Budimski labirint

Ispod ulica Budimskog dvorca vijuga splet pećina i podruma za koji su ljudi stoljećima govorili da vodi sve do Višegrada, a danas se u turističkim vodičima povezuje s Drakulom. Pećinarski vodiči kažu da su to samo priče.

Ukratko

Pod Budimskim dvorcem prostire se pećinski i podrumski sustav, nastao tako što su termalne vode rastopile mekani vapnenac, a ljudi su ga stoljećima proširivali u podrume, skladišta i skloništa.
Dio sustava dug 3,3 km zaštićena je Budimska pećina (Vár-barlang), a susjedni Labirint i Stijenska bolnica strukturno su dijelovi istog sustava.
Predaje da tuneli vode do Višegrada ili da je u njima držan Vlad Napadač ne potvrđuju izvori koje smo provjerili.
Labirint je 2011. državna uprava preuzela od tvrtke koja ga je vodila, uz optužbu da je oštećivala zaštićenu prirodnu vrijednost.

Budimski dvorac stoji na brdu koje stanovnici već stoljećima uspoređuju s ementalskim sirom, a ispod njegovih ulica podrumi se protežu u tri razine. Što je u njima prirodno, što ljudsko, a što izmišljeno, nije odmah jasno.

Pećine nastale vrelom vodom

Prema vodiču Nacionalnog parka Dunav–Ipoly, na čijoj je turi 2019. sudjelovao portal We Love Budapest, brdo je građeno od vapnenačke stijene dovoljno mekane da su je topla vrela, probijajući se prema gore, izdubila u manje i veće šupljine. Sustav se proteže po granici vapnenca i budimskog laporca. Srednjovjekovni radnici nailazili su na te šupljine kopajući bunare i podrume, pa su priroda i ljudska ruka zajedno oblikovali današnje hodnike. Na stropu se čak nazire otisak koji, prema vodiču, označava mjesto zuba mamuta.

Prema istom izvoru, podrumi se na najnižoj razini spajaju s prirodnom pećinom. Srednjovjekovne zidove i dalje je moguće vidjeti, a spominje se da su se prostori koristili kao vinski podrumi, ledenice, a "navodno" i kao tamnica gradske vijećnice. Nakon osmanskog razdoblja zvali su se turskim podrumima. Vodič navodi i da je od oko 300 kuća u dvorcu najmanje 280 imalo u podrumu vlastiti bunar, što je u opsadama bila prednost.

Otkriće i prva izložba

Prema We Love Budapestu, u 1880-ima inženjer Ignác Schuber premjerio je pećinu, a razlog su bili neprestani problemi s urušavanjem i slijeganjem tla zbog građevinskih radova u dvorcu, uključujući obnovu crkve svetog Matije. Za rješenje je pozvan Ottokár Kadić, kojega vodič naziva ocem mađarskog istraživanja pradavnog čovjeka. Očistio je od smeća i krša podrume zaboravljene od srednjeg vijeka i zaključio da je riječ o prirodnoj tvorevini, odnosno da su podrumi izvorno bili pećinske šupljine. Dio pećine otvoren je posjetiteljima 1935., a tada je, po uzoru na hallstattsko groblje, uređena izložena kosturnica, čiji se ulomak vidi i danas.

Sklonište, vojna baza, atrakcija

Prije Drugog svjetskog rata sustav je drastično preuređen u sklonište za nekoliko tisuća ljudi; točan broj onih koji su ondje potražili zaklon do danas nije utvrđen, a tuševi, ventilacijski otvori i željezna vrata ostali su vidljivi. Showcaves.com navodi da je sustav u 1930-ima bio preuređen za sklonište do 10 000 ljudi, a u 1960-ima koristio se kao tajna vojna instalacija u hladnom ratu. U 1980-ima ondje je postavljena izložba voštanih figura, 1996. sustav je vraćen u predratno stanje, a 1997. otvoren za javnost.

Što je legenda

Vodič navodi da pećinarske legende uključuju i sve do Višegrada protegnut splet tunela, ali i opisuje ih kao "mendemonda", to jest priče. Zna se da je pećina imala više izlaza, takozvanih kurirskih hodnika, koji su izlazili na površinu na pet mjesta prema Dunavu i prema Vérmezőu. Vodič prepričava i pećinarske šale: žuta patka s crvenom mašnom, pustena u pećinu, navodno je izronila kod Margitina mosta, a dvije bajkovite osmanske age, zarobljene ispod grada od vremena oslobođenja Budima, tajnim stubama dolaze na sladoled u slastičarnicu Ruszwurm.

Treća je predaja o Drakuli. Just Budapest navodi da je labirint poznat po strašnoj legendi da je Matija Korvin ovdje u 15. stoljeću zatočio Vlada Napadača. Provjerljiv dokument koji bi to potvrdio nismo našli, a u izvorima o geologiji i povijesti pećine Vlad se ne spominje. Pitanje gdje je Vlad zaista boravio obrađeno je u članku o Drakuli u Višegradu.

Spor oko upravljanja

U srpnju 2011. službenici zaštite prirode i policija zatvorili su Budimski labirint i podnijeli prijavu zbog sumnje na oštećenje prirode. Prema izvještaju agencije MTI na Indexu, ministarstvo ruralnog razvoja tvrdilo je da tvrtka koja upravlja pećinom desetljećima poslovanjem šteti zaštićenoj prirodnoj vrijednosti, da nije plaćala najam, nema dozvolu za uporabu pećine i da je držala izložbu "nedostojnu prirodnih vrijednosti". Direktor tvrtke je potez inspekcije nazvao protuzakonitim. Kasnije je Labirint ponovno otvoren.

Dokazi za i protiv

Prirodna pećina proširena u podrume

U prilog: Prema We Love Budapestu, termalne vode otopile su stijenu, a srednjovjekovni radnici nailazili su na šupljine pri kopanju bunara i podruma.
U prilog: Kadić je, prema istom izvoru, zaključio da su podrumi izvorno prirodne pećinske šupljine.
Protiv: Sustav je velikim dijelom umjetan; showcaves.com navodi da je dugačak oko deset kilometara, a mjerenje zaštićenog dijela daje 3,3 km, pa duljina nije jednoznačna.
Protiv: Preuređenja za sklonište i vojne potrebe zatrle su većinu prirodnih oblika.

Tunel do Višegrada

U prilog: Priča je dio pećinarskog folklora i prepričava se u turama.
U prilog: Pećina je doista imala više izlaza, kurirskih hodnika prema Dunavu i Vérmezőu.
Protiv: Vodič priču o tunelu do Višegrada naziva legendom ("mendemonda").
Protiv: Poznati izlazi vode na pet mjesta prema Dunavu i Vérmezőu, a ne prema Višegradu.

Drakulin zatvor

U prilog: Turistički tekstovi navode da je Matija Korvin ovdje zatočio Vlada Napadača.
U prilog: Predaja je dovoljno živa da je sustav zbog nje privlači posjetitelje.
Protiv: U geološkim i povijesnim opisima sustava (We Love Budapest, showcaves.com) Vlad se ne spominje.
Protiv: Povjesničarski prikazi Vladova zatočeništva spominju Višegrad, ne Budimski dvorac.

Kronologija

1880-e: Inženjer Ignác Schuber premjerava pećinu.
1930-e: Sustav se preuređuje u sklonište za nekoliko tisuća ljudi.
1935.: Dio pećine otvoren je posjetiteljima, uključujući kosturnicu.
1960-e: Sustav služi kao tajna vojna instalacija.
1980-e: Postavljena izložba voštanih figura.
1996.–1997.: Sustav vraćen u predratno stanje i otvoren za javnost.
Srpanj 2011.: Država preuzima Budimski labirint od tvrtke koja ga je vodila.

Ključne osobe

Ottokár Kadić: Mađarski istraživač pradavnog čovjeka koji je, prema vodiču, istražio podrume i pećine pod dvorcem.
Ignác Schuber: Inženjer koji je 1880-ih premjerio pećinu.

Što se zna

Pećina je nastala djelovanjem termalnih voda u vapnencu, a ljudi su je preuredili u podrume i sklonište.
Dio sustava dug 3,3 km zaštićen je kao pećina.
Dio pećine otvoren je posjetiteljima 1935., a Labirint 1997.
U izvorima koje smo provjerili ne postoji potvrda tunela do Višegrada.

Otvorena pitanja

Koliko je sustav zapravo dugačak, 3,3 ili oko deset kilometara?
Koliko je ljudi do 1945. potražilo zaklon u skloništu?
Postoji li pisani izvor koji vezuje Vlada Napadača uz podzemlje Budimskog dvorca?