Najstarije drveno kolo na svijetu s Ljubljanskog barja

Arheolog je 2002. u močvari kraj Vrhnike ugledao čudno oblikovan komad drva koji je izgledao kao obična daska. Bilo je to kolo staro oko 5200 godina, među najstarijima na svijetu, s osovinom još u blizini.

Ukratko

  • Kolo s Ljubljanskog barja (slovenski *kolo z osjo z Ljubljanskega barja*) pronađeno je 2002. u naselju na kolcima Stare Gmajne, 20-ak kilometara južno od Ljubljane; radiokarbonska datacija u laboratoriju VERA u Beču dala mu je 5100 do 5350 godina.
  • Izrađeno je od jasena, a osovina od hrasta; izvori navode promjer od oko 72 cm i osovinu dugu oko 124 cm.
  • Smatra se najstarijim sačuvanim drvenim kolom, no pronađeno je u Europi, a ne u Mezopotamiji, pa se otvara pitanje gdje je kotač izumljen.
  • Kolo se čuva i izlaže u Gradskom muzeju Ljubljane, a naselja na kolcima oko Alpa, među njima i ona na Ljubljanskom barju, od 2011. su na UNESCO-ovu popisu svjetske baštine.

Ljubljansko barje močvarna je ravnica južno od glavnog grada, u kojoj su ostaci naselja na kolcima poznati od 1875. Iška, rječica kraj sela Ig, u svome koritu čuva više od tisuću kolaca, a istraživači su rekonstruirali kuće od oko 3,5 sa 7 metara, među kojima su razmaci od dva do tri metra.

Daska u blatu

Kolo je 2002. pronašla skupina Instituta za arheologiju ZRC SAZU pod vodstvom Antona Velušćeka. Prema RTV Sloveniji, arheolog Janez Dirjec zamijetio je neobičan komad drva koji je isprva izgledao kao obična daska. Pri iskapanju pokraj njega otkrivena je i osovina. Zbog vlažnog tla drvo se sačuvalo, ali bi se osušilo i raspalo, pa je brzo poslano u Njemačku na obradu.

Kolo je najvjerojatnije dio dvokotačnih kolica koja se guraju ili vuku. RTV Slovenija navodi da su ih vjerojatno vukli goveda. Sličnih kola ima u Švicarskoj i jugozapadnoj Njemačkoj, ali ovo je veće i starije; slovenia.si navodi da je bar sto godina starije od onih iz Švicarske i južne Njemačke.

Građa

Kolo se sastoji od dvije daske povezane s četiri poprečne prečke; prečke su umetnute u utore izrezane u daskama. Osovina je hrastova, a drvo za kolo izraslo je u blizini naselja, u stablu starom oko 80 godina. Osovina se okretala zajedno s kolom jer je bila učvršćena hrastovim klinovima. Prema slovenia.si, oba su dijela vjerojatno bila nagorena da se zaštite od štetnika.

Izvori se u mjerama razlikuju: Jedan izvor navodi promjer od 72 cm i osovinu od 124 cm, a Slovenia.si polumjer od 70 cm i osovinu od 120 cm. Stoga i veličinu treba uzimati kao približnu.

Što kolo govori o izumu kotača

Može se zaključiti da bi nalaz pokazivao da su se drvena kola mogla pojaviti gotovo istodobno u Mezopotamiji i u Europi, iako su sačuvana kola iz Mezopotamije znatno mlađa. RTV Slovenija ističe da način izrade pokazuje da su graditelji imali više vještine i poznavanja drva nego što su znanstvenici pretpostavljali.

Što to znači za pitanje gdje je kotač izumljen, ne zna se. Moguće je da je izumljen na jednom mjestu i proširio se, a moguće i da je nastao neovisno na više mjesta. Sačuvani nalazi ne mogu to odlučiti jer je drvo iznimno rijetko preživjelo.

Dokazi za i protiv

Neovisni izum u Europi

  • U prilog: Kolo je staro oko 5200 godina i pronađeno je u naselju na kolcima čija je starost jednaka starosti kola.
  • U prilog: Navodi se da je ovo kolo veće i starije od sličnih iz Švicarske i jugozapadne Njemačke.
  • Protiv: Sačuvani nalazi iz Mezopotamije mlađi su, ali to može odražavati slabije očuvanje drva, a ne stvarnu povijest izuma.
  • Protiv: Jedno kolo ne dokazuje neovisan izum; potrebni su dodatni usporedivi nalazi.

Širenje iz drugog središta

  • U prilog: Ističe se da su drvena kola možda nastala gotovo istodobno u Mezopotamiji i Europi, što otvara mogućnost brzog širenja.
  • U prilog: Slična kola postoje u Švicarskoj i jugozapadnoj Njemačkoj, što upućuje na zajedničku tehnologiju u širem prostoru.
  • Protiv: Nijedan sačuvani nalaz ne pokazuje put širenja od Mezopotamije do Alpa.
  • Protiv: Kolo s Ljubljanskog barja najstarije je sačuvano, pa nalaz sam ne pokazuje smjer širenja.

Nije moguće utvrditi

  • U prilog: Drvo se rijetko sačuva, pa je uzorak nalaza vrlo malen.
  • U prilog: Izvori koje smo našli ne navode drugo drveno kolo iste starosti.
  • Protiv: Ljubljansko kolo precizno je datirano radiokarbonski, pa postoje čvrste referentne točke.
  • Protiv: Novi nalazi u močvarama i jezerima mogli bi pomaknuti sliku.

Kronologija

  1. 1875.: Otkriveni su prvi ostaci naselja na kolcima u Ljubljanskom barju.
  2. 2002.: Pronalazak kola i osovine u Stare Gmajne.
  3. 2009.: ZRC SAZU objavljuje monografiju o naselju Stare Gmajne.
  4. 2011.: Naselja na kolcima Ljubljanskog barja na UNESCO-ovu popisu svjetske baštine.
  5. 2013.: Prva javna izložba kola u Gradskom muzeju Ljubljane.

Ključne osobe

  • Anton Velušček: Vođa iskopavanja u Stare Gmajne i urednik monografije.
  • Janez Dirjec: Arheolog koji je zamijetio drvo koje je bilo kolo.

Što se zna

  1. Kolo i osovina pronađeni su 2002. u Ljubljanskom barju, u naselju na kolcima Stare Gmajne.
  2. Radiokarbonska datacija u Beču dala mu je 5100–5350 godina.
  3. Kolo je od jasena, osovina od hrasta, a po izvorima ima promjer od oko 70 cm.
  4. Čuva se u Gradskom muzeju Ljubljane.
  5. Smatra se najstarijim sačuvanim drvenim kolom na svijetu.

Otvorena pitanja

  • Gdje i kada je kotač izumljen?
  • Kakva su kolica nosila ovo kolo i za što su služila?

Teorije

  • Kotač je neovisno izumljen i u Europi
  • Kotač se proširio iz jednog središta, vjerojatno Mezopotamije
  • Sačuvani nalazi ne omogućuju odgovor

Povezane priče

Za daljnje istraživanje

  • Velušček, A. (ur.) (2009). Stare Gmajne Pile-Dwelling Settlement and its Era. Založba ZRC.

Izvori