Ehnaton, faraon koji je promijenio vjeru Egipta

Jedan je faraon okrenuo leđa bogovima kojima se Egipat klanjao tisućljećima, sagradio novu prijestolnicu u pustinji i dao se prikazivati izduženog lica i oblih bokova. Nakon njegove smrti nasljednici su mu brisali ime s kamena, a grob u kojem je možda pokopan i danas izaziva raspravu.

Ukratko

  • Ehnaton je vladao Egiptom u 14. st. pr. Kr. i u nekoliko godina štovanje mnogih bogova zamijenio štovanjem jednoga, sunčeva diska Atona, a uz to je sagradio novu prijestolnicu Ahetaton, današnju Amarnu.
  • Na kipovima i reljefima prikazan je neobično: izduženog lica, uskih ramena, oblog trbuha i širokih bokova, što su neki istraživači tumačili kao znak bolesti.
  • Nakon njegove smrti stari bogovi vraćeni su, Amarna je napuštena, a ime mu je brisano s popisa kraljeva.
  • Otvoreno je i dalje čija je mumija iz grobnice KV55 u Dolini kraljeva, je li Ehnatonova vjera bila pravi monoteizam i zašto se dao prikazivati tako neobično.

Egipatski vladar kojeg danas zovemo Ehnaton rođen je kao Amenhotep, sin faraona Amenhotepa III. i kraljice Tije. Na prijestolje je došao oko 1353. pr. Kr. kao Amenhotep IV. i u prvim godinama vladao je kao i njegovi prethodnici, prinoseći žrtve mnogim bogovima. Ono što se dogodilo poslije zabilježeno je u kamenu, ali dobrim dijelom i izbrisano iz njega.

Jedan bog na nebu

Već u drugoj ili trećoj godini vladavine kralj je proslavio jubilarnu svetkovinu na kojoj je žrtve prinosio samo jednom božanstvu, Atonu, sunčevu disku. Aton se nije prikazivao kao čovjek ili životinja, nego kao krug iz kojeg se spuštaju zrake, a svaka zraka završava malom rukom. Te ruke često drže znak života pred licem kralja i kraljice.

Oko pete godine vladavine kralj je promijenio ime u Ehnaton, što se obično prevodi kao "onaj koji je koristan Atonu". Iste godine počela je gradnja nove prijestolnice na istočnoj obali Nila, na pola puta između Tebe i Memfisa, na mjestu gdje nije bilo starijih hramova. Grad je nazvan Ahetaton, "obzorje Atona". Granice mu je kralj obilježio velikim stelama uklesanima u stijene, na kojima obećava da grad neće proširiti izvan njih.

Atonovi hramovi u Amarni nisu imali krov kao stari hramovi, s tamnim svetištem u dnu, nego otvorena dvorišta s mnoštvom žrtvenika pod vedrim nebom. Najpoznatiji tekst nove vjere, Velika himna Atonu, sačuvan je u grobnici dvorjanina Aja u Amarni. U njoj se Aton slavi kao stvoritelj svega živog, od ptica do riba u rijeci, a kralj se predstavlja kao jedini koji ga uistinu poznaje. Ime boga Amona, dotad najmoćnijeg boga Tebe, uklanjano je s natpisa diljem zemlje.

Kralj neobična tijela

Umjetnost iz Ehnatonova vremena odmah se prepoznaje. Kralj je prikazan s dugim, uskim licem, debelim usnama, dugim vratom, uskim ramenima, oblim trbuhom i širokim bokovima. Na reljefima se vidi i ono čega u egipatskoj umjetnosti gotovo nije bilo: kralj ljubi kćer, kraljica Nefertiti drži djecu na krilu, obitelj sjedi zajedno pod Atonovim zrakama, kao na slici uz ovaj članak.

Zbog tih prikaza liječnici i povjesničari stoljeće su nagađali o kraljevu zdravlju. Spominjani su Marfanov sindrom, poremećaji hormona i drugi poremećaji koji mijenjaju građu tijela. Dermatolog Irwin Braverman, egiptolog Donald Redford i liječnik Philip Mackowiak 2009. predložili su da su obitelj mogli pogađati nasljedni višak ženskih hormona i prerano srastanje šavova lubanje. Drugi istraživači smatraju da je riječ o svjesnom umjetničkom izboru: kralj se kao Atonov sin mogao prikazivati kao biće koje u sebi spaja muško i žensko, oca i majku svega živog.

Grad koji je trajao petnaest godina

Ehnaton je umro u sedamnaestoj godini vladavine, oko 1336. pr. Kr. Tko ga je naslijedio, nije sasvim jasno. Nakon kratkih vladavina Smenkhkarea i vladarice Neferneferuaton na prijestolje je došao dječak Tutankaton. On je ubrzo promijenio ime u Tutankamon, vratio stare bogove i dvor premjestio iz Amarne. Grad u pustinji napušten je nakon tek petnaestak godina života.

Kasniji kraljevi, osobito Horemheb, rastavljali su Atonove hramove, a njihove manje kamene blokove ugrađivali u temelje svojih građevina. Ehnatonovo ime ispušteno je s popisa kraljeva, a u kasnijim dokumentima spominje se samo kao "onaj zločinac iz Ahetatona". Paradoksalno, upravo su ti zatrpani blokovi i napušteni grad sačuvali toliko tragova njegova vremena.

Amarna je ponovno postala poznata u 19. stoljeću. Godine 1887. mještani su na njezinu tlu pronašli glinene pločice s klinastim pismom, diplomatska pisma koja su egipatskom dvoru slali kraljevi Babilona, Mitanija i Hetita te vladari gradova u Kanaanu. Godine 1912. njemački arheolog Ludwig Borchardt u kiparskoj radionici pronašao je slavno poprsje kraljice Nefertiti. Britanski arheolog Barry Kemp od 1970-ih vodi sustavno istraživanje grada, njegovih kuća, radionica i groblja običnih ljudi.

Mumija bez imena

Godine 1907. Edward Ayrton, koji je kopao za američkog poslovnog čovjeka Theodorea Davisa, otvorio je u Dolini kraljeva malu grobnicu označenu kao KV55. U njoj je bio pozlaćeni lijes kojem je netko u davnini otrgnuo zlatnu masku s lica i izrezao ime iz natpisa, dijelovi svetišta kraljice Tije, posude za unutarnje organe i četiri magijske opeke, od kojih dvije nose Ehnatonovo ime. U lijesu su bile kosti muškarca.

Od tada se raspravlja čije su. Rani pregledi procjenjivali su da je pokojnik umro mlad, s dvadesetak godina, što bi više odgovaralo Smenkhkareu nego Ehnatonu, koji je vladao sedamnaest godina. Egipatski tim koji je vodio Zahi Hawass objavio je 2010. analizu DNK i snimke kraljevskih mumija. Prema njoj, muškarac iz KV55 sin je Amenhotepa III. i otac Tutankamona, a umro je stariji nego što se mislilo. Autori su ga povezali s Ehnatonom i nisu našli znakove Marfanova sindroma ni drugih bolesti koje bi objasnile neobične prikaze. Dio stručnjaka prihvaća te zaključke, a dio upozorava na nesigurnost analize drevne DNK i procjene starosti, pa ime pokojnika i dalje nije službeno utvrđeno.

Kronologija

  1. Oko 1353. pr. Kr.: Amenhotep IV. dolazi na prijestolje.
  2. Oko 1349. pr. Kr.: Kralj mijenja ime u Ehnaton i počinje gradnju Ahetatona, današnje Amarne.
  3. Oko 1336. pr. Kr.: Ehnaton umire u sedamnaestoj godini vladavine.
  4. Oko 1332. pr. Kr.: Tutankamon vraća stare bogove, a dvor napušta Amarnu.
  5. 1887.: Pronađena su Amarnska pisma.
  6. 6. siječnja 1907.: Edward Ayrton otvara grobnicu KV55 u Dolini kraljeva.
  7. 1912.: Ludwig Borchardt u Amarni pronalazi poprsje Nefertiti.
  8. 2009.: Braverman, Redford i Mackowiak objavljuju medicinsko tumačenje prikaza kraljevske obitelji.
  9. 2010.: Objavljena je analiza DNK i snimke mumija Tutankamonove obitelji.

Ključne osobe

  • Ehnaton: Faraon 18. dinastije koji je uveo štovanje Atona i osnovao Amarnu.
  • Nefertiti: Ehnatonova glavna supruga, prikazivana uz njega u obredima i obiteljskim prizorima.
  • Tutankamon: Kralj koji je vratio stare bogove i napustio Amarnu.
  • Horemheb: Kasniji faraon koji je dao rastaviti Atonove hramove.
  • Edward Ayrton: Britanski arheolog koji je 1907. otvorio grobnicu KV55.
  • Ludwig Borchardt: Njemački arheolog koji je 1912. pronašao poprsje Nefertiti.
  • Barry Kemp: Britanski arheolog koji desetljećima vodi istraživanja Amarne.
  • Zahi Hawass: Egipatski arheolog koji je vodio analizu DNK kraljevskih mumija objavljenu 2010.

Što se zna

  1. Amenhotep IV. promijenio je ime u Ehnaton i u Amarni sagradio novu prijestolnicu posvećenu Atonu.
  2. Za njegove vladavine ime boga Amona uklanjano je s natpisa, a Atonu su podignuti hramovi s otvorenim dvorištima.
  3. Nakon njegove smrti stari kultovi vraćeni su, Amarna je napuštena, a Atonovi hramovi rastavljeni.
  4. Grobnica KV55 sadržavala je preinačeni kraljevski lijes s izbrisanim imenom i magijske opeke s Ehnatonovim imenom.
  5. Analiza DNK iz 2010. muškarca iz KV55 opisuje kao sina Amenhotepa III. i oca Tutankamona.

Otvorena pitanja

  • Je li muškarac iz grobnice KV55 Ehnaton ili netko drugi iz njegove obitelji?
  • Je li Ehnatonova vjera bila pravo vjerovanje u jednoga boga ili štovanje jednog boga uz šutnju o drugima?
  • Prikazuju li kipovi stvarno kraljevo tijelo ili namjerno simbolično stilizirani lik?
  • Tko je točno vladao između Ehnatonove smrti i Tutankamona?

Teorije

  • Ehnaton je iz uvjerenja uveo štovanje jednoga boga, a njegovi neobični prikazi izraz su nove vjere
  • Reforma je bila ponajprije politički potez kojim je kralj oslabio moćno Amonovo svećenstvo u Tebi
  • Kraljevo neobično tijelo na prikazima odraz je stvarne bolesti ili nasljednog poremećaja
  • Vjera, politika i umjetnički stil isprepleli su se, pa se reforma ne može svesti na jedan razlog

Povezane priče

Za daljnje istraživanje

  • Hornung, E. (1999). Akhenaten and the Religion of Light. Cornell University Press.
  • Dodson, A. (2009). Amarna Sunset. American University in Cairo Press.
  • The Amarna Project

Izvori