Hatuša, prijestolnica Hetita

Kako je nekoć moćna prijestolnica Hetitskog Carstva nestala iz političkog središta i ponovno otkrivena tisućljećima poslije?

Ukratko

  • Hatuša je bila prijestolnica Hetitskog Carstva u Anatoliji tijekom drugog tisućljeća pr. Kr.
  • Arheolozi su ondje pronašli monumentalne zidine, vrata, hramove i tisuće glinenih pločica.
  • Grad je napušten oko kraja brončanog doba; razlozi i tijek njegova slabljenja uključuju šire političke promjene.

Prijestolnica u Anatoliji Hatuša se nalazila na središnjoj anatolijskoj visoravni, u današnjoj Turskoj. Bila je političko i vjersko središte Hetitskog Carstva, jedne od velikih sila brončanog doba. Grad se razvijao tijekom drugog tisućljeća pr. Kr., a osobito je važan postao kada je uspostavljena hetitska kraljevska vlast. Njegov položaj, obrambeni sustav i povezanost s okolnim područjima omogućili su mu da postane središte uprave i diplomacije.

Ostaci grada pokazuju da Hatuša nije bila samo kraljevska utvrda. Obuhvaćala je hramove, skladišta, stambene četvrti, monumentalna vrata i složen sustav gradskih zidina. Skulpture lavova i sfingi na vratima svjedoče o umjetničkim i političkim porukama koje su vladari ugrađivali u arhitekturu.

Arhiv na glinenim pločicama Jedan od najvažnijih nalaza Hatuše jest kraljevski arhiv s tisućama glinenih pločica ispisanih klinastim pismom. Tekstovi uključuju ugovore, diplomatsku prepisku, pravne dokumente, molitve, mitove i zapise o obredima. Zahvaljujući njima moguće je rekonstruirati odnose Hetita s Egiptom, Mitannijem, Asirijom i drugim državama.

Među poznatim dokumentima nalazi se ugovor između hetitskog kralja Hatušilija III. i egipatskog faraona Ramzesa II., sklopljen nakon sukoba dviju sila. Takvi tekstovi pokazuju da je brončanodobna diplomacija imala formalne postupke i razrađene političke odnose, premda su se ugovori oslanjali na tadašnje vjerske i kraljevske predodžbe.

Kako je grad napušten? Oko 1200. pr. Kr. mnogi gradovi istočnog Sredozemlja doživjeli su razaranja, migracije i političke preobrazbe u razdoblju koje se često naziva kolapsom kasnog brončanog doba. Hatuša je napuštena i izgubila je ulogu prijestolnice. Nije sigurno da je njezin kraj bio posljedica samo jednog napada ili jedne skupine. Suvremena istraživanja razmatraju kombinaciju političkih kriza, promjena u mrežama trgovine i opskrbe te unutarnjih problema carstva.

Nakon napuštanja, područje nije jednostavno nestalo iz povijesti, ali je grad izgubio nekadašnju važnost. Njegovi ostaci postupno su prekriveni i zaboravljeni u obliku koji je imao kao carska prijestolnica.

Ponovno otkriće Arheološka istraživanja u Boğazköyu počela su krajem 19. stoljeća i otkrila su opseg grada te arhivske pločice. Dešifriranje hetitskog jezika u 20. stoljeću omogućilo je čitanje tekstova i prepoznavanje Hatuše kao središta velikog carstva. Danas je nalazište dio UNESCO-ove svjetske baštine.

Što se zna

  1. Hatuša je bila stvarna prijestolnica Hetita, s monumentalnom arhitekturom i velikim arhivom.
  2. Grad je izgubio važnost i napušten je oko kraja brončanog doba.
  3. Njegovi tekstovi pružaju iznimno vrijedan uvid u diplomaciju, religiju i upravu drevnog Bliskog istoka.

Teorije

  • Dvor i stanovnici napustili su grad prije nego što je spaljen.
  • Grad su razorili neprijatelji, primjerice susjedni Kaškani.
  • Suše, glad i raspad trgovine srušili su cijelo carstvo.

Izvori