Vaška situla i figure sa šest prstiju
Brončana posuda iz starijeg željeznog doba, ukrašena tri reda figura, jedna je od najpoznatijih slovenskih starina. Kad ju je 2017. kustosica ponovno crtala, uočila je da dio likova ima šest prstiju, a ovan koji se žrtvuje dobio je novi izgled.
Ukratko
- Vaška situla (Vače situla, situla z Vač) brončana je posuda iz starijeg željeznog doba, kojoj je plašt sastavljen od dva dijela; čuva se u Narodnom muzeju Slovenije pod inventarnim brojem P 581.
- Pripada tzv. situlskoj umjetnosti dolenjske halštatske skupine: figure su izvedene tolčenjem u plitkom reljefu.
- Arheološki vestnik objavio je 2020. nove crteže Ide Murgelj, kojima su ispravljene brojne pojedinosti, među ostalim ovan kao žrtvena životinja i figure sa šest prstiju.
- Što točno prizori prikazuju, i zašto je šest prstiju, ostaje predmet tumačenja.
Situle su brončane posude u obliku vjedra. Vaška je među najpoznatijima: njezin je plašt bogato ukrašen figurama ljudi, konja, ptica i zvijeri. Murgelj upozorava da je crtanje takvih predmeta poseban izazov, jer nije problematična samo bogata figuralika, nego i prikaz načina izrade.
Kako je nastala
Murgelj opisuje tehniku: figure su izvedene plitkim reljefom. Željeznodobni majstori najvjerojatnije su postupali kao i današnji torevti: crtež su nacrtali na brončanoj pločevini, zagrijali je i položili na vosak, a zatim je malim čekićima i raznim dlijetima utuckali figure tako da je nastao plitak reljef. Zatim su pločevinu ponovno zagrijali i položili je naopako na vosak, pa su finim dlijetima tolčenjem obrubili sve figure i dodali pojedinosti: oči, obraze, kopita. Zato su obrisi figura na situli isprekidani, što je posljedica tolčenja uskim dlijetom.
Crteži kroz stoljeće i pol
Situla je crtana više puta. Prvi poznati crtež nepoznatog autora objavio je 1883. F. von Hochstetter, preuzet iz publikacije Dežmana iz iste godine. Posljednji prije suvremenog izradio je 1953. France Stare u sklopu disertacije, a objavljen je 1955. Povod za novo crtanje bile su nedostatci na Staretovu crtežu, koje je upozorio i amater Vladimir Stres, te postavljanje stalne izložbe o željeznom dobu u Sloveniji i kataloga Železnodobne zgodbe iz stičišča svetov (2018.). Murgelj je 2017. pregledala svaku figuru zasebno, pomoću ranijih crteža, fotografija i 3D-skena, i usporedila s izvornikom.
Šest prstiju
Najneobičnija je pojedinost da ljudske figure koje nešto drže u ruci imaju po šest prstiju. Iznimke su prva žena slijeva u drugom frizu i muškarac koji toči piće: on na lijevoj ruci ima šest, a na desnoj, kojom drži posudu, pet. U većini slučajeva pet je prstiju prikazano sprijeda, a naglašen palac, nerazmjerno veći od ostalih, iza predmeta koji drže.
Murgelj navodi da se polidaktilija, to jest prirođeni veći broj prstiju, na Bliskom istoku javlja u prikazima još od neolitika. Asirski svećenici smatrali su višak prstiju na lijevoj ruci znakom dobra, a na desnoj znakom zla; ljudima s više prstiju pripisivale su se nadnaravne ili posebne moći. Na brončanim kotlovima, najvjerojatnije izrađenima u Urartuu u 9. i 8. stoljeću pr. Kr., sirene su više puta prikazane sa šest prstiju, što upućuje na njihovu božansku narav. Takvi su kotlovi izvoženi u Grčku i Etruriju, odakle bi ideja mogla stići do naših krajeva. Murgelj ne tvrdi da je to dokazano.
Ovan, svirala i mjehurići
Najviše se promijenio prikaz ovna, žrtvene životinje na kraju drugog friza, pred kojim ide dostojanstvenik sa sjekirom. Na situlskim prizorima ovan uvijek ima ulogu žrtvene životinje, a Murgelj to povezuje s mezopotamskim obredima na Novu godinu, u kojima su svećenici žrtvovali ovnove da otjeraju zle duhove. Dolenjski nalazi stakla u obliku ovnovih glavica upućuju na lokalnu proizvodnju, a ističe da se snaga ovna odražava i u kostimu kurenta od ovčje kože, što podupire tezu da današnji pustni običaji čuvaju ostatke iz halštatskog doba. Uz to, broj mjehurića koji izlaze iz žrtvenog kotla promijenjen je s pet na devet, a panova svirala koju svira dostojanstvenik na prijestolju ima, čini se, pet cijevi u gornjem i šest u donjem dijelu, što je vjerojatno nepreciznost majstora ili njegov ispravak.
Dokazi za i protiv
Šest prstiju ima simboličko značenje
- U prilog: Polidaktilija se u bliskoistočnim prikazima povezuje s nadnaravnim moćima, a na urartskim kotlovima sirene s više prstiju upućuju na božansku narav.
- U prilog: Takvi su kotlovi izvoženi u Grčku i Etruriju, što otvara mogućnost prijenosa ideje.
- Protiv: Murgelj ne navodi neposrednu vezu između situle iz Vača i urartskih kotlova.
- Protiv: Samo jedan dio figura ima šest prstiju, pa nije jasno zašto baš te.
Šesti prst je naglašen palac
- U prilog: U većini slučajeva pet je prstiju prikazano sprijeda, a palac je veći i prikazan iza predmeta.
- U prilog: Murgelj izričito bilježi da je palac nerazmjerno veći od ostalih prstiju i da stoji iza predmeta koji figura drži.
- Protiv: Isti autor ne isključuje simboličko značenje.
- Protiv: Isti rad navodi bliskoistočne primjere u kojima šest prstiju ima izričito simboličko značenje.
Kronologija
- 1883.: Objavljen prvi crtež situle (Hochstetter prema Dežmanu).
- 1953.–1955.: France Stare izrađuje i objavljuje crtež.
- 2017.: Ida Murgelj izrađuje novi crtež.
- 2018.: Katalog *Železnodobne zgodbe iz stičišča svetov* i stalna izložba.
- 2020.: Arheološki vestnik objavljuje Murgeljine crteže.
Ključne osobe
- Ida Murgelj: Kustosica Narodnog muzeja Slovenije, autorica novih crteža.
- France Stare: Arheolog, autor crteža iz 1953.
- Vladimir Stres: Amater koji je uočio pogreške na ranijem crtežu.
Što se zna
- Situla ima plašt od dva dijela i čuva se u Narodnom muzeju Slovenije.
- Rađena je tolčenjem u plitkom reljefu.
- Ljudske figure koje nešto drže imaju po šest prstiju.
- Ovan je žrtvena životinja, a pojedinosti su ispravljene 2017.
Otvorena pitanja
- Zašto neke figure imaju šest prstiju?
- Što točno prikazuju prizori na tri friza?
- Koliko su obredi s ovnom povezani s kasnijim pustnim običajima?
Teorije
- Šest prstiju ima simbolično, bliskoistočno značenje
- Šesti je prst prikaz naglašenog palca iza predmeta