremljena u Beograd, gdje je osnovan Muzej Nikole Tesle. Ondje se čuva oko 160.000 stranica rukopisa, pisama, nacrta i patenata, upisanih 2003. u UNESCO-ov registar Pamćenje svijeta, a u muzeju je i urna s njegovim pepelom.

Zašto sumnja ostaje

Priča ima dovoljno praznina da potakne nagađanja. Popisi zaplijenjenih stvari nisu potpuni, dio predmeta bio je razasut po hotelima i skladištima, a vojska je tijekom Drugog svjetskog rata i Hladnog rata doista istraživala oružje s usmjerenom energijom. Zagovornici zato tvrde da je dio papira završio u vojnim arhivima. Biografi poput W. Bernarda Carlsona odgovaraju da u poznatim dokumentima nema traga da je zraka smrti ikad bila više od zamisli i da je Tesla u starosti često najavljivao izume koje nije mogao izvesti.

Wardenclyffe je nakon rušenja tornja promijenio nekoliko vlasnika. Godine 2013. zemljište je kupio Teslin znanstveni centar, zahvaljujući skupnom prikupljanju novca u kojem je sudjelovalo desetke tisuća ljudi. Zgrada Stanforda Whitea još stoji, a temelji tornja vidljivi su u travi.

Kronologija

  1. 10. srpnja 1856.: Nikola Tesla rođen je u Smiljanu kraj Gospića.
  2. 1884.: Tesla stiže u New York.
  3. Ožujak 1901.: J. P. Morgan pristaje uložiti 150.000 dolara u bežičnu postaju.
  4. Rujan 1901.: Počinje gradnja postaje Wardenclyffe u Shorehamu na Long Islandu.
  5. Prosinac 1901.: Guglielmo Marconi objavljuje prijenos radijskog signala preko Atlantika.
  6. Srpanj 1903.: Morgan odbija dati dodatni novac.
  7. Oko 1906.: Rad na Wardenclyffeu praktično prestaje.
  8. Srpanj–rujan 1917.: Toranj je srušen i prodan kao staro željezo.
  9. 11. srpnja 1934.: New York Times i New York Sun objavljuju Teslinu najavu snopa koji ruši zrakoplove.
  10. 1937.: Tesla piše raspravu o projiciranju koncentrirane energije i nudi je vladama.
  11. 7. siječnja 1943.: Tesla umire u hotelu New Yorker; Ured za stranu imovinu preuzima njegove stvari.
  12. 1952.: Ostavština je otpremljena u Beograd, gdje je osnovan Muzej Nikole Tesle.
  13. 2003.: Teslin arhiv upisan je u UNESCO-ov registar Pamćenje svijeta.
  14. 2013.: Teslin znanstveni centar kupuje zemljište Wardenclyffea.

Ključne osobe

  • Nikola Tesla: Izumitelj rođen u Smiljanu, tvorac sustava izmjenične struje i postaje Wardenclyffe.
  • J. P. Morgan: Bankar koji je financirao gradnju Wardenclyffea i odbio dati dodatni novac.
  • Stanford White: Arhitekt glavne zgrade postaje Wardenclyffe.
  • Guglielmo Marconi: Talijanski izumitelj čiji je prijenos signala preko Atlantika 1901. potkopao Teslin projekt.
  • George Boldt: Vlasnik hotela Waldorf-Astoria kod kojeg je Tesla založio Wardenclyffe.
  • John G. Trump: Inženjer s MIT-a koji je 1943. za vladu pregledao Tesline papire.
  • Sava Kosanović: Teslin nećak i jugoslavenski političar koji je preuzeo ostavštinu.

Što se zna

  1. Gradnja postaje Wardenclyffe počela je 1901. uz ulaganje J. P. Morgana od 150.000 dolara, a toranj je srušen 1917.
  2. Tesla je 1934. javno opisao oružje sa snopom čestica, a 1937. napisao raspravu o projiciranju koncentrirane energije.
  3. Nema dokaza da je Tesla izgradio ili javno prikazao takav uređaj.
  4. Ured za stranu imovinu preuzeo je Tesline stvari nakon njegove smrti 7. siječnja 1943., a John G. Trump zaključio je da papiri ne sadrže ništa opasno ni izvedivo.
  5. FBI je vodio spis o Teslinoj ostavštini, koji je danas javno dostupan.
  6. Ostavština se od 1952. čuva u Muzeju Nikole Tesle u Beogradu, a 2003. upisana je u UNESCO-ov registar Pamćenje svijeta.

Otvorena pitanja

  • Jesu li svi Teslini papiri iz hotela i skladišta doista završili u Beogradu?
  • Je li zraka smrti ikad postojala kao potpun nacrt ili samo kao zamisao?
  • Je li sustav bežičnog prijenosa energije iz Wardenclyffea mogao raditi na velikim udaljenostima?

Teorije

  • Zraka smrti bila je zamisao koju Tesla nikad nije razradio do izvedivog uređaja
  • Dio Teslinih papira zadržale su američke službe i nikad ga nisu objavile
  • Ostavština je gotovo cijela u Beogradu i ne krije nikakvo tajno oružje
  • Tesline zamisli bile su izvedive, ali nije imao novca ni podrške da ih ostvari

Povezane priče

Za daljnje istraživanje

  • Carlson, W. B. (2013). Tesla: Inventor of the Electrical Age. Princeton University Press.
  • Seifer, M. J. (1996). Wizard: The Life and Times of Nikola Tesla. Citadel.
  • Muzej Nikole Tesle, Beograd

Izvori