Lonjsko polje, poplavna ravnica koja se svake godine vraća u more

Svakog proljeća i jeseni Sava izlije i preplavi livade, šume i putove, a ptice, ribe i seoske kuće drvenih zidova to preživljavaju stoljećima. Čak ni popisi vrsta ptica ne slažu se koliko ih tu ima.

Ukratko

  • Lonjsko polje je poplavno područje od oko 1200 km² uz Savu, između Moslavačke gore, ceste Jasenovac–Novska i Črneca; od 1990. zaštićeno je zajedno s Mokrim poljem kao park prirode na 506,5 km².
  • Kad Sava u proljeće i jesen naraste, livade su poplavljene 30 do 100 dana, a poplava može pokriti i do 70 % područja.
  • Rijeke Lonja, Česma, Ilova i Pakra protječu kroz područje, a hrastove šume lužnjaka i pašnjaci hrane stotine vrsta ptica.
  • Izvori ne slažu se o broju vrsta ptica i gnijezdarica: Hrvatska enciklopedija navodi 239 vrsta, od toga 130 gnijezdarica, a park prirode 250 vrsta i 134 do 138 gnijezdarica.

Posavina je, prema Hrvatskoj enciklopediji, nizina uz srednji i donji tok Save, široka približno 10 000 km² i duga oko 400 km. Zbog čestih poplava i veće vlažnosti ondje je raširena hrastova šuma, a Lonjsko polje samo je jedan njezin dio.

Poplava kao pravilo

Hrvatska enciklopedija opisuje Lonjsko polje kao poplavno područje dugo oko 80 km i široko do 15 km. Veći dio nalazi se u Sisačko-moslavačkoj županiji, a manji jugoistočni dio u Brodsko-posavskoj. Kad Sava u proljeće i jesen naraste, zemljište je pod vodom od 30 do 100 dana, ponekad na do 70 % površine. Oko 850 km² djelomično je isušeno za poljoprivredu. Park prirode navodi da je poplava najvažniji hidrološki proces te da su vlažne livade većinom godina potpuno ili djelomično poplavljene 30 do 100 dana, a jedno su od najvažnijih mrijestilišta riječnih riba u cijelom dunavskom slivu.

Ptice i kuće

Selo Čigoć proglašeno je 1994. prvim europskim selom roda; gnijezda su na krovovima drvenih kuća. Park prirode navodi i da su Krapje selo graditeljske baštine. Po Hrvatskoj enciklopediji, ornitološki rezervat Krapje Đol zaštićen je od 1963., a Rakita i Dražiblato od 1969.

Prema parku prirode, uzgajaju se turopoljska svinja i slavonsko-srijemski podolac, a područje ima jednu od najvećih koncentracija autohtonih pasmina. Brojke ptica razlikuju se: Hrvatska enciklopedija navodi 239 vrsta, od kojih se 130 gnijezdi; stranica parka navodi 250 vrsta i oko 138 gnijezdarica, a u odjeljku o promatranju ptica 134. Park je 1989. upisan i kao važno područje za ptice (IBA).

Dokazi za i protiv

Poplava je temelj bogatstva

  • U prilog: Hrvatska enciklopedija povezuje poplave s hrastovim šumama Posavine, a park prirode navodi da su poplavne livade jedno od najvažnijih mrijestilišta riječnih riba u dunavskom slivu.
  • Protiv: Oko 850 km² već je djelomično isušeno za poljoprivredu, što pokazuje da se područje usklađuje i s drugačijom upotrebom.

Izvori ne daju jedinstven popis ptica

  • U prilog: Hrvatska enciklopedija navodi 239 vrsta (130 gnijezdarica), a park prirode 250 vrsta i 134 do 138 gnijezdarica.
  • Protiv: Razlika može nastati zbog razdoblja brojanja ili metode, što nijedan od izvora ne objašnjava.

Kronologija

  1. 1963.: Ornitološki rezervat Krapje Đol.
  2. 1969.: Zaštita Rakite i Dražiblata.
  3. 1989.: Upis u popis važnih područja za ptice (IBA).
  4. 1990.: Proglašen park prirode.
  5. 1994.: Čigoć postaje prvo europsko selo roda.

Što se zna

  1. Lonjsko polje je poplavno područje od oko 1200 km² uz Savu, a park prirode obuhvaća 506,5 km².
  2. Poplave traju 30 do 100 dana, a pokrivaju do 70 % područja.
  3. Čigoć je od 1994. selo roda.
  4. Izvori navode različit broj vrsta ptica.

Otvorena pitanja

  • Koliko točno ptica obitava u Lonjskom polju?
  • Kako će promjene u vodnom režimu Save utjecati na poplavne livade?
  • Koliko su drvene kuće i pašnjaci povezani s poplavnim ritmom?

Teorije

  • Poplava je temelj bioraznolikosti i tradicijskog života u Posavini
  • Područje se uspješno usklađuje i s isušivanjem i s poplavama
  • Razlike u broju ptica posljedica su različitih metoda brojanja

Povezane priče

Izvori