Bioritam

Dva broja Wilhelma Fliessa

Wilhelm Fliess bio je berlinski liječnik za bolesti uha, nosa i grla. Od 1887. do početka 20. stoljeća dopisivao se s mladim bečkim liječnikom Sigmundom Freudom, koji mu je povjeravao svoje najranije ideje o psihoanalizi. Fliess je imao vlastitu veliku teoriju. Vjerovao je da u svakom čovjeku istodobno djeluju dva periodička ritma, "muški" od 23 dana i "ženski" od 28 dana, i da oni određuju dan rođenja, bolesti, pa i smrti. Freud je u početku bio oduševljen i neko je vrijeme Fliessovim brojevima pokušavao objasniti i događaje iz vlastitog života.

Svoja je razmišljanja Fliess objavio 1906. u knjizi Der Ablauf des Lebens, Tijek života, s podnaslovom "temelj egzaktne biologije". Knjiga je puna dugih računa u kojima se razmaci između datuma iz života poznatih i nepoznatih ljudi rastavljaju na zbrojeve i umnoške brojeva 23 i 28. Matematičari su poslije primijetili slabost: budući da ti brojevi nemaju zajedničkog djelitelja, njihovim se kombinacijama može dobiti gotovo svaki cijeli broj, pa račun uspijeva uvijek.

Gotovo u isto vrijeme bečki psiholog Hermann Swoboda došao je do sličnih zaključaka o ciklusima od 23 i 28 dana, a između njega, Fliessa i Freuda izbio je spor oko prvenstva ideje. Prijateljstvo Freuda i Fliessa tada je već bilo završeno.

Treći ciklus i kalkulatori

U 1920-ima Alfred Teltscher, profesor tehnike u Innsbrucku, nastavio je Swobodin rad i predložio treći ciklus, od 33 dana, koji bi upravljao umnim sposobnostima. Tako je nastala teorija s tri krivulje koja se proširila Europom.

U Ameriku ju je donio George Thommen, Švicarac koji je 1964. objavio knjigu Is This Your Day?. Pravila su jednostavna. Sva tri ciklusa počinju na dan rođenja i prate glatku valnu crtu: prva polovica ciklusa je "pozitivna", druga "negativna", a dani kad crta prelazi nulu su "kritični". Tko zna datum rođenja, može izračunati svoje stanje za bilo koji dan u budućnosti.

U 1970-ima bioritam je doživio vrhunac. U zabavnim parkovima i zračnim lukama mogao se kupiti računalni ispis vlastitih krivulja, novine su objavljivale bioritme sportaša prije velikih utakmica, a japanski i američki proizvođači prodavali su kalkulatore za bioritam.

Pokusi s krivuljama

Bioritam se mogao lako provjeriti, jer daje predviđanja za točno određene dane. Istraživači su uspoređivali datume prometnih i industrijskih nesreća, sportske rezultate, ocjene na ispitima i zdravstvene podatke s krivuljama sudionika. Neka su istraživanja izvijestila o vezi, ali kad bi se podaci pažljivije analizirali ili istraživanje ponovilo na većem uzorku, veza bi nestala.

Psiholog Terence Hines 1998. objavio je u časopisu Psychological Reports sveobuhvatan pregled 134 objavljena i neobjavljena istraživanja. Njih 35 navodilo je potporu teoriji, ali Hines je u svima pronašao metodološke ili statističke pogreške koje objašnjavaju te rezultate. Preostalih 99 istraživanja nije pronašlo nikakvu potporu. Zaključak je bio da teorija bioritma nije valjana.

Kritičari ističu i dublji problem: teorija tvrdi da su ciklusi savršeno pravilni i da ih ništa ne može pomaknuti, ni bolest, ni san, ni putovanje kroz vremenske zone. Takvo ponašanje ne poznaje nijedan stvarni biološki ritam.

Ritmovi koji postoje

Tijelo doista ima unutarnje satove. Dnevni ili cirkadijalni ritam upravlja snom, tjelesnom temperaturom i lučenjem hormona, a za otkriće molekularnog mehanizma tog sata Jeffrey Hall, Michael Rosbash i Michael Young dobili su 2017. Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu. Menstruacijski ciklus traje oko četiri tjedna, ali se razlikuje od žene do žene i mijenja tijekom života. Takvi se ritmovi prilagođavaju svjetlu, dobi i zdravlju, što je suprotno od nepromjenjivih krivulja bioritma.

Zagovornici odgovaraju da ih bioritam zanima kao pomoćno sredstvo za planiranje, a ne kao fizički zakon, i da mnogi u njemu prepoznaju vlastite dobre i loše dane.