Lepenski Vir

Prije osam tisuća godina ribari u Đerdapskoj klisuri gradili su kuće istog neobičnog trapeznog tlocrta i u njih postavljali kamene glave s ribljim usnama. Kad je rijeka trebala potopiti njihovo selo, arheolozi su ga cijelog podignuli trideset metara više.

Ukratko

  • Lepenski Vir je prapovijesno naselje na desnoj obali Dunava u Đerdapskoj klisuri u Srbiji, otkriveno 1960. i istraženo između 1965. i 1971. pod vodstvom Dragoslava Srejovića.
  • Naselje je poznato po kućama trapeznog tlocrta s kamenim ognjištima i po velikim skulpturama od riječnih oblutaka, od kojih neke prikazuju lica s ribljim obilježjima.
  • Zbog izgradnje hidroelektrane Đerdap I nalazište je premješteno oko 30 metara više, a mjesto gdje je izvorno stajalo potopljeno je.
  • Nova datiranja pokazala su da su trapezne kuće i skulpture nastale uglavnom između 6300. i 5900. pr. Kr., u doba prvih zemljoradnika na Balkanu, a značenje skulptura i dalje se samo tumači.

Dunav između Srbije i Rumunjske probija se kroz Karpate dugom i uskom klisurom, Đerdapom, poznatom i kao Željezna vrata. Na desnoj obali, na niskoj terasi kraj sela Boljetina, stijene u rijeci stvarale su vrtlog. U uskovitlanoj vodi bilo je mnogo ribe, a po tom vrtlogu, viru, mjesto je dobilo ime Lepenski Vir. Nasuprot, na rumunjskoj obali, uzdiže se stjenoviti vrh Trescovăț.

Selo pred potopom

U šezdesetima su Jugoslavija i Rumunjska počele graditi veliku branu i hidroelektranu Đerdap I. Jezero iza brane trebalo je potopiti obje obale klisure, pa je Arheološki institut u Beogradu organizirao pregled terena prije nego što voda naraste. Godine 1960. arheolog Obrad Kujović na zemljištu jednog mještanina pronašao je mnogo ulomaka keramike i zaključio da je riječ o naselju starčevačke kulture, iz mlađeg kamenog doba.

Arheolog Dragoslav Srejović s Beogradskog sveučilišta počeo je kopati 1965., sa Zagorkom Leticom. Probno istraživanje preraslo je u zaštitno, a zatim u sustavno. Ispod sloja starčevačke kulture pojavili su se ostaci starijeg naselja, kakvo nitko dotad nije vidio. Godine 1967. pronađene su prve velike kamene skulpture, a otkriće je objavljeno javnosti 16. kolovoza te godine.

Kuće u obliku isječka

Lepenski Vir nije bio skup koliba bez reda. Kuće su bile poredane lepezasto prema rijeci, a sve su imale isti tlocrt: trapez nalik na isječak kruga. Podovi su bili od čvrste, crvenkaste vapnene žbuke. U sredini svake kuće bilo je izduženo ognjište obrubljeno kamenim blokovima, a uz njega kameni žrtvenici i skulpture. Kuće su sve bile okrenute prema rijeci, tako da su u sredini naselja tvorile slobodan prostor. Nekoliko je mrtvih pokopano ispod podova, iza ognjišta.

Skulpture su isklesane od velikih oblutaka pješčenjaka iz rijeke. Neke su apstraktne, s urezanim vijugama, a neke prikazuju lica: izbočene obrve, širok nos i velika usta povijena prema dolje, koja podsjećaju na riblja. Srejović ih je nazvao prvom monumentalnom skulpturom Europe. Istraživači su nekima dali imena prema onome što su u njima vidjeli, od praroditelja do vodenih bića.

Premještanje

Iskopavanja su trajala do 1971. Tada je cijelo nalazište, kuće s podovima, ognjištima i skulpturama, rastavljeno i ponovno sastavljeno na višoj terasi, oko 30 metara iznad izvornog položaja. Kad je brana dovršena, Dunav je porastao i potopio mjesto na kojem je selo stajalo tisućama godina. Nad premještenim nalazištem danas je zaštitna konstrukcija, a uz nju je 2011. otvoren posjetiteljski centar s muzejom. Okolica je dio Nacionalnog parka Đerdap.

Lovci ili prvi zemljoradnici

Srejović je Lepenski Vir smatrao naseljem mezolitičkih lovaca, ribara i sakupljača, čija je složena kultura s kućama i skulpturama nastala prije dolaska poljoprivrede. Prve radiokarbonske analize, međutim, davale su datume koji su se poklapali s ranim neolitičkim naseljima na Balkanu. Mnogi su ih istraživači odbacivali kao nepouzdane, među ostalim zato što kosti ljudi koji su jeli mnogo ribe mogu dati prestare radiokarbonske datume.

Arheolog Dušan Borić ponovno je proučio Srejovićevu dokumentaciju i 2002. predložio drukčiji redoslijed slojeva. Kasnija serija datiranja životinjskih kostiju, koju je objavio s Vesnom Dimitrijević, pokazala je da su ljudi na tom mjestu boravili već oko 9400. pr. Kr., ali da trapezne kuće pripadaju razdoblju od oko 6300. ili 6200. do 5900. pr. Kr. Većina je napuštena oko 5900. pr. Kr., a nakon toga u naselje stižu domaće životinje i način života mlađeg kamenog doba.

Najpoznatiji izraz kulture Lepenskog Vira tako je nastao upravo u vrijeme kad su na Balkan stizali prvi zemljoradnici iz Anatolije. Genetska analiza objavljena 2018. u časopisu Nature pokazala je da su u Đerdapu u to doba živjeli i potomci starih europskih lovaca i doseljeni zemljoradnici, te da su se miješali.

Kronologija

  1. Oko 9400. pr. Kr.: Prema novim datiranjima, ljudi prvi put borave na terasi Lepenskog Vira.
  2. Oko 6300.–5900. pr. Kr.: Razdoblje kuća trapeznog tlocrta i velikih kamenih skulptura.
  3. Oko 5900. pr. Kr.: Većina trapeznih kuća je napuštena; u naselje stiže neolitički način života.
  4. 1960.: Obrad Kujović pronalazi nalazište tijekom pregleda terena prije gradnje brane.
  5. 1965.: Dragoslav Srejović započinje iskopavanje.
  6. 16. kolovoza 1967.: Javnosti je objavljeno otkriće prvih skulptura.
  7. 1971.: Završava iskopavanje; nalazište je premješteno oko 30 metara više.
  8. 2002.: Dušan Borić predlaže novo tumačenje redoslijeda slojeva.
  9. 2011.: Otvoren je posjetiteljski centar na premještenom nalazištu.
  10. 2018.: U časopisu Nature objavljena je genetska povijest jugoistočne Europe s uzorcima iz Đerdapa.

Ključne osobe

  • Dragoslav Srejović: Srpski arheolog koji je vodio istraživanje Lepenskog Vira i definirao njegovu kulturu.
  • Obrad Kujović: Arheolog koji je 1960. pronašao nalazište.
  • Zagorka Letica: Arheologinja koja je sa Srejovićem započela iskopavanje.
  • Dušan Borić: Arheolog koji je novim datiranjima preispitao redoslijed slojeva nalazišta.
  • Vesna Dimitrijević: Arheozoologinja, suautorica datiranja životinjskih kostiju iz Lepenskog Vira.

Što se zna

  1. Nalazište je pronađeno 1960., a sustavno ga je istražio Dragoslav Srejović od 1965. do 1971.
  2. Kuće su imale trapezni tlocrt, podove od vapnene žbuke i ognjišta obrubljena kamenom, uz koja su stajale skulpture od riječnih oblutaka.
  3. Zbog hidroelektrane Đerdap I nalazište je premješteno oko 30 metara više, a izvorni položaj je potopljen.
  4. Datiranja životinjskih kostiju smještaju trapezne kuće u razdoblje od oko 6300. ili 6200. do 5900. pr. Kr.
  5. Genetska istraživanja pokazuju miješanje lovaca sakupljača i doseljenih zemljoradnika u Đerdapu.

Otvorena pitanja

  • Koga ili što prikazuju skulpture s ribljim licima?
  • Zašto su sve kuće građene po istom trapeznom tlocrtu?
  • Je li složena kultura Lepenskog Vira nastala prije dodira sa zemljoradnicima ili zbog njega?
  • Je li vrh Trescovăț na suprotnoj obali imao ulogu u rasporedu i obredima naselja?

Teorije

  • Lepenski Vir je izvorna kultura lovaca i ribara koja se razvila prije dolaska poljoprivrede
  • Kuće i skulpture nastale su u doba dodira mjesnih lovaca i doseljenih zemljoradnika
  • Lepenski Vir je bio ponajprije obredno i grobno mjesto, a ne obično naselje

Povezane priče

Za daljnje istraživanje

Izvori