Golem Grad

Na šumovitom otoku usred Prespanskog jezera nitko ne živi, ali ruševine šest crkava i helenističkih kuća podsjećaju da je ondje stajao grad. Danas njime vladaju zmije: biolozi su na dvadesetak hektara otoka procijenili više od dvije tisuće poskoka.

Ukratko

  • Golem Grad (makedonski Голем Град, "veliki grad", zvan i Zmijski otok) je nenastanjen otok od oko 18 do 20 hektara u makedonskom dijelu Prespanskog jezera; uzdiže se oko 30 metara iznad vode.
  • Arheolozi su ondje otkrili slojeve od neolitika do 14. stoljeća: helenističke i rimske kuće, ostatke ranokršćanskih bazilika i crkve iz 14. stoljeća.
  • Otok je danas poznat i po zmijama. Biolozi su 2007.–2018. izračunali da na otoku živi oko 2345 poskoka (130 jedinki po hektaru), a bjelouški su ondje dosezali oko 25 000 odraslih prije nego što im je broj naglo pao.
  • Otok je dio Nacionalnog parka Galičica i strogo je zaštićen.

Do Golem Grada ne vodi cesta. Prema opisu u časopisu Archaeology, do jezera treba proći neravnom cestom, a zatim oko 45 minuta motornim čamcem. Na tako maloj površini nalazi se gotovo sve što se očekuje od staroga grada: zidovi, cisterna, nekropole i crkve. Nitko ondje danas ne stanuje.

Grad na otoku

Otok leži u makedonskom dijelu Prespanskog jezera, blizu granica s Albanijom i Grčkom. Arheolozi su ga istraživali desetljećima. Prema bazi FASTI Online, sustavna iskapanja započela su 1967./68., nastavila su se 1980.–1990. i 1999.–2006., a vodila ih je Vera Bitrakova Grozdanova. Otkriveni su tragovi neolitika, helenističkih i rimskih kuća, groblja iz klasičnog, kasnoantičkog i srednjovjekovnog razdoblja te nakit od bronce, jantara, stakla, srebra i zlata iz 5.–4. stoljeća prije Krista i iz 2.–14. stoljeća.

Naselje je, prema časopisu Archaeology, najviše procvjetalo u 4. stoljeću prije Krista. U grobovima su nađene keramičke posude, oružje i novac koji je kovao makedonski kralj Filip II. (359.–336. pr. Kr.), te zlatni i srebrni nakit sa sunčevim motivima. Na jednoj kući pronađena je crijepna ploča iz 2. stoljeća prije Krista s imenima dvaju obrtnika, Makedonca i Ilira. Bitrakova Grozdanova tumači to riječima da su u antičkom Prespanskom kraju supostojala različita stanovništva.

Šest crkava

Od 5. stoljeća stanovnici su gradili crkve, pa se otok pretvorio u redovničku zajednicu. Archaeology navodi ruševine šest rimskih i bizantskih crkava te cisternu iz 4. stoljeća. U bazi FASTI nabrojene su temelji dviju jednobrodnih ranokršćanskih bazilika, 14. stoljeće crkve svetog Dimitrija i crkve svetog Petra, kojoj su dijelom sačuvane freske u unutrašnjosti. Na južnom zidu izvana nalazi se freska koja prikazuje opsadu Carigrada. Rimska cisterna kasnije je preuređena u crkvu.

Kad i zašto je život na otoku prestao, izvori koje smo mogli provjeriti ne objašnjavaju. U bazi FASTI nalazište je datirano od oko 600. pr. Kr. do oko 1400., a danas je otok šumovit i prazan.

Zmijski otok

Golem Grad ima i nadimak "Zmijski otok" (Snake Island). Biolozi iz Makedonskog ekološkog društva, Biološkog fakulteta u Beogradu i Centra za biološke studije u Chizéu u Francuskoj prate ondje populacije gmazova od 2007. U sažetku iz 2012. navode da su označili više od 1600 Hermannovih kornjača (Testudo hermanni), oko 5000 bjelouški (Natrix tessellata) i oko 350 poskoka (Vipera ammodytes), te da su to prema svemu sudeći među najgušćim populacijama tih vrsta u svijetu.

Dvanaestogodišnja studija poskoka (2007.–2018.) uhvatila je 501 jedinku, a procijenila je 2345 poskoka na otoku, gustoću od 130 jedinki po hektaru, koju autori opisuju kao najveću zabilježenu za vrstu. Najveći uhvaćeni poskok bio je dug 66 cm; autori to povezuju s otočnim patuljastim rastom. Mladi se hrane uglavnom stonogom Scolopendra cingulata i gušterima, a odrasli gušterima i bjelouškama.

Bjelouške su pak u zadnjem desetljeću doživjele nagao pad. Prema objavi Makedonskog ekološkog društva iz lipnja 2025., oko 25 000 odraslih krajem 2000-ih i početkom 2010-ih palo je na nešto više od 5000. Kao vjerojatan uzrok navode ribarske mreže oko otoka u kojima se zmije utapaju, dok je broj poskoka stabilan: kolebao se između 200 i 300 odraslih zadnjih 19 godina. Plan upravljanja Prespanskim jezerom predlaže strogu zonu zaštite u vodi oko otoka.

Studija iz 2012. spominje i da je otok dio Nacionalnog parka Galičica i da je strogo zaštićen. Autori predlažu da bi poslužio kao uzorno mjesto za buduća istraživanja ekologije gmazova i za određivanje državnih mjera zaštite.

Kronologija

  1. 4. st. pr. Kr.: Naselje na otoku najviše napreduje; u grobovima se nalazi novac Filipa II.
  2. 2. st. pr. Kr. – 4. st.: Razdoblje helenističkih i rimskih kuća na otoku.
  3. 5. st.: Počinje gradnja crkava; otok postaje redovnička zajednica.
  4. 14. st.: Gradnja crkava svetog Dimitrija i svetog Petra.
  5. 1967./68.: Počinju sustavna iskapanja.
  6. 1999.–2006.: Posljednja velika iskapanja pod vodstvom Vere Bitrakove Grozdanove.
  7. 2007.: Počinje praćenje populacija gmazova na otoku.
  8. 2025.: Makedonsko ekološko društvo objavljuje da je broj bjelouški pao na nešto više od 5000 odraslih.

Što se zna

  1. Golem Grad ima oko 18 hektara i uzdiže se oko 30 metara iznad jezera.
  2. Na otoku su iskapani tragovi neolitika, helenističkih i rimskih kuća, ranokršćanskih bazilika i crkava iz 14. stoljeća.
  3. Archaeology navodi šest ruševina crkava iz rimskog i bizantskog razdoblja.
  4. Poskoci na otoku su među najgušćim populacijama vrste (oko 130 po hektaru).
  5. Otok je dio Nacionalnog parka Galičica i strogo zaštićen.

Otvorena pitanja

  • Kada i zašto je naselje na otoku napušteno?
  • Zašto se na tako malom otoku gmazovi okupljaju u iznimnoj gustoći?
  • Hoće li se broj bjelouški oporaviti kad se ribolov oko otoka ograniči?

Povezane priče

Za daljnje istraživanje

  • Tomović, L. i sur. (2019). Population characteristics of the nose-horned viper (Vipera ammodytes) on Golem Grad island (North Macedonia). XX European Congress of Herpetology, Program & Abstracts, str. 86.

Izvori