Praslon iz Gornje Jelenske

Rudari su u rudniku bentonitske gline na južnim padinama Moslavačke gore sredinom 1990-ih izvadili zube, kljove i dijelove lubanje iz doba kad je ondje bila topla, močvarna ravnica. Koliko su ti ostaci stari, izvori ne govore jednako.

Ukratko

  • U rudniku bentonita u Gornjoj Jelenskoj na Moslavačkoj gori pronađeni su ostaci surlaša, među njima zubi, kljove i dijelovi lubanje i kostura.
  • Znanstveni rad iz 1995. u časopisu *Geologia Croatica* spominje ostatke vrste *Dinotherium bavaricum* i datira sedimente u razdoblje od 15,5 do 17 milijuna godina prije danas.
  • Opis hrvatskih marki iz 1997. navodi da su rudari kosti našli 1994.–1996. i da su stare oko 18 milijuna godina.
  • Zato ostaje otvoreno koliko su ostaci stari i kojem rodu pripadaju: izvori navode i *Dinotherium*, i *Prodeinotherium*, i *Gomphotherium*.

Moslavačka gora je, prema Hrvatskoj enciklopediji, izolirana planina između rijeka Česme, Lonje i Ilove, a najviši vrh je Humka (488 m). Izgrađuju je vulkanske, metamorfne i sedimentne stijene, a ima i naftna polja te bentonitnu glinu. Enciklopedija izdvaja i paleontološko nalazište u Gornjoj Jelenskoj iz donjeg miocena, s ostacima praslona i rilaša.

Rudnik gline

Prema opisu marki, rudari su kosti pronašli između 1994. i 1996. u rudniku bentonita. Nalaz uključuje mnogo zubi, kljove te dijelove lubanje i kostura. Izvor ne navodi gdje se nalaze primjerci niti tko ih je istraživao.

Znanstveni rad koji je 1995. u časopisu Geologia Croatica objavio K. Krizmanić palinološki istražuje naslage rudnika u Gornjoj Jelenskoj, gdje su pronađeni ostaci vrste Dinotherium bavaricum. Analiza peludi pokazuje da su sedimenti nastali u kasnom karpatu i ranom badenu, prije otprilike 15,5 do 17 milijuna godina. Klima je bila topla i suptropska, a sediment se taložio u močvari okruženoj livadama i šumovitim obroncima.

Koliko je star

Opis marki navodi starost od oko 18 milijuna godina i donji miocen, prema geološkim i paleontološkim ispitivanjima. Palinološka analiza iz 1995. daje mlađi raspon, 15,5 do 17 milijuna godina. Razlika nije velika, ali pokazuje da se starost ne temelji na istom mjerenju, a nijedan od ova dva izvora ne daje izravan datum kosti.

Koja vrsta

Rad iz 1995. spominje vrstu Dinotherium bavaricum. Opis marki među ostacima iz Gornje Jelenske navodi Prodeinotherium bavaricum i Gomphotherium angustidens, a na jednoj je marki prikazan prapovijesni slon (Gomphotherium angustidens). Izvori ne objašnjavaju razliku u imenima ni je li riječ o više vrsta u istom nalazištu.

Dokazi za i protiv

Ostaci su stari oko 18 milijuna godina

  • U prilog: Opis marki iz 1997. navodi oko 18 milijuna godina i donji miocen, prema geološkim i paleontološkim ispitivanjima.
  • Protiv: Palinološka analiza sedimenta iz istog rudnika (1995.) daje 15,5 do 17 milijuna godina, što je mlađe.

Ostaci su stari 15,5 do 17 milijuna godina

  • U prilog: Palinološka analiza bentonita u Gornjoj Jelenskoj, objavljena u recenziranom časopisu 1995., daje taj raspon.
  • Protiv: Analiza datira sediment, a ne izravno kosti, a opis marki navodi stariji datum.

Kronologija

  1. 1994.–1996.: Rudari pronalaze kosti u rudniku bentonita.
  2. 1995.: Krizmanić objavljuje palinološku analizu bentonita.
  3. 1997.: Marke s praslonom i novskim vodenim puževom (prema opisu marki).

Što se zna

  1. U rudniku bentonita u Gornjoj Jelenskoj pronađeni su ostaci surlaša iz miocena.
  2. Sedimenti su nastali u toploj, suptropskoj močvari.
  3. Procjene starosti kreću se od 15,5 do 18 milijuna godina.

Otvorena pitanja

  • Koliko su točno stari ostaci i koji ih raspon najbolje opisuje?
  • Kojim rodovima pripadaju: *Dinotherium*, *Prodeinotherium* ili *Gomphotherium*?
  • Gdje se čuvaju primjerci i tko ih je opisao?

Teorije

  • Ostaci su stari oko 18 milijuna godina, iz donjeg miocena
  • Ostaci su mlađi, stari 15,5 do 17 milijuna godina
  • U rudniku su ostaci više vrsta surlaša

Povezane priče

Izvori