Snovi, sjećanja, iskustva na rubu smrti i trenuci kad cijele skupine ljudi počnu vidjeti ili osjećati isto.
Capgrasov sindrom: Čovjek pogleda vlastitu majku, prepozna svaku crtu njezina lica i mirno kaže da to nije ona, nego netko tko joj je savršeno sličan. Nikakav dokaz ne može ga uvjeriti u suprotno.
Déjà vu: Ulazite u sobu u kojoj nikad niste bili i odjednom ste sigurni da ste ovaj trenutak već doživjeli, do posljednjeg detalja. Osjećaj traje nekoliko sekundi i nestane, a doživjela ga je većina ljudi.
Epidemija smijeha u Tanganjiki: U siječnju 1962. tri su se učenice internata u Tanganjiki počele smijati i nisu mogle prestati. Za nekoliko mjeseci napadaji smijeha i plača proširili su se na sela i druge škole, a četrnaest škola moralo je zatvoriti vrata.
Ganzfeld pokusi: Ispitanik leži s prepolovljenim lopticama za stolni tenis na očima, u crvenom svjetlu i sa šumom u slušalicama, i pola sata naglas opisuje slike koje mu prolaze kroz glavu. U drugoj sobi netko gleda nasumično odabrani film i pokušava mu ga "poslati".
Hipertimezija: Kažete joj bilo koji datum iz posljednjih nekoliko desetljeća, a ona za nekoliko sekundi zna koji je bio dan u tjednu, što je radila i što je toga dana pisalo u novinama. Svoju memoriju ne bi poželjela nikome.
Hipnoza, od Mesmera do snimanja mozga: Godine 1784. Benjamin Franklin i Antoine Lavoisier vezali su ljudima oči i pustili ih da grle "magnetizirana" stabla. Pokus je trebao provjeriti nevidljivi fluid bečkog liječnika, a otkrio je koliko jaka može biti obična uvjerenost.
Iskustva bliske smrti: Ljudi koji su preživjeli zastoj srca ponekad pričaju o tunelu, jakom svjetlu, susretu s preminulima i pogledu na vlastito tijelo odozgo. Priče su iznenađujuće slične, bez obzira na to tko ih priča.
Izvantjelesna iskustva: Ljudi opisuju trenutak u kojem su sebe vidjeli odozgo, kako leže u krevetu ili na operacijskom stolu. Neurolozi su taj doživljaj uspjeli izazvati električnom strujom, ali nitko još nije dokazao da je netko odande doista nešto vidio.
Jeruzalemski sindrom: Svake godine nekoliko desetaka posjetitelja Jeruzalema završi u psihijatrijskoj bolnici. Neki od njih od hotelske plahte sašiju bijelu halju i krenu propovijedati na mjesta o kojima su čitali cijeli život.
Koro i epidemija u Singapuru 1967.: Krajem listopada 1967. stotine muškaraca u Singapuru pohitale su u bolnice uvjerene da im se spolni organ uvlači u tijelo i da će umrijeti. Glasina je za sve okrivila svinjetinu.
Kriptomnezija, sjećanje koje se predstavlja kao nova ideja: Jedanaestogodišnja Helen Keller napisala je bajku za ravnatelja svoje škole, a nekoliko mjeseci kasnije ispitivalo ju je vijeće od osam ljudi jer je bajka gotovo jednaka priči koju nije pamtila da je ikad čula.
Lucidni snovi: U travnju 1975. čovjek koji je spavao u laboratoriju pomaknuo je oči lijevo-desno, dogovorenim redom. Bio je to prvi zabilježeni znak koji je netko poslao iz sna, svjestan da sanja.
Mandelin efekt: Tisuće ljudi sigurne su da se sjećaju vijesti o smrti Nelsona Mandele u zatvoru 1980-ih. Mandela je izašao na slobodu 1990., postao predsjednik i umro 2013.
Masovna histerija kroz povijest: Plešući seljaci uz Rajnu, redovnice koje se grče u samostanu, učenice koje se ne mogu prestati smijati i radnice koje osjećaju ugrize nevidljivog kukca: stoljećima se ista pojava javlja u novom ruhu.
Mattoonski "plinaš": U rujnu 1944. stanovnici malog grada u Illinoisu prijavljivali su da im netko kroz prozore spavaćih soba pušta slatkasti plin koji oduzima noge. Policija je tražila napadača dva tjedna, a onda zaključila da ga možda nikad nije bilo.
Mjesečarenje: Mjesečar hoda otvorenih očiju, otvara vrata i odgovara na pitanja, a ujutro se ničega ne sjeća. Mozak mu u tom trenutku nije ni budan ni u snu, nego pomalo u oba stanja.
Omm Sety, Engleskinja iz Abida: Djevojčica iz londonskog predgrađa pala je niz stube, a kad je došla k sebi, tražila je da je "vrate kući". Pola stoljeća kasnije živjela je kraj hrama faraona Setija I. u Abidu, crtala natpise za egiptologe i tvrdila da je u tom hramu već jednom živjela, prije tri tisuće godina.
Opsjednute redovnice iz Loudouna: Redovnice malog francuskog grada tvrdile su da ih muče zli duhovi i da ih je na njih poslao župnik kojega nikad nisu upoznale. Župnik je spaljen, a egzorcizmi su se nastavili još tri godine, pred tisućama znatiželjnika.
Paraliza sna: Probudiš se, ali ne možeš se pomaknuti ni progovoriti, a u sobi osjećaš nečiju prisutnost i težinu na prsima. Stoljećima su to tumačili kao demone i vještice; danas znamo da je riječ o snu koji ne pušta tijelo.
Pariški sindrom: Godinama su sanjali o Parizu iz filmova i časopisa. Kad su stigli, neki su završili u bolnici s tjeskobom, vrtoglavicom i osjećajem da ih svi progone, a o tome koliko ih je, ne slažu se ni bolnica ni veleposlanstvo.
Plesna kuga u Strasbourgu 1518.: U ljeto 1518. jedna je žena počela plesati na ulici Strasbourga i nije mogla prestati. Za nekoliko tjedana plesali su deseci ljudi, a gradske su vlasti unajmile glazbenike.
Program Stargate: Više od dvadeset godina američke obavještajne službe plaćale su ljude da zatvorenih očiju opisuju mjesta udaljena tisućama kilometara. Kad je program 1995. zatvoren, dva stručnjaka pročitala su iste podatke i došla do suprotnih zaključaka.
Radiestezija: U jednom ambaru kod Münchena 43 iskusna rašljara hodala su po gornjem katu i tražila cijev s vodom koju je netko pomicao na katu ispod njih. Pokus je trajao dvije godine, stajao 400.000 maraka i dao rezultat koji obje strane i danas čitaju kao dokaz za sebe.
Rat svjetova 1938.: Navečer uoči Noći vještica 1938. američki radio javio je da su Marsovci sletjeli u New Jersey. Sutradan su novine pisale o panici diljem zemlje, a povjesničari se i danas pitaju koliko je ljudi doista bježalo.
Rhineovi pokusi: Student je sjedio u knjižnici Sveučilišta Duke i zapisivao jedan od pet znakova, dok je devedesetak metara dalje asistent odlagao karte koje nitko nije gledao. Iz takvih pokusa nastao je izraz izvanosjetilna percepcija i cijela jedna znanstvena disciplina.
Savantski sindrom: Jedan je čovjek napamet znao sadržaj tisuća knjiga, a teško je zakopčavao košulju. Drugi nakon dvadeset minuta leta helikopterom nacrta cijeli New York, ulicu po ulicu.
Sindrom stranog naglaska: Godine 1941. mlada Norvežanka ranjena je u zračnom napadu na Oslo. Kad se oporavila, govorila je norveški kao da je Njemica, usred njemačke okupacije, i ljudi su je počeli izbjegavati.
Sindrom trećeg čovjeka: Tri iscrpljena čovjeka 1916. prelazila su neistražene planine Južne Georgije. Tek kasnije su jedan drugome priznali da su cijelim putem osjećali da ih je četvero.
Sinestezija: Za neke ljude slovo A je crveno, utorak je žut, a zvuk violine ima okus. Ne izmišljaju to i ne govore u metaforama: isti spoj osjeta vraća im se godinama, uvijek jednak.
Sotonistička panika: Najdulji i najskuplji kazneni postupak u povijesti SAD-a trajao je gotovo sedam godina, stajalo oko petnaest milijuna dolara i nije završilo ni jednom osuđujućom presudom. Optužba je glasila da se u dječjem vrtiću u Kaliforniji provode sotonistički obredi.
Stendhalov sindrom: Godine 1817. francuski pisac izašao je iz jedne firentinske crkve s lupanjem srca i strahom da će pasti. Stoljeće i pol kasnije firentinska psihijatrica primala je turiste s istim tegobama i dala im njegovo ime.
Telekineza: Na Sveučilištu Princeton gotovo tri desetljeća ljudi su sjedili pred elektroničkim uređajem i željeli da baca malo više jedinica nego nula. Laboratorij je izvijestio o učinku od jedva desetinke posto, i oko te desetinke vodi se jedna od najdužih rasprava parapsihologije.
Telepatija: U Groningenu je 1920. student sjedio iza zastora s povezom na očima, a dva kata iznad njega profesori su kroz otvor u podu gledali njegovu ruku i pokušavali je mislima dovesti do pravog polja na ploči. Pitanje koje su postavljali i danas dijeli psihologe.
Tulipomanija, prvi financijski balon ili prva pretjerana priča: U veljači 1637. lukovica tulipana u Nizozemskoj mogla je vrijediti kao kuća, a nekoliko dana kasnije nitko je nije htio kupiti. Stoljećima se pričalo o masovnom ludilu i propalim trgovcima, a povjesničarka koja je pregledala arhive nije našla nijednog bankrotiranog.
Uri Geller: Mladi Izraelac 1973. sjeo je pred kamere najgledanije američke večernje emisije, pogledao rekvizite na stolu i rekao da se ne osjeća dovoljno snažno. Neuspjeh u emisiji nije mu naudio: upravo je ta godina od njega napravila svjetsku zvijezdu.
Vidovitost: U srpnju 1759. švedski znanstvenik usred večere u Göteborgu uznemireno je opisivao požar koji je bjesnio 400 kilometara daleko u Stockholmu. Vijest je stigla tek nakon dva dana, a priča je uznemirila i mladog Immanuela Kanta.
Vidovnjaci u policijskim istragama: Losanđeleska policija 1979. dala je dvanaestorici vidovnjaka zapečaćene omotnice s dokazima iz četiri zločina. Za prvi zločin istražitelji su znali 21 ključnu činjenicu, a vidovnjaci su u prosjeku pogodili četiri.
Zašto sanjamo: Svake noći provedemo oko dva sata u snovima, a nakon tisuća godina tumačenja i sedamdeset godina mjerenja mozga znanstvenici se još ne slažu čemu oni služe, pa ni služe li ičemu.