Numerologija

Bratstvo u Krotonu

Oko 530. pr. Kr. Pitagora sa Samosa doselio se u grčki grad Kroton na jugu Italije i ondje okupio zajednicu sljedbenika koji su živjeli po strogim pravilima, dijelili imovinu i čuvali učenje kao tajnu. Pitagora iza sebe nije ostavio nijedan zapis, pa je ono što o njemu znamo zabilježeno stoljećima poslije i pomiješano s legendama. Aristotel, koji je pisao dvjesto godina kasnije, sažeo je pitagorejsko učenje rečenicom da su brojevi počela svih stvari.

Pitagorejci su otkrili da se skladni glazbeni intervali mogu izraziti jednostavnim omjerima duljina žice: oktava je 2 prema 1, kvinta 3 prema 2. To ih je uvjerilo da je cijeli svijet uređen po brojevima. Brojevima su pridavali i osobine: jedan je počelo, dva je ženski broj, tri muški, a deset savršen jer je zbroj prva četiri broja. Takvo razmišljanje, koje znanstvenici zovu aritmologija, prešlo je u Platonovu filozofiju, a preko neoplatonista u kršćansku teologiju srednjeg vijeka. Augustin je pisao o značenju broja šest jer je Bog svijet stvorio u šest dana.

Slova koja su ujedno brojevi

U grčkom i hebrejskom pismu slova su služila i kao brojke, pa je svaka riječ imala svoj brojčani zbroj. Grci su to zvali izopsefija, a židovski tumači Svetog pisma gematrija. Asirski kralj Sargon II. u 8. stoljeću pr. Kr. dao je zapisati da je zid njegova grada izgrađen u duljini koja odgovara brojčanoj vrijednosti njegova imena. Na zidovima Pompeja sačuvan je grafit u kojem netko piše da voli djevojku čiji je broj 545. Najpoznatiji primjer je broj zvijeri 666 iz Otkrivenja, koji mnogi tumači čitaju kao zbroj slova imena cara Nerona napisanog hebrejskim slovima.

U renesansi je njemački učenjak Heinrich Cornelius Agrippa u djelu o okultnoj filozofiji brojevima pridružio slova latinske abecede, a isusovac Athanasius Kircher 1665. napisao je cijelu knjigu o "skrivenim tajnama brojeva", u kojoj ih opisuje i kritizira.

Broj životnog puta

Numerologija kakvu danas nalazimo u aplikacijama i časopisima mlađa je od automobila. Početkom 20. stoljeća Sarah Joanna Balliett iz Atlantic Cityja, koja je potpisivala knjige kao L. Dow Balliett, objavila je niz knjiga o "vibracijama brojeva", među njima The Philosophy of Numbers iz 1908. Balliettova je podučavala glazbu, povezivala brojeve s tonovima i bojama i tvrdila da je svoje učenje izvela iz Pitagore. Njezin sustav proširila je Juno Jordan, koja se numerologijom bavila više od pedeset godina i 1965. objavila priručnik Numerology: The Romance in Your Name.

Metoda je jednostavna. Svakom slovu abecede pridruži se broj od 1 do 9, pa su A, J i S jedinice, B, K i T dvojke i tako dalje. Zbroje se znamenke datuma rođenja ili slova punog imena, a zbroj se ponovno svodi zbrajanjem znamenki dok ne ostane jedna znamenka. Osoba rođena 21. listopada 1990. tako ima broj 2 + 1 + 1 + 0 + 1 + 9 + 9 + 0 = 23, a 2 + 3 = 5. To je njezin "broj životnog puta", a svaki broj ima opis: petica je, primjerice, nemirna i željna slobode. Brojevi 11, 22 i 33 obično se ne svode, nego se zovu "majstorski brojevi".

Pitagora nije imao abecedu od 26 latinskih slova ni kalendar po kojem računamo datume, pa povjesničari ovu metodu ne smatraju pitagorejskom, nego modernom tvorevinom koja se poziva na staru tradiciju.

Brojevi bez kraja

Matematičar Underwood Dudley u knjizi o numerologiji iz 1997. pokazao je kako se ista tehnika može primijeniti na bilo što. Ako se mogu birati jedinice, pismo, način brojenja slova i koje se brojke zbrajaju, svaka građevina, ime ili datum daju "značajan" broj. Psiholozi to zovu apofenija, sklonost da u slučajnim podacima vidimo smislene uzorke, a kad osoba pročita opis svojeg broja, djeluje i Forerov efekt.

Sama riječ numerologija u znanosti je postala pogrdan izraz za teorije koje se oslanjaju na zanimljive podudarnosti brojeva bez fizičkog objašnjenja. Fizičari poput Arthura Eddingtona u 20. stoljeću tražili su takve odnose između prirodnih konstanti. Neke su se pokazale slučajnima, a druge su potaknule ozbiljna istraživanja, pa se rasprava o tome kad podudarnost brojeva nešto znači vodi i unutar same znanosti.

Zagovornici numerologije odgovaraju da ona nije matematika ni fizika, nego simbolički jezik, sličan astrologiji ili tarotu. Mnogi je koriste da bi razmišljali o vlastitim sklonostima ili izabrali datum za važan događaj, i kažu da im opisi brojeva često zvuče točno.