Karlovačka Zvijezda, grad nacrtan kao šestokraka zvijezda

Grad nije izrastao, nego je nacrtan: 13. srpnja 1579. u poplavnom polju između dviju rijeka počela je gradnja utvrde šestokrake zvijezde s rešetkom ulica. Zašto joj je središnji trg ostao bez veze s bedemom, i danas se pita.

Ukratko

  • Karlovac je osnovan 13. srpnja 1579. kao utvrda za obranu Hrvatske i austrijskih nasljednih zemalja od Osmanlija, u poplavnom području između Kupe i Korane, ispod Dubovca.
  • Naredio ju je nadvojvoda Karlo II. Štajerski, po kojem je grad dobio ime (Carlstadt), a projekt se pripisuje Matiji Gamboni.
  • Utvrda ima plan šesterokrake zvijezde s 24 gotovo pravilna bloka kuća, a Andrej Žmegač smatra je prvom potpuno pravilnom poligonalnom utvrđenom gradom s planskim rasporedom blokova.
  • Žmegač upozorava da se pojam "idealnog grada" ne smije rabiti bez rezervi i da je središnji trg neobično odvojen od bedema i vrata.

Karlovac leži, prema Hrvatskoj enciklopediji, na ušću Kupe, Mrežnice, Korane i Dobre, 56 km jugozapadno od Zagreba. Utvrda je podignuta na ravnici poplavnog područja između Kupe i Korane, ispod Dubovca, srednjovjekovnog grada koji je u trenutku osnutka bio u posjedu obitelji Zrinski. Dubovac je prema enciklopediji bio u posjedu Zrinskih od 1544., a gradnja Karlovca okončala mu je vojno i gospodarsko značenje.

Grad prema nacrtu

Prema Hrvatskoj enciklopediji, naredbu o gradnji dao je nadvojvoda Karlo II. Štajerski, zapovjednik Hrvatske krajine. Grad je po njemu dobio ime, Carlstadt. Enciklopedija projekt pripisuje graditelju Matiji Gamboni i opisuje ga kao talijanski renesansni "idealni grad": šestokraka zvijezda razdijeljena na 24 gotovo pravilna bloka s pravokutnom mrežom ulica. Na glavnom trgu, Zvijezdi, stoje franjevačka crkva Presvetog Trojstva s samostanom (17.–18. st.), vojarna (1783.), palača oružarnice i pravoslavna crkva svetog Nikole (1784.–1786.). Leopold I. dao je 1657. utvrdu temeljito obnoviti i ojačati opkopima.

Obrtnici i trgovci naselili su se u predgrađu ubrzo nakon gradnje. Rudolf II. dao je gradu povlastice 1581., a Ferdinand III. potvrdio ih je 1639. Karlovac je bio sjedište zapovjednika Hrvatske krajine (1579.–1630.) i Karlovačkog generalata (1630.–1787.). Posada je, bilježi enciklopedija, porazila osmanske vojske 1592., 1594., 1598., 1601., 1623., 1627. i 1672.

Što kaže povijest umjetnosti

Andrej Žmegač 1995. u časopisu Peristil uspoređuje Karlovac s drugim planskim renesansnim gradovima, među njima Villefranche-sur-Meuse, Vitry-le-François, Rocroi i Palmanova, i zaključuje da je Karlovac, čini se, prvi potpuno pravilan poligonalni utvrđeni grad s planskim rasporedom blokova. Upozorava da se pojam "idealnog grada" mora rabiti s rezervom jer nijedan primjer, ni Palmanova, nije doista idealan.

Neobično je da središnji trg Karlovca nema izravnu vezu s bedemima ni vratima, što je rijetka iznimka među planskim gradovima i, kaže Žmegač, može odražavati manirističku sklonost. Žmegač razlikuje Karlovac i Nové Zámky (u današnjoj Slovačkoj), koje je izgrađeno nakon 1580.: hrvatska literatura često ih izjednačava, ali je Nové Zámky imao konvencionalniju mrežu, s središtem izravno povezanim s vratima i dvama bastionima.

Dokazi za i protiv

Karlovac je prvi pravilan idealni grad

  • U prilog: Žmegač zaključuje da je Karlovac, čini se, prvi potpuno pravilan poligonalni utvrđeni grad s planskim rasporedom blokova, a Hrvatska enciklopedija ga opisuje kao talijanski renesansni idealni grad.
  • Protiv: Isti autor upozorava da pojam idealnog grada treba rabiti s rezervom jer nijedan primjer, ni Palmanova, nije doista idealan.

Tlocrt je primjer manirizma

  • U prilog: Središnji trg nema izravnu vezu s bastionima ni vratima, što je rijetko među planskim gradovima, a Žmegač to dovodi u vezu s manirističkom sklonošću.
  • Protiv: Žmegač to navodi kao mogućnost ("može odražavati"), bez potvrde u izvorima o samim graditeljima.

Karlovac i Nové Zámky ista su ideja

  • U prilog: Hrvatska literatura, prema Žmegaču, često izjednačava ta dva grada.
  • Protiv: Žmegač pokazuje da je Nové Zámky imao konvencionalniju mrežu s središtem povezanim s vratima i dvama bastionima, pa se ne radi o istom planu.

Kronologija

  1. 1544.: Dubovac prelazi na Zrinske.
  2. 13. srpnja 1579.: Počinje gradnja Karlovca.
  3. 1581.: Rudolf II. daje gradu povlastice.
  4. 1592.: Prva osmanska vojska poražena pred gradom.
  5. 1657.: Leopold I. obnavlja utvrdu i dodaje opkope.
  6. 1777.: Marija Terezija daje Karlovcu status slobodnog kraljevskog grada.
  7. 1787.: Ukinut Karlovački generalat.

Ključne osobe

  • Karlo II. Štajerski: Nadvojvoda koji je naredio gradnju i po kojem grad nosi ime.
  • Matija Gambon: Graditelj kojemu se pripisuje projekt.
  • Andrej Žmegač: Povjesničar umjetnosti koji je istraživao plan utvrde.

Što se zna

  1. Karlovac je osnovan 13. srpnja 1579. kao utvrda između Kupe i Korane.
  2. Plan je šestokraka zvijezda s 24 bloka kuća i pravokutnom mrežom ulica.
  3. Središnji trg Zvijezda nema izravnu vezu s bastionima ni vratima.
  4. Projekt se pripisuje Matiji Gamboni.

Otvorena pitanja

  • Tko je točno projektirao plan i koliko je preuzet iz talijanskih uzora?
  • Zašto je središnji trg odvojen od bedema?
  • Koliko se Karlovac razlikuje od Nové Zámky?

Teorije

  • Karlovac je prvi potpuno pravilan planski utvrđeni grad
  • Neobičan odnos trga i bedema odražava manirističku sklonost
  • Pojam idealnog grada nije prikladan ni za Karlovac

Povezane priče

Izvori