legende

Sve tajne s oznakom legende (54).

Anđeli iz Monsa: U rujnu 1914. londonske su večernje novine objavile priču o duhovima srednjovjekovnih strijelaca koji su spasili britansku vojsku kod Monsa. Autor je odmah rekao da ju je izmislio, ali mu nitko nije htio vjerovati.
Barun Trenk, panduri i palac iz kripte: Slavonski vlastelin Franjo Trenk navodno je vodio 102 dvoboja, a pod njegovim se hrastom, kaže predaja, sudilo kmetovima. Umro je u tamnici u Brnu, gdje mu mumija i danas leži u kripti, samo bez jednog palca.
Blago templara: U zoru 13. listopada 1307. kraljevi ljudi upali su u pariški Hram, najbogatiju kuću reda koji je bio bankar pola Europe. Od tada se pita gdje je završilo templarsko bogatstvo, a jedan zatvoreni templar tvrdio je da su ga pred uhićenje odnijela kola i osamnaest galija.
Božićno primirje 1914.: Na Badnju večer 1914. iz njemačkih rovova začule su se božićne pjesme, a ujutro su neprijatelji stajali zajedno na ničijoj zemlji, dijelili cigarete i pokapali mrtve. Najpoznatiji dio priče, nogometna utakmica, istodobno je najbolje i najslabije potvrđen.
Carica koja nije došla u Bjelovar: Bjelovarci pričaju da je grad nastao jer je carici Mariji Tereziji pukao kotač na kočiji, da ispod katedrale vode neistraženi tuneli i da je carica nosila ljubavni napitak. Svake godine njezina kočija svečano ulazi u grad u kojem, prema samoj legendi, nikad nije bila.
Codex Gigas, "Vražja Biblija": Najveći sačuvani srednjovjekovni rukopis težak je oko 75 kilograma, a na jednoj njegovoj stranici nalazi se vrag visok pola metra. Legenda kaže da ga je redovnik napisao u jednoj noći, uz vražju pomoć.
Čovjek iz Taureda: Prema priči koja kruži internetom, 1954. u tokijsku zračnu luku stigao je putnik s putovnicom zemlje Taured, za koju nitko nikad nije čuo, i sljedećeg jutra nestao iz hotela u kojem su ga čuvali. Za tu se priču ne može pronaći nijedan izvor iz 1954.
Crna kraljica: Na Medvedgradu je, kaže predaja, živjela kraljica u crnom, s gavranom koji je napadao na njezinu zapovijed, i prodala dušu vragu. Iza priče stoji stvarna žena, Barbara Celjska, carica Svetoga Rimskog Carstva.
Crna kraljica i nastanak Plitvičkih jezera: U vrijeme velike suše, kaže predaja, presahnula je i Crna rijeka, a ljudi, životinje i biljke molili su za kišu. Uslišala ih je Crna kraljica, i kiša je padala tako dugo da su nastala jezera.
Đavolja varoš: Na obronku planine Radan u južnoj Srbiji iz zemlje se dižu dvjesto dva stupa s kamenim kapama na vrhu. Predaja kaže da su to okamenjeni svatovi, a geolozi da ih je stvorila kiša.
Đavolji tragovi u Devonu: Jednog jutra u veljači 1855. stanovnici južnog Devona pronašli su u snijegu niz otisaka nalik na kopita. Tragovi su, kako su pričali, prelazili preko krovova, zidova i plastova sijena, i to kroz desetke sela u jednoj noći.
Devetorica nepoznatih: Priča o devetorici čuvara opasnog znanja često se pripisuje caru Ašoki i drevnoj Indiji. Njezina moderna inačica pojavila se u pustolovnoj fikciji Talbota Mundyja, a kasniji autori počeli su je prenositi kao povijesno svjedočanstvo.
Djeca iz Woolpita: U 12. stoljeću žeteoci u engleskom selu Woolpit pronašli su kraj jama za vukove dječaka i djevojčicu zelene kože, koji su govorili nepoznatim jezikom i danima jeli samo grah.
Duhovi bojišta: Grčki putopisac zapisao je u 2. stoljeću da se na Maratonskom polju svake noći čuje rzanje konja i zvuk borbe. Gotovo dvije tisuće godina poslije slične su priče kružile oko Edgehilla u Engleskoj i Gettysburga u Americi.
Đulin ponor: Ondje gdje rijeka Dobra nestaje pod Ogulinom, kaže predaja, bacila se djevojka koja je čula da joj je dragi poginuo u boju s Turcima. Po njoj se ponor i danas zove Đulin, a u stijeni iznad njega mještani vide lice njezina zaručnika.
El Dorado: Na početku priče nije bio grad, nego čovjek: vladar kojega su posipali zlatnom prašinom prije nego što bi na splavi otplovio na sveto jezero. Potraga za njim odvela je osvajače od Anda do Gvajane i stajala je glave tisuće ljudi.
Émilie Sagée, učiteljica s dvojnicom: Prema priči, 42 učenice jednog livonskog internata gledale su učiteljicu kako bere cvijeće u vrtu, a u isto vrijeme njezin lik sjedio je nepomično u naslonjaču u njihovoj sobi. Cijela priča počiva na sjećanju jedne djevojčice.
Excalibur i Avalon: Prvi pisac koji spominje Arturov mač kaže da je iskovan na otoku Avalonu, kamo je ranjeni kralj odnesen da ozdravi. Krajem 12. stoljeća redovnici iz Glastonburyja objavili su da su na svojem groblju pronašli i otok i kralja.
Gavanovi dvori i Crveno jezero: Bogati Gavan cijeli je dan brojao novac, a njegova je žena prosjaku dobacila koru kruha s papuče. Te noći, kaže imotska predaja, zemlja se otvorila i progutala oba njegova dvora, a na njihovu mjestu ostala su Crveno i Modro jezero.
Gil Pérez, vojnik koji je "preletio" Tihi ocean: Prema legendi, jednog jutra 1593. na glavnom trgu Mexico Cityja pojavio se vojnik u odori straže iz Manile i tvrdio da je noć prije bio na drugoj strani Tihog oceana. Ime Gil Pérez dobio je tek tri stoljeća kasnije.
Grgurevo i fra Luka Ibrišimović Sokol: Svakog 12. ožujka iznad Požege odjekuju pucnji iz starih pušaka i malih topova. Prema predaji, upravo je buka 1688. otjerala Osmanlije iz grada, a predvodio ju je franjevac kojega puk i danas zove Sokol.
Ilha da Queimada Grande, Zmijski otok: Tridesetak kilometara od brazilske obale leži otok na koji je zabranjeno pristati. Priče kažu da na njemu na svakom četvornom metru čeka otrovnica i da su ondje umrli ribar i cijela obitelj svjetioničara, a znanstvenici koji su ga posjetili donose drukčije brojke.
Izvor mladosti: Juan Ponce de León doplovio je 1513. do obale koju je nazvao Florida, a u svojim papirima nije spomenuo nikakav čudotvorni izvor. Priču o starcu koji traži vodu mladosti napisali su o njemu drugi, nakon njegove smrti.
Kiše žaba i riba: Od antike do danas ljudi opisuju oluje nakon kojih su po ulicama i poljima ležale žive ribe i žabe, kao da su pale s neba. Vodene pijavice objašnjavaju mnogo slučajeva, ali ne sve.
Kraljević Marko: U povijesnim ispravama bio je gospodar malog područja oko Prileja i osmanski vazal koji je poginuo boreći se za sultana. U pjesmama je živio tristo godina, dijelio vino sa svojim konjem Šarcem, a vila mu je bila posestrima.
Kraljevstvo Ivana Prezbitera: Oko 1165. Europom se počelo širiti pismo kralja koji je tvrdio da vlada dalekom Indijom, da mu služe kraljevi i da u njegovoj zemlji teče rijeka dragog kamenja. Papa mu je poslao odgovor, a Portugalci su ga tri stoljeća kasnije tražili u Etiopiji.
Krampus: Rogat i dlakav, s lancima, šibom i jednim kozjim kopitom, uoči svetog Nikole obilazi kuće. Dobra djeca dobivaju darove, a zločesta šibu, a u starijim pričama Krampus je djecu odnosio u košu.
Lady Lovibond: brod koji nije pronađen u zapisima o olupinama: Prema priči, schooner Lady Lovibond potonuo je 1748. i vraćao se svakih pedeset godina. Najraniji poznati novinski prikaz pronađen u kasnijim istraživanjima pojavio se tek 1924., a navodio je drukčiju godinu.
Legenda o Rozafi: Zidovi tvrđave nad Skadrom rušili su se svake noći, dok graditelji nisu pristali u njih uzidati ženu koja im sutra prva donese ručak. Ona je tražila samo da joj ostave otkrivenu dojku, ruku i nogu, da može hraniti i uspavljivati sina.
Lutajući Židov, legenda i njezina zlouporaba: Čovjek koji je udario Isusa na putu na raspeće, kaže legenda, osuđen je lutati svijetom do Drugog dolaska. Engleski redovnici zapisali su 1228. priču o njemu kao o živom svjedoku vjere, a nakon sedam stoljeća njezino je ime postalo naslov nacističke propagande.
Mljet i Ogigija: Homer je napisao da je Odisej sedam godina proveo kod nimfe Kalipso na otoku Ogigiji, u špilji obrasloj lozom, kraj četiri izvora. Na Mljetu postoji špilja koja nosi Odisejevo ime i stijena pred njom koja se zove Ogiran.
Naga vatrene kugle na Mekongu: Jedne listopadske noći svake godine mnoštvo ljudi sjedi na obalama Mekonga i čekaju da iz rijeke polete crvenkaste vatrene kugle. Prema predaji, ispaljuje ih golema zmija Naga u čast Buddhe.
Nestalo selo na jezeru Anjikuni: Prema priči koja kruži od 1930., lovac na krzna stigao je u inuitsko selo na sjeveru Kanade i zatekao ga praznog, s hranom i puškama na mjestu i uginulim psima. Nepuna dva mjeseca kasnije policija je objavila da priča nema temelja, a ona je poslije narasla do sela s 2.000 stanovnika.
Papisa Ivana: Prema srednjovjekovnoj priči, u 9. stoljeću na Petrovu je stolici dvije godine sjedila žena prerušena u muškarca, a otkrivena je tek kad je usred procesije rodila dijete. Povjesničari se slažu da je to legenda, ali se i danas pita odakle je potekla.
Pariške katakombe: Ispod južnog Pariza leže ostaci više od šest milijuna ljudi, a oko njih se pruža labirint starih kamenoloma dug stotinama kilometara. Samo malen dio je na kartama za posjetitelje, a o ostatku se pričaju priče.
Praški Golem: Rabin je od gline s obale Vltave napravio čovjeka i oživio ga Božjim imenom. Priča se smješta u 16. stoljeće, ali je prvi put zapisana više od dvjesto godina kasnije.
Princ Madoc i Velšani u Americi: Prema velškoj predaji, princ Madoc otplovio je 1170. na zapad i stigao u Ameriku tri stoljeća prije Kolumba. Kraljica Elizabeta I. dobila je tu priču kao dokaz engleskog prava na Novi svijet, a Thomas Jefferson tražio je od Lewisa i Clarka da potraže Indijance koji govore velški.
Pulska Arena i vile s Učke: Istarska predaja kaže da su Arenu u Puli u jednoj noći gradile vile, noseći kamenje s Učke. Kad je zapjevao pijetao, morale su pobjeći, pa je golema građevina ostala bez krova.
Robert Johnson i raskrižje: Stari bluesmen pamtili su ga kao mladića koji loše svira gitaru. Nakon što je nestao na godinu-dvije, vratio se kao majstor, a priča kaže da je za to dušu ostavio vragu na raskrižju. Umro je u 27. godini, a ni danas se ne zna od čega ni gdje mu je grob.
Rudnik izgubljenog Nizozemca: Postoji li u planinama Arizone zlatni rudnik koji je generacijama izmiče tragačima?
Rudolph Fentz, putnik kroz vrijeme iz pripovijetke: Muškarac u odijelu iz 1870-ih pojavljuje se usred Times Squarea, pogine pod kotačima taksija, a u džepu mu nađu pismo iz 1876. Desetljećima se ta priča prepričavala kao policijski slučaj, a nastala je kao znanstvenofantastična pripovijetka.
Ruski eksperiment spavanja: Petorica zatvorenika u tajnom sovjetskom laboratoriju trebala su petnaest dana ostati budna uz plin koji tjera san, a zauzvrat dobiti slobodu. Priča o tome što se dogodilo širi se internetom od 2010., često s fotografijom izmučenog lica, i mnogi je i danas smatraju istinitom.
Šambala i Agartha: U tibetanskom budizmu Šambala je skriveno kraljevstvo sjeverno od Himalaje u kojem se čuva učenje Kalačakre. U Europi 19. stoljeća od nje je nastalo nešto posve drugo: podzemni grad Agartha, s kraljem svijeta koji iz dubina upravlja čovječanstvom.
Sargaško more: Usred Atlantika postoji more koje nema nijednu obalu, a površinom mu plutaju zlatnosmeđe alge. Mornari su stoljećima pričali o brodovima koji su u njemu zapeli zauvijek.
Sedam gradova Cíbole: Franjevac Marcos de Niza vratio se 1539. iz pustinje s viješću da je izdaleka vidio grad veći od Meksika. Godinu dana poslije vojska od nekoliko tisuća ljudi stigla je pred isti grad i zatekla selo od kamena i nabijene zemlje.
Slender Man: Visok, mršav lik bez lica, u crnom odijelu, koji se pojavljuje na rubu starih fotografija s djecom. Nastao je u lipnju 2009. kao prilog natječaju na jednom forumu, a za nekoliko je godina postao legenda u koju su neki povjerovali.
Šuma Aokigahara podno Fujija: Prije nešto više od tisuću godina Fuji je s boka izlio rijeku lave koja je zatrpala jezero. Na toj se lavi uzdigla šuma toliko gusta i tiha da je Japanci zovu morem drveća, a o njoj kruže priče o duhovima i kompasima koji lude.
Sveta Eufemija i sarkofag koji je doplovio u Rovinj: U zoru 13. srpnja 800., kaže predaja, Rovinjci su na obali ugledali mramorni sarkofag koji je doplovio kao kamena lađa. Nisu ga mogli pomaknuti ni volovi ni konji, a izvukao ga je dječak s dvije slabašne junice.
Sveti gral: U srednjovjekovnim romanima vitezovi Okruglog stola tragaju za tajanstvenom posudom koja iscjeljuje i otkriva se samo čistima. Kako je gral postao Kristova čaša i zašto ga ljudi traže i danas?
Svirač iz Hamelina: Na dan svetih Ivana i Pavla 1284. iz njemačkog grada Hamelina nestalo je, prema starim zapisima, sto trideset djece koja su otišla za šareno odjevenim sviračem. Štakori su u priču stigli tek tri stoljeća kasnije.
Svjetla Brown Mountaina: Početkom 20. stoljeća u planinama Sjeverne Karoline ljudi su s trijema hotela gledali svjetla koja se svake večeri pale nad dugim šumovitim hrptom. Geolog je 1922. donio teleskop i vozni red vlakova.
Tko je bio Robin Hood?: U najstarijim baladama Robin Hood nije grof ni prijatelj kralja Rikarda, Marijana ga ne čeka, a kralj kojemu se pokorava zove se Edvard. Ime mu se u sudskim spisima pojavljuje već u 13. stoljeću, ali kao nadimak za odmetnike.
Trakošćan i zmaj pod dvorcem: Prema predaji koju prepričavaju i djelatnici muzeja, ispod Trakošćana spava zmaj kojemu je glava pod dvorcem, a rep pod jezerom. Odakle dvorcu ime, nitko pouzdano ne zna, a za priče o duhovima teško je naći trag stariji od turističkih vodiča.
Vražja sonata: Violinist Giuseppe Tartini ispričao je da mu je u snu vrag zasvirao sonatu ljepšu od svega što je ikad čuo. Ono što je zapisao nakon buđenja postalo je njegovo najslavnije djelo, a on je tvrdio da nije ni sjena onoga iz sna.