Divovi iz Patagonije

Kroničar Magellanove plovidbe zapisao je 1520. da su mornari na obali Južne Amerike sretali ljude kojima su sezali tek do pojasa. Dva i pol stoljeća kasnije cijeli je London vjerovao da su Byronovi mornari ondje vidjeli divove visoke gotovo tri metra.

Ukratko

  • Antonio Pigafetta, kroničar Magellanove plovidbe oko svijeta, zapisao je da su mornari 1520. u zaljevu San Julián sreli ljude tako visoke da su im Europljani sezali do pojasa; Magellan ih je nazvao Patagoncima.
  • Sljedećih 250 godina pomorci su donosili slične priče, a na zemljovidima je kraj na jugu kontinenta bio označen kao zemlja divova.
  • Kad se 1766. brod Dolphin komodora Johna Byrona vratio u London, proširila se vijest da su mornari vidjeli divove visoke devet stopa (2,7 m), a jedan časnik opisao ih je i u pismu Kraljevskom društvu.
  • Kapetan Samuel Wallis izmjerio je Patagonce 1766. i 1767. štapom: najviši je imao šest stopa i sedam palaca (2 m), a službeni opis Byronove plovidbe iz 1773. govori o vrlo visokim ljudima, ali ne o divovima.

Na samom jugu Južne Amerike, između Anda i Atlantika, prostiru se vjetrovite stepe koje su Europljani nazvali Patagonijom. Ondje su stoljećima živjeli narodi lovaca na gvanake i nandue, među njima Tehuelchei, koji sebe zovu Aónikenk, i njihovi susjedi. O njima su europski pomorci napisali jednu od najdugovječnijih priča o divovima u povijesti putovanja.

Čovjek koji je plesao na obali

U ožujku 1520. Ferdinand Magellan sa svojim brodovima ušao je u zaljev San Julián na obali današnje Argentine i ondje proveo južnu zimu. Dva mjeseca nisu vidjeli nikoga. Tada se, piše Antonio Pigafetta, na obali pojavio gol čovjek golema rasta koji je plesao, pjevao i posipao glavu prašinom. Magellan je poslao mornara da ponavlja iste pokrete u znak mira i doveo došljaka do sebe. Bio je toliko visok, zapisao je Pigafetta, da su mu sezali tek do pojasa, a bio je i skladno građen. Lice mu je bilo obojeno crveno, a oko očiju žuto.

Pigafetta je zapisao i da ih je Magellan nazvao Patagoni. Dugo se mislilo da ime dolazi od španjolske riječi pata, šapa ili stopalo, pa je Patagonija postala "zemlja velikih stopala". Danas jezikoslovci češće upućuju na viteški roman Primaleón iz 1512., u kojem se pojavljuje divlji div imenom Patagon, a takve su romane mornari onoga doba rado čitali. Magellan je prije odlaska iz zaljeva dao zarobiti dvojicu mladića da ih odvede kralju u Španjolsku, ali nijedan nije preživio putovanje.

Zemlja divova na zemljovidima

Pigafettino izvješće čitalo se po cijeloj Europi, a kartografi su jug kontinenta počeli označavati kao regio gigantum, zemlju divova. Svećenik Francis Fletcher, koji je 1578. plovio s Francisom Drakeom, napisao je da su Patagonci visoki sedam i pol stopa. Anthony Knivet, mornar iz Cavendishove posade, tvrdio je 1590-ih da je ondje vidio mrtva tijela duga dvanaest stopa. Nizozemski moreplovci Sebald de Weert, Olivier van Noort i Joris van Spilbergen opisivali su divove na obali, a Willem Schouten i Jacob Le Maire izvijestili su 1615. o grobu s golemim kostima kod Puerto Deseada, koje su možda bile fosili.

Byronovi mornari u Londonu

U lipnju 1764. komodor John Byron isplovio je s fregatom Dolphin na tajni zadatak u južni Atlantik, a putovanje je završio kao plovidbu oko svijeta. U prosincu 1764., kod ulaza u Magellanov prolaz, Byron je sišao na obalu i susreo nekoliko stotina Patagonaca na konjima.

Brod se vratio u Englesku u svibnju 1766. Još dok je bio u luci, Gentleman's Magazine objavio je 9. svibnja da su mornari vidjeli pleme divova visokih devet stopa. Vijest su prenijele druge novine, a 1767. izašla je knjiga anonimnog "časnika na tom brodu" s bakrorezom na kojem mali mornar pruža kruh golemoj Patagonki. Iste je godine u časopisu Kraljevskog društva Philosophical Transactions objavljeno pismo Charlesa Clerkea, časnika s Dolphina, prema kojem su neki muškarci bili visoki devet stopa, a možda i više.

Priča je stigla u pravo vrijeme. Francuski prirodoslovac Buffon tvrdio je da su živa bića Novoga svijeta manja i slabija od europskih, a njegovi su protivnici u patagonskim divovima vidjeli dokaz suprotnog. Bilo je i sumnjičavih. Francuski znanstvenik Charles Marie de La Condamine napisao je da je riječ o engleskoj izmišljotini koja treba prikriti pravi cilj nove ekspedicije, a pisac Horace Walpole ismijao je cijelu priču u satiričnom pamfletu.

Štap za mjerenje

Admiralitet je iste 1766. poslao Dolphin na novu plovidbu, ovaj put pod kapetanom Samuelom Wallisom. U prosincu 1766. Wallis je kod rta Vírgenes ponovno sreo Patagonce i ponio sa sobom štapove za mjerenje. Najviši čovjek kojeg je izmjerio imao je šest stopa i sedam palaca, oko dva metra, nekoliko ih je imalo šest stopa i pet ili šest palaca, a većina između pet stopa i deset palaca i šest stopa.

Službeni opis Byronove plovidbe objavljen je 1773. u zbirci koju je za Admiralitet uredio John Hawkesworth. U njemu su Patagonci visoki ljudi, najviši oko šest stopa i šest palaca, ali ne divovi. Prema tadašnjim Europljanima, koji su bili znatno niži od današnjih, takav je rast doista bio neobičan. Kongresna knjižnica u Washingtonu čuva i fotografiju muškarca iz naroda Selk'nam s Ognjene zemlje, visokog sedam stopa i četiri palca, oko 2,2 metra, pa su na jugu kontinenta živjeli i iznimno visoki pojedinci.

Kronologija

  1. 1512.: Objavljen je viteški roman Primaleón, u kojem se pojavljuje div Patagon.
  2. Ožujak 1520.: Magellanovi brodovi ulaze u zaljev San Julián i ondje provode zimu.
  3. 1520.: Pigafetta opisuje susret s golemim čovjekom na obali; Magellan domoroce naziva Patagoncima.
  4. 1578.: Francis Fletcher, svećenik s Drakeova broda, piše o Patagoncima visokima sedam i pol stopa.
  5. 1615.: Schouten i Le Maire izvješćuju o grobu s golemim kostima kod Puerto Deseada.
  6. Prosinac 1764.: Komodor John Byron susreće Patagonce kod ulaza u Magellanov prolaz.
  7. 9. svibnja 1766.: Gentleman's Magazine objavljuje vijest o divovima visokima devet stopa.
  8. Prosinac 1766.: Samuel Wallis mjeri Patagonce štapovima; najviši ima šest stopa i sedam palaca.
  9. 1767.: Objavljeni su anonimni opis Byronove plovidbe i Clerkeovo pismo Kraljevskom društvu.
  10. 1773.: Hawkesworthov službeni opis plovidbe navodi da su Patagonci visoki, ali nisu divovi.

Ključne osobe

  • Antonio Pigafetta: Talijanski kroničar Magellanove plovidbe koji je prvi opisao "divove" iz Patagonije.
  • Ferdinand Magellan: Portugalski moreplovac u španjolskoj službi koji je domoroce nazvao Patagoncima.
  • John Byron: Britanski komodor čija je posada 1764. susrela Patagonce.
  • Charles Clerke: Časnik s Dolphina koji je u pismu Kraljevskom društvu pisao o ljudima visokima devet stopa.
  • Samuel Wallis: Britanski kapetan koji je 1766. izmjerio Patagonce.
  • John Hawkesworth: Urednik službenog opisa britanskih plovidbi objavljenog 1773.

Što se zna

  1. Pigafetta je opisao susret s vrlo visokim čovjekom u zaljevu San Julián 1520. i zapisao da je Magellan domoroce nazvao Patagoncima.
  2. Između 16. i 18. stoljeća više je europskih pomoraca izvijestilo o divovima na jugu Južne Amerike.
  3. Vijest o divovima visokima devet stopa s Byronova broda objavljena je u Londonu 9. svibnja 1766., a Clerkeovo pismo 1767.
  4. Wallis je izmjerio Patagonce: najviši je imao oko dva metra, a većina između 1,78 i 1,83 metra.
  5. Službeni opis Byronove plovidbe iz 1773. opisuje Patagonce kao visoke ljude, ne kao divove.

Što tvrde zagovornici

  • Više neovisnih posada iz različitih zemalja kroz dva i pol stoljeća opisivalo je iste neobično visoke ljude.
  • Pigafetta je bio očevidac i opisao je susret s mnogo pojedinosti.
  • Charles Clerke, iskusan časnik koji je poslije plovio s Jamesom Cookom, pisao je Kraljevskom društvu o ljudima visokima devet stopa.
  • Na jugu kontinenta doista su živjeli ljudi iznimno visokog rasta, što pokazuju i kasnije fotografije, poput snimke muškarca visokog oko 2,2 metra.

Što kažu kritičari

  • Jedino sačuvano mjerenje štapom, Wallisovo iz 1766., daje najviše dva metra.
  • Službeni opis Byronove plovidbe ne govori o divovima.
  • Pomorci su bili znatno niži od današnjih ljudi, a krzneni ogrtači i jahanje na konjima čine čovjeka većim nego što jest.
  • Priča o divovima koristila je različitim stranama: Buffonovim protivnicima, piscima koji su htjeli prodati knjigu i, prema La Condamineu, Admiralitetu koji je skrivao pravi cilj plovidbe.

Otvorena pitanja

  • Jesu li Pigafetta i Clerke svjesno pretjerivali ili su doista tako procijenili visinu ljudi koje su vidjeli?
  • Kojem su narodu pripadali ljudi koje je Magellan sreo u zaljevu San Julián?

Teorije

  • Patagonci su bili visok narod, a pomorci su njihov rast pretjerano procijenili
  • Priču o divovima pomorci i nakladnici svjesno su napuhali radi slave, prodaje ili prikrivanja ciljeva plovidbe
  • Na jugu Južne Amerike doista je živio narod divova višeg od dva i pol metra

Povezane priče

Za daljnje istraživanje

Izvori