Crvena kiša u Kerali

U ljeto 2001. na jugu Indije dva je mjeseca povremeno padala kiša crvena poput krvi i bojila odjeću ružičasto. Službeno izvješće našlo je u njoj spore alga, a dvojica fizičara tvrdila su da su stanice došle iz svemira.

Ukratko

  • Od kraja srpnja do rujna 2001. u indijskoj saveznoj državi Kerali povremeno je padala crvena kiša, a mjestimice i žuta, zelena i crna.
  • Izvješće koje je naručila indijska vlada zaključilo je da su kišu obojile spore alge roda Trentepohlia, koja raste na drveću u tom kraju.
  • Fizičari Godfrey Louis i Santhosh Kumar tvrdili su da crvene čestice nemaju DNK i da su možda izvanzemaljskog podrijetla, što većina znanstvenika ne prihvaća.
  • Kasnija istraživanja pronašla su DNK u česticama i potvrdila da je riječ o algama; i dalje nije jasno kako su se spore podigle u oblake u tolikoj količini.

Kerala je uska država na jugozapadu Indije, između Arapskog mora i planina. Za monsuna ondje pada mnogo kiše, pa ni u ljeto 2001. nitko nije očekivao ništa neobično. Krajem srpnja, međutim, stanovnici okruga Kottayam i Idukki primijetili su da je kiša crvena. Voda u posudama izgledala je kao razrijeđena krv, a odjeća obješena na suncu postala je ružičasta.

Kiša u boji

U sljedećim tjednima crvena kiša pala je na mnogim mjestima diljem države, a javljalo se i o žutoj, zelenoj i crnoj kiši. Pljuskovi su obično trajali kratko i pokrivali male površine, ponekad samo nekoliko četvornih kilometara. Bilo je mjesta gdje je na jednoj strani ulice padala crvena, a nekoliko metara dalje obična kiša. Pojava se s prekidima ponavljala do kraja rujna.

Prema izvještajima, u svakom mililitru crvene kiše bilo je milijune sitnih crvenih čestica, okruglih ili jajolikih, veličine nekoliko tisućinki milimetra. Kad se preračunalo koliko je takve kiše palo, dobile su se desetke tona čestica.

Meteor ili alge

Uzorke je prvo proučio Centar za istraživanje Zemlje (CESS) u Thiruvananthapuramu. Njegovi su stručnjaci isprva pretpostavili da je kišu obojila prašina raspršenog meteora, jer su neki mještani govorili o snažnom prasku i bljesku prije prve crvene kiše. Nakon nekoliko dana, kad su čestice pogledali pod mikroskopom, odustali su od te pretpostavke: čestice su izgledale kao spore. Osim toga, prašina meteora ne bi tjednima padala na isto područje.

Uzorci su predani Tropskom botaničkom vrtu i istraživačkom institutu, gdje su čestice uzgojene u hranjivoj podlozi. U studenom 2001. dvije su ustanove objavile zajedničko izvješće koje je naručilo indijsko Ministarstvo znanosti i tehnologije. Zaključile su da su kišu obojile spore alge roda Trentepohlia. Ta alga ima narančasti pigment koji prekriva zelenu boju klorofila, a raste na kori drveća, kamenju i zidovima, često kao dio lišajeva. Istraživači su obišli pogođeno područje i našli da su drveće, stijene, pa i stupovi javne rasvjete prekriveni tom algom u količini dovoljnoj za toliko spora.

Izvješće je ipak otvorilo nova pitanja. Da bi spore pale u takvoj količini, lišajevi bi morali ispustiti spore gotovo istodobno, a nije bilo jasno ni kako su se spore podigle u oblake. Autori su napisali da je uzrok boje utvrđen, ali da odgovori na ta pitanja ostaju izazov.

Stanice iz svemira

Fizičari Godfrey Louis i Santhosh Kumar sa Sveučilišta Mahatma Gandhi u Kottayamu proučili su uzorke na svoj način. Godine 2003. objavili su na internetu, a 2006. u časopisu Astrophysics and Space Science, rad u kojem tvrde da crvene čestice nisu obične spore. Prema njihovim mjerenjima, u česticama nisu pronašli DNK, a izgledale su kao stanice bez jezgre. Povezali su ih s praskom koji su mještani čuli i zaključili da je meteor, odlomljen od kometa, u atmosferi raspršio stanice koje su se zatim pomiješale s oblacima.

Zamisao da život putuje svemirom na kometima, nazvana panspermija, ima zagovornike, među njima astronoma Chandru Wickramasinghea, koji je podržao istraživanje crvene kiše. Louis i Kumar su kasnije tvrdili i da se stanice mogu umnožavati na vrlo visokim temperaturama. Većina znanstvenika smatrala je da su njihovi zaključci preuranjeni i da je veza s meteorom nedokazana.

Što su pokazala kasnija istraživanja

Godine 2012. i 2013. mikrobiolozi Rajkumar Gangappa i Stuart Hogg s velškog Sveučilišta Glamorgan objavili su da su u crvenim česticama ipak pronašli DNK, što govori protiv tvrdnje da je riječ o stanicama bez DNK. Godine 2015. skupina indijskih i austrijskih istraživača objavila je da su čestice spore vrste Trentepohlia annulata, koja je dotad bila poznata iz Europe. Oni su pretpostavili da su spore vjetrovi donijeli iz Europe, ali ta je pretpostavka ostala neprovjerena.

Crvena kiša u Kerali nije bila prva ni posljednja. O obojenoj kiši u tom kraju pisalo se još krajem 19. stoljeća, a crvena kiša ponovno je zabilježena 2012., u Kerali i na Šri Lanki.

Kronologija

  1. 1896.: Zapisi spominju obojenu kišu u Kerali.
  2. Krajem srpnja 2001.: Crvena kiša pada u okruzima Kottayam i Idukki.
  3. Kolovoz i rujan 2001.: Obojena kiša s prekidima pada u drugim dijelovima Kerale.
  4. Studeni 2001.: Izvješće CESS-a i botaničkog instituta zaključuje da su boju dale spore alge Trentepohlia.
  5. 2003.: Godfrey Louis i Santhosh Kumar objavljuju na internetu tvrdnju o izvanzemaljskom podrijetlu.
  6. 2006.: Njihov rad izlazi u časopisu Astrophysics and Space Science.
  7. 2012.: Crvena kiša ponovno pada u Kerali i na Šri Lanki.
  8. 2013.: Gangappa i Hogg objavljuju da su u česticama pronašli DNK.
  9. 2015.: Indijski i austrijski istraživači određuju vrstu Trentepohlia annulata.

Ključne osobe

  • Godfrey Louis: Fizičar koji je zastupao izvanzemaljsko podrijetlo crvenih čestica.
  • Santhosh Kumar: Fizičar, Louisov suautor.
  • Chandra Wickramasinghe: Astronom, zagovornik ideje da život stiže na Zemlju s kometima.
  • Milton Wainwright: Mikrobiolog sa Sveučilišta u Sheffieldu koji je proučavao uzorke.
  • Rajkumar Gangappa: Mikrobiolog koji je u česticama pronašao DNK.

Što se zna

  1. Od kraja srpnja do rujna 2001. u Kerali je povremeno padala crvena kiša.
  2. Boju su dale sitne crvene čestice veličine nekoliko tisućinki milimetra.
  3. Izvješće iz studenoga 2001. zaključilo je da su čestice spore alge roda Trentepohlia, koje u tom kraju ima u izobilju.
  4. Godfrey Louis i Santhosh Kumar objavili su 2006. rad u kojem predlažu izvanzemaljsko podrijetlo čestica.
  5. U česticama je kasnije pronađena DNK.

Otvorena pitanja

  • Zašto su alge ispustile toliko spora gotovo u isto vrijeme?
  • Kako su se spore podigle u oblake i zašto su padale na tako malim površinama?
  • Je li prasak koji su čuli mještani imao ikakve veze s kišom?

Teorije

  • Spore domaćih alga Trentepohlia podigle su se u oblake
  • Spore su vjetrovi donijeli iz drugog dijela svijeta
  • Čestice su stanice izvanzemaljskog podrijetla iz raspadnutog meteora

Povezane priče

Za daljnje istraživanje

Izvori