Plemenita općina turopoljska, plemići koji su sami birali župana

Južno od Zagreba, na ravnici uz Savu, stoljećima je živjela zajednica u kojoj su gotovo svi imali plemićki status, birali vlastitog župana i imali pečat. Ukinuta je tek 1947.

Ukratko

  • Turopolje je ravnica južno od Zagreba, između Save i Vukomeričkih gorica, a od 13. stoljeća većina je stanovnika bila slobodni plemići koji su činili plemićku općinu i birali vlastitog župana.
  • Običajno pravo potvrdili su Zagrebački sabor 1278. i kralj Ladislav IV. 1279.; puni plemićki status općini je priznat 1524., a statut je 1582. potvrdio Rudolf II.
  • Karlo VI. je 1737. općini dao grb i pečat i priznao je kao *locus credibilis*, vjerodostojno mjesto.
  • Općina je djelovala do 1947., a Hrvatska enciklopedija ne objašnjava zašto su baš ovdje seljaci-plemići preživjeli sve do 20. stoljeća.

Turopolje je, prema Hrvatskoj enciklopediji, područje od oko 600 km² južno od Zagreba, između desne obale Save i Vukomeričkih gorica, s oko 80 000 stanovnika (2021.). Prvi se put spominje 1334. kao Campus Turouo, a prije 18. stoljeća češće se zvalo Zagrebačko polje.

Slobodnjaci s oružjem

Od sredine 13. stoljeća stanovnici su dugovali vojnu službu Zagrebu. Do 13. i 14. stoljeća većina je, prema Hrvatskoj enciklopediji, postala slobodni plemići, koji su činili plemićku općinu i birali vlastitog župana. Običajno pravo potvrdili su Zagrebački sabor 1278. i kralj Ladislav IV. Kumanac 1279., što se često smatra prvim turopoljskim statutom. Kraljevski sud priznao je 1524. općini puni plemićki status, a statut koji je 1582. potvrdio Rudolf II. dao joj je samoupravu u 22 sučije.

Za obranu od osmanskih provala općina je podigla utvrdu Lukavec, o kojoj su se vodili sporovi: moćni su je plemići više puta pokušavali prisvojiti, a općini je vraćena 1582. Karlo VI. je 1737. dao općini grb i pečat te je priznao kao locus credibilis.

Sjedište

Prema Hrvatskoj enciklopediji, sjedište općine bio je Turopoljski grad u Velikoj Gorici, jednokatna pravokutna zgrada podignuta 1765. i poznata kao curia murata turopolitana. Ondje su se održavala spravišća općine. Drvena općinska kuća na istom je mjestu 1614. služila kao utvrda i vijećnica. Zgrada danas čuva Muzej Turopolja, koji enciklopedija datira u 1960. Izvorni dokumenti o progonima osoba optuženih za vještičarstvo na području općine 1733.–1734. objavljeni su u zborniku Fontes 2013.

Od prava do povijesti

Velika Gorica je 1602. postala trgovište i upravno središte. Ban Jelačić je 1848. uklonio plemstvo s lokalne vlasti i razoružao ga, a 1861. plemićki je stalež obnovljen i proširen na sve stanovnike bez obzira na stalež. Zakon iz 1895. dao je općini status zemljišne zajednice, imovina je postala nedjeljiva, a njezin župan zasjedao je u Hrvatskom saboru. Općina je nastavila postojati u Kraljevini Jugoslaviji i ukinuta je 1947.

Dokazi za i protiv

Plemstvo je nastalo iz obrambene službe

  • U prilog: Hrvatska enciklopedija bilježi da su stanovnici od sredine 13. stoljeća dugovali obrambenu službu Zagrebu, a do 13. i 14. stoljeća većina je postala slobodni plemići.
  • Protiv: Puni plemićki status općini je priznat tek 1524., što upućuje na to da je pravni položaj bio dugo nesiguran.

Plemstvo je nastalo tek priznanjem 1524.

  • U prilog: Kraljevski sud tek je 1524. općini priznao puni plemićki status, a statut 1582. i grb 1737. dolaze još kasnije.
  • Protiv: Običajno pravo potvrdili su već 1278. i 1279. Zagrebački sabor i kralj Ladislav IV., pa je zajednica pravno postojala mnogo ranije.

Kronologija

  1. 1278.: Zagrebački sabor potvrđuje običajno pravo.
  2. 1279.: Potvrda kralja Ladislava IV.
  3. 1334.: Prvi spomen Turopolja kao *Campus Turouo*.
  4. 1524.: Kraljevski sud priznaje puni plemićki status.
  5. 1582.: Rudolf II. potvrđuje statut.
  6. 1737.: Karlo VI. daje grb i pečat.
  7. 1765.: Podignut Turopoljski grad.
  8. 1848.: Jelačić uklanja plemstvo s lokalne vlasti.
  9. 1895.: Zakon o zemljišnoj zajednici.
  10. 1947.: Ukidanje općine.

Ključne osobe

  • Ladislav IV. Kumanac: Kralj koji je 1279. potvrdio običajno pravo.
  • Rudolf II.: Vladar koji je 1582. potvrdio statut.
  • Karlo VI.: Vladar koji je 1737. dao općini grb i pečat.
  • Josip Jelačić: Ban koji je 1848. uklonio plemstvo s lokalne vlasti.

Što se zna

  1. Plemićka općina Turopolja djelovala je od srednjeg vijeka do 1947.
  2. Birala je vlastitog župana, imala statut, grb i pečat te status vjerodostojnog mjesta.
  3. Utvrda Lukavec bila je dugo predmet sporova.
  4. Općina je ukinuta 1947.

Otvorena pitanja

  • Jesu li turopoljski slobodnjaci bili plemići i prije 1524.?
  • Tko je i kada preuzeo Lukavec prije 1582.?
  • Što je ostalo od općine nakon 1947.?

Teorije

  • Plemstvo je nastalo iz obrambene službe Zagrebu
  • Puni plemićki status nastao je tek priznanjem 1524.
  • Status se oblikovao postupno, od običajnog prava do kraljevskih potvrda

Povezane priče

Izvori