Omm Sety, Engleskinja iz Abida
Djevojčica iz londonskog predgrađa pala je niz stube, a kad je došla k sebi, tražila je da je "vrate kući". Pola stoljeća kasnije živjela je kraj hrama faraona Setija I. u Abidu, crtala natpise za egiptologe i tvrdila da je u tom hramu već jednom živjela, prije tri tisuće godina.
Ukratko
- Dorothy Eady (1904.–1981.), poznata kao Omm Sety, bila je Engleskinja koja je od 1950-ih do smrti živjela kraj hrama Setija I. u Abidu i radila kao crtačica i čuvarica za egipatsku službu za starine.
- Tvrdila je da se sjeća prošlog života svećenice Bentreshyt u tom hramu i da joj je duh faraona Setija I. dolazio u posjete.
- Egiptolozi koji su je poznavali cijenili su njezino znanje i poštenje, a neki od njezinih iskaza o hramu, poput položaja jednog vrta, potvrđeni su iskapanjima.
- Gotovo sve što se zna o njezinim sjećanjima potječe od nje same, pa se i danas raspravlja je li riječ o reinkarnaciji, golemom znanju stečenom učenjem ili o nečem trećem.
Priča o Omm Sety stoji između dvaju svjetova. S jedne strane to je zapis o ženi koja je desetljećima radila za egipatsku arheologiju, crtala i opisivala natpise te bilježila običaje sela oko Abida. S druge strane to je priča koju je ona sama pričala o sebi, a koju nitko nije mogao provjeriti.
Pad niz stube
Dorothy Louise Eady rođena je 16. siječnja 1904. u Blackheathu, predgrađu Londona. Prema njezinu kasnijem pripovijedanju, s tri je godine pala niz stube i neko vrijeme izgledala kao mrtva. Nakon toga, kako je pričala, često je plakala i tražila da je "vrate kući", a nitko nije znao gdje je to.
Kad su je roditelji odveli u Britanski muzej, u egipatskim dvoranama, prema njezinu pričanju, nije htjela otići, a najviše su je privlačili predmeti povezani s hramom Setija I. Kao djevojka zalazila je u muzej, gdje ju je egiptolog Ernest Wallis Budge poticao da uči hijeroglife.
Priča o Bentreshyt
U mladosti je, prema svojem kasnijem opisu, noću pisala hijeroglifima tekst koji joj je diktiralo biće po imenu Hor-Ra. Iz tih zapisa složila je priču o djevojci Bentreshyt, koja je odgojena kao svećenica u hramu u Abidu. Ondje ju je upoznao faraon Seti I., a njihova zabranjena ljubav, prema toj priči, završila je njezinom smrću. Dorothy Eady vjerovala je da je ona sama ponovno rođena Bentreshyt i da joj se Seti I. vraća kao duh.
Iz Londona u Egipat
Godine 1931. udala se za egipatskog učitelja Emama Abdela Meguida i preselila se u Egipat. Sin su nazvali Sety, a ona je po egipatskom običaju dobila ime Omm Sety, Setijeva majka. Brak se raspao nakon nekoliko godina, a ona je ostala u Egiptu.
Zaposlila se kod egipatskog arheologa Selima Hassana, koji je istraživao groblja oko piramida u Gizi, i postala prva žena zaposlena u egipatskoj Službi za starine. Radila je kao tajnica i crtačica, a poslije i za arheologa Ahmeda Fakhryja u Dahšuru. Abid je prvi put posjetila 1952., a 1956. ondje se i nastanila, u skromnoj kući u selu kraj hrama.
Čuvarica hrama
U Abidu je crtala i opisivala reljefe i natpise, vodila posjetitelje i pomagala egiptolozima. Prema pričama koje su zabilježili njezini suradnici, znala je gdje se u hramu nalaze pojedini prizori i kad su svjetla bila ugašena, a jugozapadno od hrama pokazala je mjesto na kojem je, prema njezinu sjećanju, bio vrt. Iskapanja su ondje poslije, prema tim izvorima, otkrila ostatke vrta. Spominje se i da je pomogla u otkrivanju tunela ispod hrama. Inženjer Hanny El Zeini, koji ju je dobro poznavao, s njom je napisao knjigu o Abidu, objavljenu 1981.
Bilježila je i običaje sela oko Abida i povezivala ih s vjerovanjima starog Egipta. Te njezine bilješke folkloristi i danas smatraju vrijednim zapisom.
Godine 1980. BBC je o njoj snimio dokumentarni film Omm Sety and Her Egypt, prikazan u svibnju 1981. Umrla je u Abidu 21. travnja 1981., u 77. godini. Za sebe je dala izgraditi grobnicu, ali joj vlasti nisu dopustile pokop u njoj, pa je pokopana u neoznačenom grobu u pustinji, izvan koptskog groblja.
Čemu vjerovati
Američki novinar Jonathan Cott 1987. objavio je knjigu o njoj, uz pomoć Hannyja El Zeinija. Egiptolozi koji su je poznavali opisivali su je kao ozbiljnu, poštenu i iznimno upućenu suradnicu. No njezina sjećanja nikad nisu sustavno istražena. Pregled slučaja u enciklopediji britanskog Društva za psihička istraživanja ističe da je tek nekoliko njezinih "sjećanja" neovisno potvrđeno, a navodi i da je astronom Carl Sagan upozorio kako za njezino rano uvjerenje da joj je Egipat dom ne postoji neovisan zapis: sve takve priče potječu od nje same.
Skeptici ističu da je cijeli život učila o starom Egiptu i da je o Abidu znala više od gotovo ikoga, pa se točni podaci mogu objasniti znanjem, a ne sjećanjem. Psiholozi poznaju i pojavu kriptomnezije, kad se zaboravljeno pročitano ili viđeno vrati kao da je vlastito sjećanje. Neki su nagađali da je pad u djetinjstvu ostavio posljedice. Drugi odgovaraju da je vodila discipliniran i stvaralački život i da je ništa nije činilo nesposobnom za posao. Za one koji vjeruju u reinkarnaciju, ona je jedan od najpoznatijih slučajeva.
Kronologija
- 16. siječnja 1904.: Dorothy Eady rođena je u Blackheathu kraj Londona.
- Oko 1907.: Prema njezinu pričanju, pada niz stube i nakon toga traži da je "vrate kući".
- 1931.: Udaje se za Emama Abdela Meguida i seli u Egipat.
- 1930-ih: Radi za Selima Hassana kao prva žena zaposlena u egipatskoj Službi za starine.
- 1952.: Prvi posjet Abidu.
- 1956.: Nastanjuje se u Abidu kraj hrama Setija I.
- 1980.: BBC snima dokumentarni film o njoj, prikazan 1981.
- 21. travnja 1981.: Umire u Abidu.
- 1987.: Jonathan Cott objavljuje knjigu The Search for Omm Sety.
Ključne osobe
- Dorothy Eady: Engleskinja poznata kao Omm Sety, crtačica i čuvarica hrama u Abidu.
- Ernest Wallis Budge: Britanski egiptolog koji ju je kao djevojku poticao da uči hijeroglife.
- Selim Hassan: Egipatski arheolog za kojeg je radila u Gizi.
- Ahmed Fakhry: Egipatski arheolog za kojeg je radila u Dahšuru.
- Hanny El Zeini: Njezin prijatelj i suautor knjige o Abidu.
- Jonathan Cott: Američki novinar, autor knjige o njezinu životu.
Što se zna
- Dorothy Eady rođena je 1904. u Londonu, 1931. preselila se u Egipat i ondje radila za egipatsku Službu za starine.
- Od 1956. do smrti 1981. živjela je u Abidu i radila u hramu Setija I.
- Tvrdila je da je u prošlom životu bila svećenica Bentreshyt i da joj dolazi duh Setija I.
- Njezine bilješke o hramu i o narodnim običajima sela oko Abida objavljene su u knjigama.
- Većina priča o njezinim sjećanjima potječe od nje same, a neovisno je potvrđeno tek nekoliko.
Otvorena pitanja
- Kako je znala položaj vrta i prizora u hramu: iz sjećanja, iz znanja ili iz kombinacije opažanja i sreće?
- Koliko su priče o njezinu djetinjstvu oblikovane kasnijim prepričavanjem?
Teorije
- Dorothy Eady doista se sjećala prošlog života u Abidu
- Bila je iskreno uvjerena u svoju priču, a točni podaci potječu iz golemog znanja stečenog učenjem
- Zaboravljeno pročitano i viđeno vraćalo joj se kao "sjećanje", bez njezine namjere
- Dio iskaza može se objasniti znanjem, a za dio ne postoji dovoljno podataka da bi se išta zaključilo
Povezane priče
Za daljnje istraživanje
- Omm Sety i El Zeini, H. (1981). Abydos: Holy City of Ancient Egypt.
- Omm Sety and Her Egypt (1981). BBC.
Izvori
- Cott, J. (1987). The Search for Omm Sety. Doubleday.
- Wehrstein, K. M. (2018). Dorothy Eady/Omm Sety (reincarnation case). Psi Encyclopedia, Society for Psychical Research.
- Dorothy Eady, Wikipedia