Što su stari narodi znali, a mi smo zaboravili. Područje: Drevni svjetovi.
Antikiterski mehanizam: U olupini rimskog doba kod malog grčkog otoka ronioci su pronašli grudu korodirane bronce. Unutra su bili zupčanici naprave koja je pokazivala položaj Sunca i Mjeseca i predviđala pomrčine, a ništa slične složenosti nije poznato još više od tisuću godina.
Damaščanski čelik: Oštrice od damaščanskog čelika prepoznaju se po šari nalik na valovitu vodu, koja nije nanesena na površinu nego prožima cijeli metal. Kovači Bliskog istoka izrađivali su ih stoljećima, a onda je, negdje u 18. stoljeću, nestalo i znanje kako se to radi.
Karta Pirija Reisa: Osmanski admiral nacrtao je 1513. na koži gazele kartu Atlantika i napisao da se poslužio i kartom Kristofora Kolumba. Četiri i pol stoljeća kasnije neki su na njezinu donjem rubu prepoznali obalu Antarktike bez leda.
Linije u Nazci: U pustinji na jugu Perua nalaze se stotine golemih linija i likova životinja, toliko velikih da se cijeli vide tek iz zraka. Napravljeni su prije dvije tisuće godina, a zašto, i dalje se raspravlja.
Rimski beton: Kupola Panteona stoji gotovo dvije tisuće godina bez ijedne željezne šipke, a rimski lukobrani već toliko dugo leže u morskoj vodi koja suvremeni beton razara za nekoliko desetljeća. Tek su u posljednjih petnaestak godina laboratoriji počeli otkrivati zašto.
Sveti Križ u Ninu, crkva koja broji svjetlo: Tlocrt male bijele crkve u Ninu nije pravilan: zidovi su nakošeni, a apside nejednake. Povjesničar umjetnosti Mladen Pejaković tvrdio je da to nisu pogreške graditelja, nego da je cijela građevina zamišljena kao sat i kalendar od sunčeva svjetla.
Vučedolski Orion: Na oštećenoj posudi staroj gotovo pet tisuća godina, iskopanoj 1978. u središtu Vinkovaca, nižu se kvadratići sa Suncem, zvijezdama i valovitim crtama. Arheolog Aleksandar Durman u njima je pročitao najstariji europski kalendar.
Zmajeve kosti: Godine 1335. kraj Klagenfurta iskopana je golema lubanja i proglašena glavom zmaja. Kipar ju je dva i pol stoljeća poslije uzeo za uzor, a tek je 1840. utvrđeno da je pripadala vunastom nosorogu iz ledenog doba.