Petra

Na kraju uskog klanca u pustinji južnog Jordana iz crvene stijene izranja pročelje visoko gotovo kao zgrada od deset katova. Grad kojem je pripadalo bio je stoljećima zaboravljen izvan svog kraja, dok ga 1812. nije posjetio putnik prerušen u hodočasnika.

Ukratko

  • Petra je grad Nabatejaca, arapskog naroda koji se obogatio trgovinom tamjanom i začinima; njezine grobnice i hramovi isklesani su izravno u pješčenjačke litice južnog Jordana.
  • Grad je cvao u 1. stoljeću, kad je mogao imati dvadesetak tisuća stanovnika, a 106. pripojen je Rimskom Carstvu; potres 363. teško je oštetio zgrade i sustav vodoopskrbe.
  • Prvi Europljanin koji ga je opisao bio je švicarski putnik Johann Ludwig Burckhardt, koji je 1812. ušao u Petru prerušen u hodočasnika.
  • Ni danas se ne zna točno čemu su služile neke od najpoznatijih građevina, a satelitske snimke 2016. otkrile su golemu dotad nepoznatu građevinu na rubu grada.

Petra na grčkom znači "stijena". Sami Nabatejci grad su zvali Raqmu. Leži u kotlini okruženoj liticama crvenog i ružičastog pješčenjaka, na putu kojim su karavane nosile tamjan, smirnu i začine iz južne Arabije prema Sredozemlju. Nabatejci su bili nomadi koji su se obogatili nadzirući te putove i do 4. stoljeća pr. Kr. postali su dovoljno moćni da su im se divili i grčki pisci.

Grad usječen u stijenu

Najpoznatija građevina stoji na kraju Siqa, dugog i uskog klanca kroz koji se i danas ulazi u grad. Arapi je zovu Al-Khazneh, "Riznica", jer su lokalni beduini vjerovali da urna na vrhu pročelja krije faraonovo blago. Urna je izbušena stotinama metaka kojima su je pokušavali razbiti. Pročelje je široko oko 24 i visoko oko 37 metara, s korintskim stupovima i kipovima u grčkom i aleksandrijskom stilu. Najvjerojatnije je nastalo u 1. stoljeću kao grobnica, možda nabatejskog kralja Arete IV., ali to nije potvrđeno nijednim natpisom.

Petra ima stotine takvih pročelja, većinom grobnica, a uz njih kazalište, hramove i ulicu sa stupovima. Najveća građevina, Ad-Deir ili "Samostan", visoka je oko 45 metara. Iza pročelja uglavnom su jednostavne prostorije, pa je unutrašnjost mnogo skromnija od vanjštine.

Voda u pustinji

U Petri gotovo i nema kiše, ali kad padne, klancima se sruše bujice. Nabatejci su ih ukrotili branama, kanalima, glinenim cijevima i stotinama cisterni. Charles Ortloff, koji je proučavao vodovod, pokazao je da je sustav dovodio vodu iz izvora izvan grada i ravnomjerno je raspoređivao po gradu, a brane su štitile Siq od poplava. Zahvaljujući tome grad je mogao imati vrtove i bazene usred pustinje.

Pod rimskom vlašću

Godine 106. Rimljani su pripojili nabatejsko kraljevstvo i od njega stvorili provinciju Arabiju Petreju. Grad je i dalje rastao, ali trgovina se sve više selila na morske putove preko Crvenog mora, a s njom i bogatstvo. Godine 363. snažan potres srušio je mnoge zgrade i oštetio vodovod. Petra je u bizantsko doba bila glavni grad pokrajine i imala je crkve, ali je postupno opustjela. U 12. stoljeću križari su u blizini podigli utvrde, ali su ih ubrzo napustili, a zatim su u kotlini ostali uglavnom beduini.

Hodočasnik s kozom

Švicarac Johann Ludwig Burckhardt putovao je Bliskim istokom kao "šeik Ibrahim", tečno je govorio arapski i odijevao se kao mjesni putnik. Na putu prema Kairu 1812. čuo je za mrtvi grad u planinama, kraj kojega se nalazi grob proroka Arona, Mojsijeva brata. Kako ne bi izazvao sumnju, rekao je vodiču da želi žrtvovati kozu na Aronovu grobu. Prošao je kroz Siq, vidio Riznicu i nekoliko grobnica, ali se nije smio dugo zadržavati niti otvoreno bilježiti. Opis je objavljen 1822., nakon njegove smrti.

Nakon toga su u Petru stizali putnici, slikari i arheolozi. Petra je 1985. upisana na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Iste godine jordanska je vlada beduine iz plemena Bdul, koji su živjeli u špiljama među grobnicama, preselila u novo naselje izvan arheološkog parka.

Ono što još leži pod pijeskom

Iako je Petra jedno od najposjećenijih arheoloških nalazišta na svijetu, velik dio grada nije iskopan. Arheologinja Sarah Parcak i Christopher Tuttle 2016. su na satelitskim snimkama, oko osamsto metara južno od središta, uočili golemu platformu dugu 56 i široku 49 metara, s monumentalnim stubištem i manjom platformom na kojoj je stajala mala zgrada. Građevina je bila na vidiku turistima i istraživačima, ali je nitko nije prepoznao.

Nabatejci su ostavili malo vlastitih tekstova. Uglavnom su to kratki natpisi na grobnicama i hramovima, pa se o njihovim vjerovanjima, vladarima i svakodnevnom životu zna manje nego o drugim narodima tog doba. Pitanje zašto je trgovački grad toliko uložio u pročelja grobnica ostaje bez sigurnog odgovora.

Kronologija

  1. 4. st. pr. Kr.: Nabatejci se spominju kao bogat narod koji nadzire karavanske putove.
  2. 1. st. pr. Kr.: Gradi se Ad-Deir, najveća građevina u Petri.
  3. 1. st.: Nastaje Al-Khazneh; grad doživljava vrhunac.
  4. 106.: Rim pripaja nabatejsko kraljevstvo.
  5. 363.: Potres teško oštećuje grad i vodovod.
  6. 1812.: Johann Ludwig Burckhardt prvi od Europljana opisuje Petru.
  7. 1822.: Objavljen je Burckhardtov putopis.
  8. 1985.: Petra je upisana na UNESCO-ov popis svjetske baštine.
  9. 2007.: Petra je u svjetskom glasanju proglašena jednim od sedam novih svjetskih čuda.
  10. 2016.: Satelitske snimke otkrivaju veliku nepoznatu platformu južno od središta.

Ključne osobe

  • Johann Ludwig Burckhardt: Švicarski putnik koji je 1812. prvi od Europljana opisao Petru.
  • Areta IV.: Nabatejski kralj u čije doba Petra cvate i kojemu se pripisuje grobnica Al-Khazneh.
  • Charles Ortloff: Istraživač koji je proučio nabatejski sustav vodoopskrbe.
  • Sarah Parcak: Američka arheologinja koja je na satelitskim snimkama otkrila nepoznatu građevinu.

Što se zna

  1. Petra je bila glavni grad Nabatejaca, koji su je zvali Raqmu.
  2. Pročelje Al-Khazneha široko je oko 24, a visoko oko 37 metara.
  3. Rim je nabatejsko kraljevstvo pripojio 106. godine.
  4. Potres 363. srušio je mnoge zgrade i oštetio vodovod.
  5. Johann Ludwig Burckhardt posjetio je Petru 1812.
  6. Petra je od 1985. na UNESCO-ovu popisu svjetske baštine.

Otvorena pitanja

  • Čija je grobnica Al-Khazneh i je li uopće bila grobnica?
  • Čemu je služila velika platforma otkrivena 2016.?
  • Zašto je grad opustio: zbog promjene trgovačkih putova, potresa ili nečeg trećeg?
  • Koliko je grada još neiskopano?

Teorije

  • Grad je propao kad se trgovina preselila na morske putove
  • Potres 363. uništio je vodovod i grad se od toga nije oporavio
  • Spoj gubitka trgovine, potresa i političkih promjena kroz nekoliko stoljeća

Povezane priče

Za daljnje istraživanje

Izvori