Zaliv kostiju

Na dnu Ohridskog jezera, na dubini od tri do pet metara, stoji šuma od tisuća drvenih stupova. Muzej na vodi pokazuje jedno veliko naselje na platformi, ali novija mjerenja pokazuju da su se na istom mjestu naselja podizala iznova, kroz tisućljeća.

Ukratko

Zaliv kostiju (makedonski Залив на коските) uvala je na istočnoj obali Ohridskog jezera kod poluotoka Gradište; lokalitet pod vodom stručno se zove Ploča Mičov Grad (Плоча Мичов Град).
Ronioci su zabilježili oko 6000 drvenih pilota na dubini od 3 do 5 metara; muzej na obali pokazuje rekonstrukciju naselja na platformi.
Dendrokronološka i radiokarbonska istraživanja iz 2018. i 2019. pokazala su da je tolika gustoća stupova rezultat nekoliko faza gradnje: neolitičke (sredina 5. tisućljeća pr. Kr.) i brončanodobnih (oko 1800., 1400. i 1300. pr. Kr.).
Raspravlja se o tome treba li to mjesto zamišljati kao jedno veliko naselje na platformi ili kao niz uzastopnih naselja.

Prvi dojam o Zaliv kostiju nije kosti, nego lonci. U reportaži Sveučilišta u Bernu o terenskom radu stoji da je nejasno zašto se uvala tako zove, i da bi joj više pristajalo ime "Zaliv lonaca", jer je dno prekriveno debelim slojem brončanodobne keramike. Na dnu uvale stoje piloti, a uz obalu muzej na otvorenom: kolibe od slame i gline na platformi iznad vode.

Pronalazak i prvi pregledi

Prema stranici Muzeja Ohrid, prva podvodna arheološka istraživanja u Makedoniji provedena su upravo na ovom lokalitetu, 1977. Ronioci su kasnije, u kampanjama od 1997. do 2005., zabilježili oko 6000 drvenih pilota na 3 do 5 metara dubine, desetak metara od obale. Muzej procjenjuje da je naselje zauzimalo oko 8500 četvornih metara, 155 metara u smjeru istok-zapad i 55 metara u smjeru sjever-jug.

Muzej opisuje naselje kao platformu na pilotima, povezanu drvenim mostom s kopnom, i datira nalaze u kasno brončano i rano željezno doba. Među nalazima su cijele i razbijene keramičke posude, kameni alati, ulomci životinjskih kostiju i okrugli keramički predmeti s dvije do četiri rupe, za koje se pretpostavlja da su bili dio ribarske opreme. Na stranici muzeja piše i da se naselje pripisuje Brigima, najstarijoj plemenskoj zajednici toga kraja; muzej to iznosi kao pretpostavku. Na obali je izgrađena rekonstrukcija koja se u muzejskom opisu navodi s 24 kolibe, a na ravnoj uzvisini u sklopu muzeja stoji rimska utvrda iz 3. stoljeća.

Što su pokazali stupovi

Istraživanja vodi europski projekt EXPLO, koji su pokrenuli arheolog Albert Hafner i paleoekolog Willy Tinner sa Sveučilišta u Bernu. Hafner je 2019. rekao novinarima da je okosnica projekta visokoprecizno datiranje pilota, a s oko 800 pilota na Ohridskom jezeru tada su već uzeli uzorke. Pri iskopavanju površine 10 sa 10 metara naišli su na neočekivano gustu mrežu: do 14 zašiljenih debala hrasta, četinjača i borovice po četvornom metru. To nije bilo potrebno za nosivost zgrada, pišu, nego su ljudi stalno iznova gradili na istom mjestu; prema prvim procjenama, bilo je više od desetak naselja kroz tisućljeća.

Rad iz 2021. (Hafner i suradnici, u časopisu Journal of Archaeological Science: Reports) to potvrđuje. Kombinacijom dendrokronologije i radiokarbonskog datiranja, uz bajesovsko modeliranje, autori su sidrili "plutajuće" sljedove godova i pokazali da se velika gustoća pilota može pripisati nekoliko građevinskih faza neolitičkih (sredina 5. tisućljeća pr. Kr.) i brončanodobnih (drugo tisućljeće pr. Kr.: 1800., 1400. i 1300. pr. Kr.) naselja. Ispod dna uvale leži i do 1,7 metara debeo kulturni sloj pretežno organskog materijala, koji se nakupio u neolitičkom naselju. Prije tog rada kronologija lokaliteta uglavnom se temeljila na tipologiji keramike.

Jedno naselje ili mnogo

Muzej i istraživači gledaju isti prostor različitim očima. Muzej Ohrid govori o naselju na platformi iz kasnog brončanog i ranog željeznog doba, a Hafner i suradnici o nizu faza koje počinju u neolitiku, a brončanodobne stavljaju u 1800., 1400. i 1300. pr. Kr. Dok se muzejski datum "od 1200. pr. Kr." slaže s najmlađim fazama, rekonstrukcija ne pokazuje da su se naselja na istom mjestu iznova podizala.

Pritom je terenski rad težak. U vodi i bez kisika drvo se savršeno očuva, ali je tvrdo kao kamen: prema reportaži iz Berna, ronioci su za uzorak jednog debla borovice trebali dan i pol i pet boca kisika. Isti tekst bilježi da je švicarska usporedba poučna: ondje je prvo naselje na pilotima nađeno 1854., a najstarija su iz 4300. pr. Kr., dok je ohridski lokalitet znatno stariji.

Što se još ne zna

Izvori koje smo proučili ne opisuju kako su izgledale pojedine kuće ni koliko ih je u kojoj fazi stajalo. Ne objašnjavaju ni zašto su se stanovnici stoljećima vraćali na isto mjesto. Muzejska pretpostavka o Brigima izričito je pretpostavka, a znanstveni radovi koje navodimo o njoj ne govore.

Dokazi za i protiv

Jedno veliko naselje na platformi

U prilog: Muzej Ohrid procjenjuje da je naselje zauzimalo oko 8500 četvornih metara i da je bilo povezano mostom s kopnom.
U prilog: Na lokalitetu su ronioci 1997.–2005. zabilježili oko 6000 pilota.
Protiv: Hafner i suradnici pokazuju da je gustoća pilota posljedica nekoliko faza gradnje kroz tisućljeća.
Protiv: Piloti pripadaju razdoblju od neolitika do kasnog brončanog doba, pa jedna platforma ne može obuhvatiti sve pilote.

Niz uzastopnih naselja

U prilog: Dendrokronologija i radiokarbonsko datiranje iz 2018.–2019. potvrđuju neolitičku fazu i tri brončanodobne faze.
U prilog: Ispod dna leži do 1,7 metara debeo kulturni sloj iz neolitika.
Protiv: Muzej opisuje jedno naselje s mostom i kolibama, a rekonstrukcija nije izvedena iz pojedinačno datiranih pilota.
Protiv: Muzejska stranica ne navodi na čemu se temelji most prema kopnu, a njezina krajnja godina (700. n. e.) ne slaže se s oznakom ranog željeznog doba.

Kronologija

Sredina 5. tisućljeća pr. Kr.: Neolitičko naselje u uvali; nakuplja se kulturni sloj do 1,7 m.
Oko 1800., 1400. i 1300. pr. Kr.: Brončanodobne faze gradnje, prema dendrokronologiji.
1977.: Prva podvodna arheološka istraživanja u Makedoniji na ovom lokalitetu.
1997.–2005.: Kampanje ronilaca bilježe oko 6000 pilota.
2018.–2019.: Podvodni terenski radovi tima iz Berna; uzimaju se uzorci pilota za datiranje.
2021.: Objavljene prve apsolutne kronologije neolitičkih i brončanodobnih naselja na Ohridskom jezeru.

Ključne osobe

Albert Hafner: Profesor prapovijesne arheologije u Bernu, voditelj projekta EXPLO.
Willy Tinner: Paleoekolog sa Sveučilišta u Bernu, suinicijator projekta.

Što se zna

Uvala kod Gradišta ima oko 6000 drvenih pilota na 3 do 5 metara dubine.
Prva podvodna arheološka istraživanja u Makedoniji provedena su ondje 1977.
Piloti pripadaju neolitičkoj fazi iz sredine 5. tisućljeća pr. Kr. i trima brončanodobnim fazama.
Kulturni sloj ispod dna debeo je do 1,7 metara.
Muzej na vodi pokazuje rekonstrukciju brončanodobnog naselja.

Što tvrde zagovornici

Muzej Ohrid tumači lokalitet kao naselje na platformi na pilotima, oko 155 sa 55 metara, povezano drvenim mostom s kopnom.
Prema muzeju, među nalazima su cijele i razbijene posude, kameni alati i okrugli keramički predmeti s rupama, za koje se pretpostavlja da su ribarska oprema.
Muzej datira nalaze u kasno brončano i rano željezno doba i naselje pripisuje, kao pretpostavku, Brigima.
Rekonstrukcija s 24 kolibe na platformi pomaže posjetiteljima da zamisle takvo naselje.

Što kažu kritičari

Istraživači iz Berna nalaze do 14 pilota po četvornom metru i zaključuju da su se naselja na istom mjestu iznova gradila.
Hafner i suradnici 2021. pripisuju pilote nekoliko građevinskih faza, od sredine 5. tisućljeća pr. Kr. do oko 1300. pr. Kr.
Do 2018. kronologija lokaliteta uglavnom se temeljila na tipologiji keramike, a ne na izravnom datiranju drva.
Muzejska stranica kao krajnju godinu navodi 700. n. e., što se ne slaže s njezinom vlastitom oznakom ranog željeznog doba.

Otvorena pitanja

Koliko je kuća stajalo u pojedinoj fazi i kako su izgledale?
Jesu li neolitički i brončanodobni stanovnici bili ista zajednica?
Zašto je uvala dobila ime Zaliv kostiju?

Teorije

Jedno veliko naselje na platformi
Niz uzastopnih naselja na istom mjestu

Povezane priče

Za daljnje istraživanje

Reich, J., Hostettler, M., Ballmer, A. i Hafner, A. (2024). Neolithic and Bronze Age Pile-Dwellings at Lake Ohrid: Underwater Excavations at Ploča Mičov Grad (North Macedonia). U: Prehistoric Wetland Sites of Southern Europe, Natural Science in Archaeology. DOI: 10.1007/978-3-031-52780-7_6.