Krivi les u Poljskoj

Nadomak Gryfina u sjeverozapadnoj Poljskoj stotinjak borova raste s deblima povijenima pod pravim kutom pri tlu, pa se zatim ispravljaju prema nebu. Nitko ne zna tko ih je i zašto saviti, a šumari drže da su ih saviti ljudi.

Ukratko

Krzywy Las površinski je spomenik prirode kraj Gryfina, na oko 0,5 hektara, s 105 običnih borova, od kojih je 50 do 60 izrazito povijeno.
Debla se pri tlu, na visini od 10 do 50 cm, savijaju u luk dug do 3 metra i zatim se ispravljaju prema vrhu, a sva krivljenja okrenuta su prema sjeveru.
Starost se procjenjuje na 88 do 90 godina, a vjeruje se da je šuma zasađena oko 1934.
Nikakav dokument ne objašnjava kako je nastala; najvjerojatnijom se smatra namjerna ljudska intervencija.

Šuma stoji u blizini elektrane Dolna Odra u Novom Czarnowu, u šumariji Pniewo. Većina je borova uredno ravna, a u središnjem dijelu raste 50 do 60 stabala čije su debla pri tlu povijena pod kutom do 90 stupnjeva. Do 1945. područje je bilo u Njemačkoj, a danas je u Poljskoj.

Kako izgleda

Prema šumariji Gryfino, savijanja počinju na visini od 10 do 50 centimetara iznad tla, imaju oblik luka i dugačka su do 3 metra, a iznad njih se debla uspravljaju. Izmjere iz 1971. navode da su svi lukovi okrenuti prema sjeveru. Među krivim borovima rastu i pravilno oblikovani borovi susjednog sastoja. Prema dokumentaciji šumarije, stabla su stara oko 88 do 90 godina, a procijenjeno je da je šuma nastala oko 1934. Nekoć ih je bilo više: u sedamdesetima oko 400, a danas ih je ostalo oko 100, jer neka padnu, a neka postupno odumiru.

Studija iz 1971.

Jedinu poznatu dendrološku studiju objavio je 1971. profesor Eugeniusz Ćwikliński. Prema njegovim opažanjima, deformacije su nastale kao rezultat namjerne ljudske aktivnosti: mlada su stabla zasijecana s južne strane do pola debla ili dublje i vrhom povijana prema sjeveru, a zatim su se vrhovi uspravili. U šumariji navode da se i danas "služimo isključivo hipotezama i nagađanjima", jer o postanku nema dokumenata.

Čemu je služilo drvo

Pretpostavlja se da je netko uzgajao krivo drvo za uporabu. Navode se dijelovi namještaja, ljuljačke stolice i rogate saonice, popularne u 19. stoljeću. Jedan je mještanin prema šumariji spomenuo malu radionicu u okolici. Takve su hipoteze, kako priznaju sami šumari, nepotvrđene. Predaje o nadnaravnim ili izvanzemaljskim silama kruže među posjetiteljima, ali ih šumarija ne uzima ozbiljno.

Gubitak i obnova

Šuma polako odumire: borovi žive oko stotinu godina, a regionalna direkcija šuma u Szczecinu upozorila je da bi sadašnji Krzywy Las u idućim godinama mogao nestati. Zato šumarija već godinama pokušava stvoriti novu šumu. Godine 2021. zasađena je parcela s borovima genetski srodnima onima iz Krzywog Lasa, a National Geographic Polska navodi 1100 presadnica deformiranih borova. Na drugoj će se parceli stabla savijati strojno, uklanjanjem glavnog vrha i savijanjem jedne jake bočne grane, kako je opisao zamjenik predstojnika šumarije Daniel Pogorzelec. U srpnju 2026. šumarija je potpisala sporazum sa Zapadnopomorskim tehnološkim sveučilištem (ZUT) o ispitivanju metoda savijanja. Istraživač Marcin Kubus rekao je da će se proučavati struktura drvnih vlakana, kako bi se vidjelo u kojoj su životnoj fazi stabla savijena.

Dokazi za i protiv

Namjerno oblikovanje

U prilog: Sva su savijanja na istoj visini i okrenuta prema sjeveru, a Ćwikliński je 1971. opisao zasijecanje i povijanje mladih stabala; šumarija ističe da je to najvjerojatnije objašnjenje.
Protiv: Nema ni dokumenata ni poznatog svjedočanstva o tome tko je to radio, a hipoteze o namjeni drva ostaju domišljanja.

Prirodni uzrok

U prilog: Šumarija navodi da slične skupine postoje i na drugim mjestima u Poljskoj, među ostalim u Donjoj Šleskoj.
Protiv: Ujednačenost smjera i oblika, kao i redoviti raspored, upućuju na jedinstven postupak, a ni u jednom izvoru nema potkrijepljenog prirodnog mehanizma.

Kronologija

Oko 1934.: Procijenjeno vrijeme nastanka šume.
1971.: Eugeniusz Ćwikliński objavljuje dendrološku studiju.
2021.: Zasađena je parcela borova genetski srodnih izvornima.
2026.: Šumarija i ZUT dogovaraju istraživanje metoda savijanja.

Ključne osobe

Eugeniusz Ćwikliński: Profesor, autor jedine poznate dendrološke studije iz 1971.
Daniel Pogorzelec: Zamjenik predstojnika šumarije Gryfino.
Marcin Kubus: Istraživač sa Zapadnopomorskog tehnološkog sveučilišta.

Što se zna

Površinski spomenik prirode obuhvaća oko 0,5 hektara i 105 običnih borova.
Savijanja su na visini od 10 do 50 cm, dugačka do 3 metra, a okrenuta prema sjeveru.
Stabla su stara oko 88 do 90 godina.
Nema dokumenata o postanku šume.
Šuma odumire, a šumarija sadi nove parcele.