Kuklica

Iznad sela kraj Kratova stoji više od stotinu četrdeset kamenih stupova koje mještani zovu "veselom svadbom". Predaja kaže da su to okamenjeni svatovi, geolozi da ih je izvajala kiša, a o njihovoj starosti stručnjaci i dalje ne govore istim brojem.

Ukratko

  • Kuklica (makedonski Куклица) je selo u općini Kratovo u sjeveroistočnoj Sjevernoj Makedoniji, poznato po zemljanim piramidama koje se zovu "kamene lutke" (kukli).
  • Zračno snimanje 2024. izbrojilo je više od 140 piramida, visokih od 1 do 2 metra, a na najvišem mjestu do 30 metara; lokalitet je od 2008. zaštićen kao spomenik prirode.
  • Prema predaji, stupovi su okamenjeni svatovi, pa se mjesto zove "Vesela svadba"; geolozi ih objašnjavaju kišnom erozijom vulkanskih stijena.
  • Brojka koja se često ponavlja, da su stupovi stari 10 milijuna godina, prema geomorfologu Ivici Milevskom ne stoji: njegov je izračun najviše 20 000 godina.

Kratovo leži u starom vulkanskom kraju, među stijenama od andezita i tufa. Nekoliko kilometara od grada, iznad doline rijeke Krive, u padinu su zabodeni stupovi koji izdaleka izgledaju kao ljudi: neki ravni i uski, neki zdepasti, mnogi s kamenom kapom koja liči na glavu. Na makedonskom su to "kukli", lutke, a po njima se zove i selo. Mještani lokalitet zovu i Veselom svadbom.

Svadba koja je stala

Predaja ima više inačica. Najčešće se pripovijeda da je u selu živio mladi zidar koji nije znao koju od dviju djevojaka voli. Jedna je bila bogata i ponosna, druga siromašna, ali iskrena. Umjesto da bira, dogovorio je vjenčanje s jednom ujutro, a s drugom poslije podne, nadajući se da prijevara neće izaći na vidjelo. Siromašna djevojka vidjela je svatove i prepoznala svojeg dragog kraj druge nevjeste te izgovorila kletvu: mladoženja, nevjesta, kumovi i svatovi, pa i ona sama, ostali su zauvijek okamenjeni u trenutku veselja. Zato se mjesto zove Veselom svadbom, a negdje i Kamenom svadbom.

Tu inačicu 2026. prepričava i makedonski portal Panoptikum. U izvorima navedenima uz članak nema podatka kada je predaja prvi put zapisana, pa je valja čitati kao živu usmenu predaju, a ne kao dokumentirani tekst.

Što kaže znanost

Prva podrobna istraživanja lokaliteta proveo je geomorfolog Ivica Milevski između 1995. i 1998., a rezultate je 2000. objavio u radu o zemljanim piramidama u Kuklici. Prema članku na portalu Doma, koji sažima njegov rad, to je oko 150 pojedinačnih "kukli" u vulkanskim stijenama, visokih od 4 do 10 metara, nastalih kišnom erozijom i raspadanjem stijene: čvršći dijelovi ili oni zaštićeni tvrdim blokom ostajali su kao stupovi dok je okolna rahla stijena otjecala. Isto je načelo kao u Đavoljoj varoši u južnoj Srbiji: kamen na vrhu štiti stup ispod sebe poput kišobrana.

Taj se postanak može i prikazati: Pane Perunovski 2023. je na skupu Europske unije geoznanosti (EGU) u Beču opisao školski model. U loncu je pijesak s ugrađenim kamenjem, dno se otvori, a iz boce "pada kiša". Pijesak se ispere, kamenje ostane, a krajolik izgleda poput Kuklice.

Nesuglasica je u starosti. U turističkim tekstovima često stoji da je kamenje staro 10 milijuna godina. Prema članku objavljenom na portalu Doma 2019., Milevski je izračunao da utvrđena starost oblika nije veća od 20 000 godina, a podatke o deset milijuna godina naziva pogrešnima i proizvoljnima. Treba razlikovati dvije stvari: stijene u kojima su stupovi izrezbareni vulkanskog su podrijetla i starije, a oblici koje danas vidimo mlađi su od njih.

Stupovi koji se i dalje mijenjaju

Isti članak iz 2019. navodi da proces nije završen: stupovi se i dalje oblikuju i raspadaju. Prema izračunima na koje se poziva, skupina koju zovu Veselom svadbom mogla bi postojati još 500 do 700 godina, ali bi neprikladni zahvati taj rok skratili dvostruko ili trostruko, a prolazak više od stotinu posjetitelja po nagnutom tufu ubrzava raspadanje površinskog sloja. Autor tada bilježi da oko staze nema fizičke ograde i da čuvarska služba koju predviđa zakon nije počela raditi na terenu.

Novije istraživanje objavili su 2024. Milevski, Bojana Aleksova i Slavoljub Dragićević u časopisu Heritage. Lokalitet su snimili jeftinom bespilotnom letjelicom, izbrojili više od 140 piramida, izradili trodimenzionalni model najznačajnijih i izračunali da je lokalitet vrlo osjetljiv na eroziju i bujične poplave. Autori navode da je nakon proglašenja spomenikom prirode 2008. porastao broj posjetitelja, a time i opasnost od propadanja, pa je cilj snimanja praćenje promjena.

Što ostaje nepoznato

Nastanak stupova znanost objašnjava, a ostaje pitanje starosti pojedinih oblika i vrijeme u kojem će nestati. Zato je Kuklica primjer mjesta na kojem se predaja, turistički tekst i znanstveni izračun miješaju u jednu priču, a svaka kiša mijenja stupove.

Dokazi za i protiv

Kiša i erozija vulkanskih stijena

  • U prilog: Milevski, Aleksova i Dragićević 2024. izbrojili su više od 140 piramida i izračunali da je lokalitet vrlo osjetljiv na eroziju i bujične poplave, što odgovara tumačenju da kiša i dalje oblikuje stupove.
  • U prilog: Prema Milevskom, "kukli" su nastale kišnom erozijom i raspadanjem stijene, pri čemu su čvršći dijelovi ili oni zaštićeni tvrdim blokom ostali kao nerazorena uzvišenja.
  • Protiv: Znanstveni radovi koje navodimo ne datiraju pojedine stupove izravno, pa se brzina njihova nastanka procjenjuje, a ne mjeri.
  • Protiv: Dio izvora vulkanske stijene u kojima su oblici nastali opisuje različito, a točna petrografska klasifikacija nije u svim tekstovima navedena.

Stari milijunima godina

  • U prilog: Stijene u kojima su stupovi nastali vulkanskog su podrijetla i znatno starije od današnjih oblika.
  • U prilog: Turistički tekstovi godinama ponavljaju brojku od 10 milijuna godina.
  • Protiv: Milevski procjenjuje da starost današnjih oblika nije veća od 20 000 godina i da je brojka od deset milijuna godina pogrešna.
  • Protiv: Stupovi se stalno mijenjaju i urušavaju, pa pojedinačni oblici ne mogu trajati milijunima godina.

Okamenjeni svatovi

  • U prilog: Predaja je živa, mještani lokalitet zovu Vesela svadba, a postoji više inačica priče o dvjema nevjestama.
  • U prilog: Stupovi s kamenom "glavom" doista izgledaju kao okupljena družina.
  • Protiv: Geološki nastanak stupova objašnjen je erozijom i ne traži izvanredan uzrok.
  • Protiv: Nije poznato kada je predaja prvi put zapisana, pa se ne može provjeriti je li starija od turizma.

Kronologija

  1. 1995.–1998.: Ivica Milevski provodi prva podrobna istraživanja lokaliteta.
  2. 2000.: Milevski objavljuje rad o zemljanim piramidama u Kuklici-Kratovsko.
  3. 2008.: Lokalitet je proglašen spomenikom prirode (treća kategorija zaštite).
  4. 2019.: Milevski upozorava na pritisak turista i izostanak zaštite na terenu.
  5. 2023.: Makedonski srednjoškolci na skupu EGU predstavljaju model nastanka stupova.
  6. 2024.: Objavljen je zračni pregled lokaliteta: izbrojeno više od 140 piramida.

Ključne osobe

  • Ivica Milevski: Makedonski geomorfolog, autor prvih podrobnih istraživanja Kuklice i procjene da su oblici stari najviše 20 000 godina.
  • Bojana Aleksova: Koautorica zračnog pregleda lokaliteta iz 2024.
  • Slavoljub Dragićević: Koautor zračnog pregleda lokaliteta iz 2024.
  • Pane Perunovski: Autor modela nastanka kamenih lutaka predstavljenog na skupu EGU 2023.

Što se zna

  1. Kuklica je selo u općini Kratovo; kamene lutke zovu se kukli, a lokalitet Vesela svadba.
  2. U lokalitetu je izbrojeno više od 140 zemljanih piramida visokih od 1 do 2 metra do 30 metara.
  3. Piramide su nastale erozijom vulkanskih stijena, a oblikovanje se nastavlja i danas.
  4. Lokalitet je 2008. proglašen spomenikom prirode.
  5. Prema Milevskom, današnji oblici nisu stariji od 20 000 godina.

Otvorena pitanja

  • Koliko su točno stari pojedini stupovi i koliko je brz njihov nastanak i nestanak?
  • Koliko dugo će lokalitet izdržati pritisak posjetitelja i bujica?
  • Kada je predaja o okamenjenim svatovima prvi put zapisana?

Teorije

  • Kiša i erozija vulkanskih stijena
  • Stari milijunima godina
  • Okamenjeni svatovi

Povezane priče

Za daljnje istraživanje

  • Milevski, I. (2000). Zemjeni piramidi vo Kuklica-Kratovsko (makedonski). Prema Doma (2019).

Izvori