Ćele kula, toranj od lubanja u Nišu

Ovo je mjesto sjećanja na ljude koji su poginuli u ustanku i čije su glave postale poruka. Pišemo o njemu onako kako ga opisuju izvori, bez ukrasa.

Čegar, 31. svibnja 1809.

Prvi srpski ustanak počeo je 1804. protiv osmanske vlasti. U proljeće 1809. ustanici su krenuli prema Nišu, a na brdu Čegar, nedaleko od grada, kod sela Kamenica, utvrdili su se rovovima. Najveći rov držao je vojvoda Stevan Sinđelić sa svojim Resavcima. Osmanska vojska napala je 31. svibnja i bitka je trajala cijeli dan.

Kad su ustanici shvatili da brojčano jaču vojsku ne mogu zaustaviti, Sinđelić je, prema izvorima, ispalio hitac u skladište baruta u rovu. Eksplozija je ubila ustanike koji su ostali uz njega i mnoge osmanske vojnike. Brojke poginulih razlikuju se od izvora do izvora: list Danas, primjerice, navodi oko 2000 poginulih Srba i 4000 do 5000 Osmanlija, a drugi izvori daju veće ili manje brojke. Nijedna od njih nije potvrđena dokumentom koji bi bio dostupan široj javnosti.

Toranj

Prema opisu koji prenosi Danas, niški zapovjednik Hušid-paša naredio je da se poginulim ustanicima odsijeku glave. Oderane i punjene glave poslane su sultanu, a lubanje su uzidane u toranj, kao upozorenje svima koji bi se usudili pobuniti. Toranj je četverokutan, visok oko četiri metra, a lubanje su okrenute prema van, učvršćene pijeskom i vapnom. Na svakoj strani bile su poredane u 14 redova.

Broj uzidanih lubanja navodi se različito: 952 (Danas i BBC na srpskom) ili 925 (Vreme). Taj raskorak nitko od njih ne objašnjava, pa ga ostavljamo otvorenim.

Stoljeće na otvorenom

Niš je od osmanske vlasti oslobođen 1878. Do tada je toranj stajao na otvorenom, izložen vremenu. Iste godine nad njim je podignuta nadstrešnica, a kapela koja ga štiti dovršena je 1892. Danas navodi da su lubanje stradale od vremenskih prilika, jer je toranj do 1878. stajao otvoren, i od toga što su ih odnosili oni koji su ih htjeli pokopati. Od izvorno uzidanih ostala je 58 lubanja, a prosječna dob poginulih, prema članku u Vremenu, bila je 25 godina.

Toranj je postao jedan od simbola grada. Prema podacima koje je objavio Danas, 2018. posjetilo ga je više od 45.000 ljudi, a 2019. više od 55.000. Grad Niš, prema Novoj.rs, počeo je prikupljati dokumentaciju za moguću kandidaturu za UNESCO-ov popis; gradonačelnica je rekla da je takav postupak dug, sedam do deset godina, i da konačna odluka još nije donesena.

Lica iz 2025.

U studenome 2025. BBC na srpskom objavio je rezultate rada Društva za akademski razvoj, koje je predvodila Nataša Šarkić. Stručnjaci su analizirali preostale 58 lubanja. Spol je mogao biti utvrđen za 45 od njih, a 78 posto bili su muškarci. Dob je, prema nalazima, išla od 11 do više od 50 godina, a pronađena je i čeljust malog djeteta. Samo dvije lubanje nose jasne tragove odsijecanja glave.

Za oko 20 lica izrađena je virtualna rekonstrukcija, a javnosti su predstavljena četiri. Meka tkiva dodana su računalno. Crte lica, kosa i brkovi birani su prema portretima i modi 19. stoljeća u središnjoj i južnoj Srbiji, jer DNK analiza nije bila moguća. Šarkić je upozorila da se ne mogu znati boja očiju i kose, ten ni oblik ušiju te da loše očuvane lubanje ograničavaju pouzdanost metode. Zaključila je da su u boj išli muškarci svih dobi, što upućuje na sudjelovanje cijelog stanovništva toga kraja.